Postovi

Prikazuju se postovi od rujan, 2015

Peticija za spas biodiverziteta na Marsu

Slika
Image:screenrant.com  Kako zamišljate život na Marsu? Novi film Ridleya Scotta je došao u pravo vrijeme, samo par dana nakon NASA-ine konferencije za štampu na kojoj su sa sigurnošću objavili da "vode na Marsu ima".  Reccuring Slope Lineae - linije koje su dokaz postojanja tekuće vode na nekim dijelovima Marsa, nastaju u ciklusu vode (deliquescence). Image credit:   NASA/JPL-Caltech/Univ. of Arizona OK - sada smo dobili dokaze da na Marsu, ponekad i ponegdje ima tekuće vode. Ako negdje ima vode, naučnici bi onda da traže potencijalne znakove života, makar on bio mikroban. Za geoastrobiologe (kako se nazivaju naučnici koji traže znakove života mimo naše Zemlje), interesantni regioni bili ovi označeni na slici ispod:  Zone Marsa gdje bi potencijalno moglo biti znakova života, screenshot prema NASA/McEwen et al. Međutim, ni NASA nije spremna za traženje života po Marsu. NASA planira da ljude šalje na Mars 2030. ali to je pod velikim upitnikom. Naim

Udžbenici naši nasušni (I)

Slika
Udžbenik Moja okolina - vidi li neko nešto neobično? Na blogu počinjem sa analizom udžbenika grupe predmeta koji pokrivaju prirodne znanosti/nauke - dakle: Moja okolina/Priroda, te udžbenici Biologije , Kemije/Hemije , Fizike i prirodoslovnog dijela Zemljopisa/Geografije ( Društvo  i neprirodoslovni dio Zemljopisa/Geografije neću analizirati). Cilj nije kritikovati autore, niti škole i nastavnike što rade baš po tom udžbeniku u kojem smo našli grešku - čak moram naglasiti da sam za sada u udžbenicima nakon neke "gluposti" tj. nečega što je loše urađeno, nalazila neke druge nastavne jedinice odlično obrađene. Analiziram sve čega se sjetim - da li je nešto netačno, da li je uopšteno, da li je previše pojednostavljeno, da li nešto nedostaje, ilustracije, pitanja na kraju lekcije, fatalne štamparske greške...sve što mi zapadne za oko. Stvari koje malci nauče pogrešno u osnovnoškolskom sistemu ostaju zacementirane. Hajmo se boriti za bolje obrazovanje. Znam

NASA otkrila misteriju Marsa

Slika
Photo Credit: NASA/Greg Shirah Ovaj post će djelovati malo neobično, jer će pola biti napisan prije, a pola nakon NASA- inog brifinga za medije zakazanog za 11:30 prije podne po EDT (tj. 17:30 po našem vremenu). Naslov koji je NASA stavila glasi: " NASA to Announce Marse Mystery Solved ". NASA do zakazanog termina nije dala nikave hints , ali svi mi koji nismo iz žute štampe, nagađamo da to ima neke veze sa tekućom vodom. NASA-in Mars Reconnaissance Orbiter je primijetio kako se na planeti formiraju tamne linije, ali ne u svako doba godine, nego sezonski, u proljeće i kasno ljeto, kada ekvatorijalni pojas Marsa prima najviše Sunčeve svjetlosti. Ova pojava se zove Reccuring Slope Lineae i upućuje na prilično aktivan ciklus vode na Marsu. Da li će se o tome raditi u briefingu- nisam sigurna, niko ne zna. Ipak, kako je učesnik ovog događaja profesor planetarne geologije sa University of Arizona, Tucson, Alfred McEwen, uključen u studiju proučavanj

Tim naučnika iz UK aplicirao za dozvolu da rade na ljudskim embrijima

Slika
Kathy Niakan, sa Instituta Francis Crick  u Velikoj Britaniji, je aplicirala za dozvolu koja bi joj omogućila da vrši biomedicinska istraživanja na ljudskim embrijima pomoću tehnika editovanja gena. Institut Francis Crick je zapravo nekadašnji UK Centre for Medical Research and Innovation, koji je preimenovan u čast Francisa Cricka. Centar se treba zvanično otvoriti nekad ove godine, ali već radi punom parom. Smješten je u Londonu i sarađuje sa nekoliko drugih institucija - sa Cancer Research UK, sa King's College London, sa Wellcome Trust i Medical Research Council. Kathy Niakan je specijalizirala humanu embriologiju na University of Cambridge, a prije toga radila postdoktoralno istraživanje na Harvardu, na koji je došla sa UCLA. A prije toga, B.Sc. iz citologije i molekularne biologije te B.A. iz književnosti je odbranila na University of Washington. Ova impresivna akademska karijera ima potporu u velikom broju publikacija, naučnih radova i knjiga kojima je Kathy

The Church of Flying Spagetti Monster

Slika
The Church of Flying Spagetti Monster, izvor: Wikimedia Commons (Tekst je prvi put objavljen u časopisu "Školegijum", septembar 2015., br 13) Greške u sudovima nisu rijetke. Ali, za nauku jedna od najtragičnijih je miješanje korelacije sa kauzalnošću. To je jedna od prvih stvari koju mladi naučnici nauče u laboratoriji ili na terenu - ako im njihov Principal Investigator ne ukaže na opasnost od ove greške - bez obzira da li se ona dogodi (a novacima će se sigurno dogoditi) ili ne - onda je taj PI jako loš. Ova se logička pogreška može naučnicima dogoditi  ako svoj eksperiment loše dizajniraju, odaberu pogrešne indikatore provjere hipoteze, ne uzmu u obzir eventualnu specifičnost slučaja koji proučavaju. No, zamjena odnosa korelacije – da su se neke stvari jednostavno dogodile zajedno, bez uzročno-posljedične veze – sa kauzalnošću – da je jedna pojava bila uzrokovana drugom pojavom ili događajem  –  češća je u svakodnevnom životu. U slučaju HIV i Roslinga, p

Pogrešno tumačenje statistike: cirkumcizija štiti od HIV-a?

