Pećina izlazeće zvijezde-grobnica "zvjezdanog" čovjeka

Izvor:John Hawks/Wits University 

"Drage kolege, trebaće nam pomoć cijele zajednice", napisao je na Twitteru paleoantropolog Lee Berger u oktobru 2013. Razlog za ovaj naučni "vapaj"? 

U pećini Rising Star, Južna Afrika (oko 50 km sjeverozapadno od Johanesburga)  njegov tim je pronašao oko 1550 fosila, od, kako se pretpostavlja, 15 individua koje su pripadale novoj, nepoznatoj vrsti roda Homo. Ovi daleki rođaci Homo sapiensa, tj. nas, bili su intrigantni - po dužinama bedrenih kostiju se dalo zaključiti kako je ova vrsta bila relativno dugonoga, posture sličnije današnjem čovjeku, ali je kapacitet lobanje i njen oblik sugerirao da se radi o nekoj majmunolikoj vrsti, nalik na australopiteka. Smatra se kako je ova vrsta bila visoka oko 1.5 m i teška 40 - 55kg.

Naučnici su nazvali ovu novu vrstu  čovjeka Homo naledi.

Homo naledi je živio na području Južne Afrike prije nekih 2.8 – 2.5 miliona godina. Ostaci pronađeni u pećini Rising Star bili su skriveni iza neke vrste zida stvorenog od krečnjaka ("Dinaledi chamber") . Naziv vrste, „naledi“ potječe iz lokalnog jezika sesotho i znači „zvijezda“, prema nazivu pećine u kojoj su ostaci otkriveni.

Naučnici još nisu sigurni gdje da smjeste ovog novog pripadnika roda Homo. Homo naledi svakako predstavlja neki od „beočuga koji nedostaju“ u evoluciji čovjeka, samo mu treba naći tačno mjesto. On bi mogao da bude neka rana vrsta Homo erectusa, ali i reliktni ostatak - slijepa ulica u evoluciji čovjeka. Postoji čak i određena inkonzistencija kod fosila, što upućuje na zaključak da bi se moglo raditi i on nekoliko oblika.

Ipak, ono što je najzanimljivije jeste to da je Homo naledi pokazivao određene kulturalne prakse – način na koji su kosti raspoređene na nalazištu ukazuje na to da su tako smještene namjerno. To bi značilo da su pripadnici ove vrste sahranjivali svoje mrtve i to u prostorije koje nisu dostupne drugima. 

Nikada prije nije na jednom mjestu pronađeno ovoliko ostataka. Upravo je količina materijala diktirala reakciju koja nije uobičajena za paleontologe - otvorenost i saradnju između kolega sa različitih univerziteta kako bi se ostaci obradili i proučili što je brže moguće.