Quantum of Science

Patohistološki slajd glioblastoma mulliforme IV Glioblastom je tip tumora mozga za koji do danas nije pronađena efikasna terapija, a stopa preživljavanja unutar 5 godina je veoma niska. Smrt senatora Johna McCaina je bila podsjetnik kako nauka veoma malo zna o ovom obliku tumora i da, za sada, može veoma malo pomoći oboljelima. Smrt senatora Johna McCaina je privukla pažnju javnosti na jednu bolest o kojoj se malo priča, a kada se priča, priča se sa strahopoštovanjem: glioblastom. Glioblastom (glioblastoma multiforme, GBM - gradus IV) spada u najagresivnije oblike tumora moždanog tkiva, a nastaje usljed poremećaja stanica mozga od kojih nastaju tzv. „potporne stanice“ (glija stanice, astrociti i oligodendrociti). Drugim riječima, mutacije određenih tipova matičnih stanica moždanog tkiva su uzrok ovog oblika tumora. Čini oko 15% svih tumora mozga. Procjenjuje se da od glioblastoma godišnje oboli 3 od 100 000 ljudi te da je ovaj oblik tumora češći kod muškaraca neg...

Glioblastom Prije nešto više od godinu i po dana, pisala sam kako naučnici pokušavaju iskoristiti infektivnost virusa bjesnila i njegovu osobinu da prolazi barijeru krv-mozak kako bi virus iskoristili kao transporter hemoterapije za određene tipove tumora mozga.  To nije jedini način na koji naučnici pokušavaju da iskoriste viruse za terapiju raka.  Glioblastomi - tumori glia stanica mozga - su jedan od najtežih tipova raka za terapiju i prema WHO, trenutno nema efikasne terapije za ovu vrstu tumora. Pacijenti kod kojih je dijagnosticiran ovaj oblik raka umiru unutar dvije godine po ispoljavanju simptoma i dijagnosticiranju. Međutim, naučnici sa Duke University School of Medicine pokušavaju  iskoristiti modificirani virus jedne od najopasnijih bolesti čovjeka kako bi liječili glioblastome. Naime, pokušavaju iskoristiti virus polia u tu svrhu. Naravno, ne radi se o "divljem" soju virusa: naučnici rade sa genetički modificiranim virusom dječije paralize...

Zika virus je, kako sada znamo, opasan za mozak fetusa, jer izaziva trajna oštećenja mozga koja se očituju kao mikrocefalija. Također, zika virus je odgovoran za veliki broj spontanih pobačaja u regionima gdje postoji visok stepen opasnosti od zaraze, poput Latinske Amerike. Dakle, zika virus nije nešto za što bismo pretpostavili da može poslužiti u liječenju određenih bolesti mozga, kakvi su tumori. Međutim, kako je to virus koji prolazi barijeru krv-mozak,  poput virusa bjesnila , tako proučavanje zika virusa kao potencijalne terapije za bolesti mozga i nije bezvezna ideja.  Matične stanice mozga su naročito osjetljive na dejstvo virusa. Upravo stoga infekcija ima razorno djelovanje na mozak nerođenih beba, jer je njihov mozak pun mladih, matičnih stanica iz kojih se poslije razviju različite stanice nervnog tkiva. Kod odraslih to nije slučaj - nema mnogo matičnih stanica, tako da infekcija zikom prolazi bez težih posljedica. Kod odraslih ljudi, zika je do sada pov...