Slika
T ekst je prvi put objavljen u časopisu "Školegijum", septembar 2015., br 13, pod naslovom "Obrezivanje istine") Hans Rosling je švedski liječnik, naučnik, statističar i rado viđen govornik na TED konferencijama – globalnom fenomenu high-tech javnih predavanja u svrhu populariziranja nauke, tehnologije i ideja. Rosling dugo sarađuje sa institucijama poput WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) i UNICEF te sa organizacijama poput Médecins Sans Frontières (Ljekari bez granica). Radi kao profesor na Karolinska Institutu u Švedskoj. I ne samo to – Rosling je suosnivač Gapminder Fondacije koja je razvila softver Trendalyzer (kovanica od „Trend Analyzer“), a koji statističke podatke konvertira u pokretne  i oku privlačne infografike. Na jednom od svojih TED govora, Rosling je govorio i o problemu širenja virusa HIVa i epidemiji AIDS/SIDA te se tu kratko osvrnuo na činjenicu kako je došlo do smanjenje broja slučajeva infekcija nakon što je u kriznim zonama uved

Više od 100 godina Opšte teorije relativiteta - neke stvari koje ste (možda) krivo mislili o Einsteinu

Slika
Niti jedan fizičar nije toliko sveprisutan, toliko prepoznatljiv, toliko pop-culture kao Albert Einstein. Ipak, naši mediji se nisu potrudili da naprave neki prigodan tekst o tome kako ove godine obilježavamo 100 godina od publikovanja njegove Opšte teorije relatiteta, objavljene 2. decembra 1916. Mediji imaju još oko dva mjesece da reaguju. Ja sam o OTR već pisala ( ovdje i ovdje ), ali nisam napisala ništa o samom Einsteinu. Svi znaju da je Einstein primio N obelovu nagradu za fiziku , ali malo ko će tačno navesti za šta. Dakle,  1921. Einstein je dobio Nobelovu nagradu, ali ne za Specijalnu teoriju relativiteta, niti za Opštu teoriju relativiteta – nagradu je dobio za doprinos otkrivanja zakonitosti fotoelektričnog efekta – pojave da, kada se neki metal obasja dijelom elektromagnetnog spektra veoma kratke talasne dužine (tj. visoke frekvencije), poput UV zraka, dolazi do izbijanja elektrona iz tog metala, što se manifestuje kao iskra. Tu pojavu je primijetio Heinrich

Bobak Ferdowsi - cool heroj nauke i inženjerstva

Slika
U jednom od intervjua nakon čuvenog skoka „ sa ruba svemira", Felix Baumgartner je iskoristio priliku da prozove NASA-u, radi, kako je on ustvrdio, "besmislene misije na Marsu". Misija na Marsu, je, po Felixovom mišljenju, nepotrebno trošenje novca. Takva uskogrudost i odsustvo želje da se vidi šira slika svijeta iznenađuje od čovjeka koji sa NASA-om dijeli nešto zajedničko-želju da se svemir osjeti. Zaista, što će nama NASA? Zašto običnom građaninu, malom čovjeku, bilo gdje na planeti, treba biti važno što radi NASA? Građanima SAD-a odgovor na ovo pitanje djelomično je jasan-NASA je njihova nacionalna agencija i dio novca koji daju državi kroz poreze, preko Federalnog budžeta, ide za NASA. Procenat novca iz Federalnog budžeta izdvojenog za ovu namjenu iz godine u godinu je drugačiji, ali činjenica da je 1966., kada je glavni cilj SAD-a bilo zakoračiti na Mjesec, iznosio 4.41% (oko $33 milijarde, preračunato na kurs iz 2007.), a 2012. svega 0.48% (oko $

Uspon 2D materijala: grafen i drugi dvodimenzionalni materijali

Slika
Meni su sve grupe Periodnog sistema elemenata zanimljive i zabavne na svoj način. Mislim da bi svojstva elemenata PSE mogla proučavati dok je svijeta i vijeka.  Ipak, u posljednje vrijeme, pored nekih rijetkih metala koji se koriste za izradu gedžita, sve su mi zanimljiviji elementi IV grupe, karbon i svi oni ispod njega. Naravno, karbon mi je zanimljiv i zbog niza drugih stvari - neorganskih jedinjenja - ali ovaj put govorim o anorganskim formama.  Jedno od posljednjih čuda nauke o materijalima bio je grafen - forma karbona koja je, zapravo, materijal od jednog jedinog sloja atoma, poredanih u heksagonalne struktrure, kao pčelinje saće. Dakle, grafen je 2D materijal. Zbog toga što je tanak, fleksibilan i otporniji od čelika te provodi struju, grafen je idealan kandidat za neke nove tehnološke napretke. Međutim, 3. avgusta istraživači sa Stanford univerziteta u Kaliforniji potvrdili su ono što je teorija dugo vremena nagovještavala - i drugi elementi ove grupe PSE imaj