Quantum of Science

  U Evropi i Sjedinjenim Državama u aprilu su zabilježeni slučajevi hepatitisa kod djece. Američki CDC i evropski ECDC   te britanska UKHSA su već pozvali na oprez te savjetuju ljekare da se rade skrininzi djece, posebno na adenovirus, za koji su sumnja da je mogući uzrok ove epidemije. Prema ECDC , do 20. aprila 2022. iz Ujedinjenog Kraljevstva prijavljeno je 111 slučajeva, a od 27. aprila 2022. prijavljeno je približno 55 vjerovatnih i potvrđenih slučajeva iz 12 zemalja EU/EEA. Dodatnih 12 slučajeva prijavljeno je iz Sjedinjenih Država, 12 iz Izraela i jedan iz Japana. U EU, kako pokazuje WHO , zabilježeni su slučajevi u Španiji (13 slučajeva), Irskoj (5), Danskoj (6), Italiji (4), Nizozemskoj (4), Norveškoj (2), Francuskoj (2) i Rumuniji (1). Slučajevi su u dobi od 1 mjeseca do 16 godina, oko deset posto (17 djece) ovih slučajeva bili su toliko teški da su djeca trebala transplantaciju jetre, a zabilježen je najmanje jedan smrtni slučaj.   Upala jetre Hepa...

Već mjesecima čekamo objavu rezultata efikasnosti ruske vakcine protiv COVID-19, koju je razvio državi Institut Gamaleja. Dugo se govorka o njoj, neke zemlje regiona je nabavljaju, poput Srbije, ali radovi o njoj nisu bili objavljeni u relevatnoj naučnoj literaturi. Pošiljka ove vakcine je došla za Republiku Srpsku i ta pošiljka čeka odobrenje Agencije za lijekove BiH. Ova vakcina je najavljena i kao alternativa za imunizaciju u nekim entitetima u BiH, poput Zapadno-hercegovačkog entiteta, a nije isključeno ni da bi je pokušala nabaviti Vlada Kantona Sarajevo. Dok su Pfizerova, Modernina i AstraZeneca vakcine protiv COVID-19 odobrene od strane Evropske agencije za lijekove (EMA) ruska vakcina još nije odobrena u EU, međutim ne znači da neće biti odobrena, pogotovo nakon što su transparentno objavljeni podaci o njenog efikasnosti u naučnoj literaturi. Ruska vakcina, poznata i kao Sputnjik V ili Gam-Kovid-Vak se zasniva na istoj platformi kao vakcina koju je kompanija AstraZeneca razvi...

U nekoliko stotina vakcina koje se širom svijeta razvijaju kako bi se stalo ukraj požaru pandemije koja hara svijetom, postoji nekoliko vakcina koje koriste virusne vektore. Neke od njih koriste nereplicirajuće virusne vektore bazirane na adenovirusu. Dvije takve vakcine su vrlo često spominjane u kontekstu prvih vakcina protiv COVID-19: radi se o UK vakcini koju razvijaju Univerzitet Oksford s AstraZeneca i ruska vakcina koju razvija Institut Gamaleja s Ministarstvom odbrane Ruske Federacije. Vakcine bazirane na adenovirusu nisu novost - već se probalo s HIV vakcinom baziranom na ovom virusu, ali ta vakcina nije bila toliko uspješna. No, ako ovako dizajnirana vakcina nije bila efikasna protiv HIV, ne mora značiti da neće biti efikasna za SARS-CoV-2.  Najjednostavnije rečeno, vakcine bazirane na adenovirusu koriste određene tipove adenovirusa kao transportno sredstvo za neki antigen koji će kod vakcinisane osobe izazvati imuni odgovor, stvaranje antitijela na virus SARS-CoV-2 u ovo...