Quantum of Science

Početak godine je obilježen trijumfom Kine: Kinezi su na „tamnu stranu Mjeseca“ uspjeli spustiti robotizovanu sondu Chang'e 4 i mjesečev rover Yutu   i to se dogodilo 3. januara 2019. Ova strana ima mnogo više kratera i teren je neprohodniji tako da su prethodne misije izbjegavale slijetanja na nju. Kineska svemirska agencija se odlučila na slijetanje baš tu, kako bi uradili nešto što do sada nije bilo učinjeno i pokazali su u stanju da ne kopiraju NASA i Evropsku svemirsku agenciju-ESA.   To bi trebala biti poruka svijetu kako su kineski svemirski programi sazreli i kako Kina postaje velika ekonomska,   naučna i svemirska sila. U februaru je objavljen rad u kojem naučnici objašnjavaju kako su stvorili „ hachimoji DNK “, odnosno „osmoslovnu“ dezoksiribonukleinsku kiselinu, koja pored 4 postojeća „slova“ – baza adenin, timin, gvanin i citozin, sadrži još 4 nove baze. U martu je objavljeno kako je zabilježen još jedan slučaj pacijenta u stabilnoj remisiji HIV...

Jedan nedavno otkriveni asteroid nam se vraća. 2015. godine, i to ne na bilo koji datum nego na 31. oktobar 2015. godine, nebesko tijelo 2015 TB145 čiji izgled, zbog kratera, podsjeća na mrtvačku glavu, prošlo je sigurno pored Zemlje. Zbog tajminga asteroida - na Halloween i samog izgleda, ovo nebesko tijelo je dobilo nadimak "Kometa smrti" ("The Death Comet"). Još neki od naziva ovog asteroida koji se pojavljuju u medijima su i "Velika bundeva, prema "It's the Great Pumpkin, Charlie Brown", "Spookey" i "Skull asteroid". Teleskop Pan STARRS-1 je detektovao ovo nebesko tijelo nešto prije, 10. oktobra 2015. godine, ali je najbliži prolazak ovog nebeskog tijela Zemlji bio na Noć vještica. Međutim, uprkos imenu i izgledu, razloga za bojazan nema: ovaj asteroid će pored Zemlje i ove godine proći na  498  900 km i ne predstavlja nam prijetnju, iako je potencijalno opasan. Ovaj asteroid ima dijametar od oko 650 metar...

Prije nekog vremena spomenula sam primjenu tehnologije optogenetike u cilju promjene negativnih sjećanja u mozgu laboratorijskih miševa, međutim, nisam objasnila osnove ove metode. Ipak, smatram da mi je dužnost da to učinim, pošto ova metoda, uz CRISPR/Cas 9 predstavlja jedno od od top naučnih otkrića u posljednjih 10 godina. Naziv tehnologije je istovremeno i tačan i navodi na pogrešne zaključke. Tačno je da ima veze sa svjetlošću, ali se ne radi baš o genetici, više o genetičkom inženjerstvu, ako ćemo tjerati mak na konac. Najjednostavniji opis optogenetike bi bio da je to kontrola mozga (tačnije, neurona) pomoću svjetlosti.  Istraživanja mozga su vrlo teška jer daju neprecizne rezultate - vrlo je teško ciljati na jedan jedini neuron ili svega par njih. Mozak se sastoji od desetaka milijardi neurona koji sinapsama komuniciraju jedni sa drugima.  Ne samo to - ovdje djeluju različite molekule iz klase neurotransmitera, a električni signali kojima se prenosi n...