Udžbenici koji ne vode znanju

Credit:NASA 

Ovaj blog je stvoren sa željom da se u našem regionu poboljša segment izvještavanja o temama iz nauke i tehnologije, jer postojeći mediji, čak i oni eminentni, radi to vrlo fušerski, amaterski, neredovno i površno. 

Druga stvar zbog koje Quantum postoji i opstaje je popularizacija nauke/znanosti i tehnologije, posebno među mlađim generacijama. Možda se neko od onih koji dolaze plemenito "zezne" i posveti nauci.

A treća stvar o kojoj Quantum vodi računa jeste poboljšanje obrazovnog sistema u BiH. Ne znam koliko ćemo Quantum i ja uspjeti u tome, ali imamo ljude koji nas pomažu i prema kojima imamo obavezu da se trudimo.

Na ovom blogu ćete sve češće, nadam se, nalaziti izvode iz udžbenika Prirode, Fizike, Hemije/Kemije, Biologije i Geografije/Zemljopisa, a iz kojih uče VAŠA djeca. Na te udžbenike treba biti ogorčen - jer, iako ih ima dobrih, ima ih više u kojima je građa apstraktna, neprilagođena školarcima, tehnički su loše urađeni, obiluju nejasnoćama i netačnostima. To su udžbenici puni nepamtljivih definicija koje se teško usvajaju (pogotovo je to teško učenicima osnovnih škola), lako zaboravljaju i poslije u životu ništa ne znače. To su udžbenici koji daju nestabilno znanje i muče djecu.

Jedna od stvari koje ću sada, u ovoj (a i narednim) školskim godinama raditi, jeste da lovim te nebuloze po udžbenicima iz oblasti prirodnih nauka, citiram ih i markiram. Jer me te stvari užasavaju.

Molim sve roditelje koji me prate i čitaju moj blog, da pomognu. Pokušaću prečešljati udžbenike i iz Federacije i one iz RS. 

Danas sam našla primjer u udžbeniku Zemljopisa koji se koristi u KŠC za 6. razred - Gea 6, autori dr sci Milan Ilić, dr sci Danijel Orešić i dr sci Ivan Madžar, izdavač Školska naklada Mostar 2011. U prvoj, uvodnoj lekciji udžbenika, naišla sam na dvije katastrofe. Ponavljam - u uvodnoj lekciji. 

Autori ovog udžbenika je pokušao objasniti djeci jednu vrlo bitnu stvar - da čovjek svojim djelovanjem mijenja lice planete Zemlje. I onda, nakon priče o krčenju šuma, o tome kako brane mijenjaju tokove rijeka, autor sa ponosom, ničim izazvan, na str. 10. izvaljuje kako se znanost koja se bavi zaštitom okoliša zove ekologija ("Pitanjima onečišćenja i zaštite prirode bavi se znanost pod nazivom ekologija").

Dakle, autori betoniraju neistinu da je ekologija znanost/nauka koja se bavi zaštitom okoliša i, nažalost, to je definicija koja djeci ostane u glavi do kraja života. Autori ne znaju kako je ekologija grana biologije koja proučava interakcije između živih bića međusobno i živih bića i njihove okoline, da joj naziv dolazi od grčke riječi oikos (οἶκος), u značenju "dom" i logija, riječi čije značenje znamo.

Nauka koja se bavi zaštitom životnog okoliša se zove, nećete vjerovati, "Zaštita životnog okoliša", bar se meni tako zvao predmet na studiju. Ima nešto i što se zove "Environmental management" a vrlo je povezano sa zaštitom okoliša.

Ono što je u ovoj lekciji goš gore, još bolnije, jeste sama definicija geografije. To, je, citiram sa str. 8. istog udžbenika, "znanost koja se bavi prostornom raspodjelom i međusobnim odnosima prirodnih i društvenih pojava na Zemlji".

E, sad, nije ta definicija netačna, ali mi je vi naučite u roku od jedne minute, izdeklamujte i tačno objasnite šta ona znači. Ako uspijete, onda se stavite u kožu učenika 6. razreda, pa ponovo pokušajte. 

Djeca će tu definiciju sa teškom mukom naučiti napamet i nakon dva mjeseca neće znati objasniti čime se to geografija bavi. Zar nije jednostavnije reći kako je geografija nauka/znanost koja proučava razne fenomene planete Zemlje, koji se javljaju na njenoj površini (da se ne pomiješa geografija sa geologijom) i da ti fenomeni uključuju klimu, reljef, vode, zemljišta, staništa i ljude, biljke i životinje. Ili, još jednostavnike, da je geografija nauka koja se bavi opisivanjem površine Zemlje? Je li ovo imalo konkretnije? Imalo jasnije?

Zašto u knjizi nije objašnjeno šta su to "prirodne i društvene pojave i "međusobni odnosi" ovih pojava? Zašto djeci nije dat primjer prirodne pojave poput zemljotresa, koja može biti tako razorna, da ljudi u toj prirodnoj katastrofi izgube i domove, i usjeve i stoku i radna mjesta, da osiromaše te da je osiromašenje zbog jedne prirodne katastrofe društvena pojava? 

Mislim, ok je dati suhoparnu definiciju, red je da se i to uči, ali, daj brate, objasni malo, nemoj da ti bude mrsko.

Jasno je da su sistemske promjene teške i spore. Zato treba djelovati alternativnim putevima. Ja imam jako puno energije za ovo i ta je energija gotovo pa fuziona - nije beskonačna, ali je ima mnogo.