Quantum of Science

Izvor ilustracije: verdict.co.uk Skupina stručnjaka se nedavno sastala na panelu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO, eng. World Health Organization – WHO) kako bi raspravili o reperkusijama editovanja ljudskog genoma te stanica uključenih u reprodukciju. Ovaj panel je sazvan kao reakcija na prošlogodišnji poduhvat kineskog naučnika  He Jiankuija  ​koji je, u tajnosti i bez stvarne potrebe za terapijom stanja, modificirao embrije te su rođene prve genetički modificirane bebe, kod kojih je izmijenjen protein-receptor koji omogućava virusu HIV da inficira limfocite. Ovaj događaj bez presedana imao je značajnog odjeka u naučnoj zajednici te se stvorila potreba za hitnom raspravom o tome kakav stav zauzeti po ovom pitanju. Nakon sastanka u sjedištu Svjetske zdravstvene organizacije u Ženevi, panel, kojeg je činilo 18 uglednih stručnjaka, upozorio je da je postupak previše rizičan i da ga ne bi trebalo pokušavati prije nego se uspostavi sistem pravila koja regulišu ovu

Izvor: Pixabay Postoji jedna osobina puževa koja je dugo fascinirala biologe - način na koji se formira ljuštura puževa te zašto se kod nekih puževa kućica savija na lijevo (sinistralno). Zapravo, većina puževa su "dešnjaci", odnosno, kućica im formira spiralu u smjeru kazaljke na satu (dekstralno). Međutim, kod nekih jedinki iste vrste koje su dominantno "dešnjaci" spirala kućice se formira u smjeru suprotnom od kazaljke na satu.  Masanori Abe i Reiko Kuroda, sa Univerziteta Chubu u Kasugaiju, Japan, koristili su tehniku editovanja gena CRISPR-Cas9 na pužu barnjaku, naučnog naziva Lymnaea stagnalis kako bi isključili gen  Lsdia1 . Ovaj gen kodira protein koji pomaže u upravljanju unutrašnjim okvirom stanice tj. utječe na organizaciju citoskeleta. Tim je otkrio da puževi kojima nedostaje ovaj gen imaju potomke s rijetkim kućicama koje se formiraju u smjeru suprotnom od kretanja kazaljke na satu, što ukazuje na to da je Lsdia1 ključ za određivanj

Kolera je jedna od bolesti koju smo, mi žitelji koliko - toliko razvijenog svijeta pomalo zaboravili. To je bolest izazvana bakterijom Vibrio cholorae , koja inficira crijevni trakt, izazivajući teške prolive i dovodeći oboljele do dehidratacija. Ovo jeste jedna od bolesti koju smo uspjeli iskontrolisati boljim higijenskim uslovima. Ipak, ona je tu i jedva čeka da u negdje izbije neka humanitarna kriza, poput ove u Jemenu. Porast temperature mora također pogoduje ovom patogenu. Vakcine protiv kolere postoje, ali naučnici pokušavaju pronaći i druge pristupe bolesti, pogotovo samom liječenju infekcija izazvanih sojevima ove bakterije koji su postali otporni na antibiotike. Možda nas lijekovi za koleru neće interesovati, ali mehanizam nekih novih lijekova je jako interesantan i o njemu vrijedi govoriti. Nedavno, razvijena je jedna vrsta biološke "bombe" oslobađa otrov kada ga progutaju specifične bakterije, nudeći naučnicima potencijalnu metodu za ubijanje patoge

Ako preživite ebolu - bićete dugoročno imuni na ovu bolest. Mislim - ako preživite.  Naučnici su utvrdili kako se antitijela osobe zaražene virusom ebole vremenom razvijaju - a rezultati pokazuju da preživjeli ostaju zaštićeni od bolesti najmanje tri godine nakon oporavka. Super - garantovano tri godine sigurnosti od krvarenja iz svakog otvora koji imate na tijelu, uključujući i oči. A u međuvremenu, bolje je da se ljudi u kritičnim područjima vakcinišu protiv ove opake virusne bolesti. Infekcija virusom ebole potiče imunološke stanice da proizvode antitijela, koja djeluju u borbi protiv patogena. Rafi Ahmed sa Univerziteta Emory u Atlanti, Georgia, i njegove kolege procijenili su titre antitijela kod četiri osobe koje su se liječile od ebole u bolnici Emory 2014. godine, tokom izbijanja bolesti u zapadnoj Africi. Tim je zaključke objavio u Cell , pod naslovom " L ongitudinal Analysis of the Human B Cell Response to Ebola Virus Infection ". Tim je otkrio d

Izvor: Facebook Napisao: Radoslav Dejanović Kad čujete naziv „neutrofili”, možda pomislite na kakve neutralne stanice, male krvne Švicarce koji se ne bi htjeli miješati u sukob imnosustava i vanjskih napadača. No, oni su sve samo ne neutralni.   Zapravo, kad bismo ih pobliže pogledali, zaključili bismo kako su to vrlo neobični svati, sa karakteristikama kakve nemaju „obične” stanice o kojima smo učili na satu biologije.  Ponajprije, neutrofili nemaju „običnu” staničnu jezgru: njihova jezgra sastoji se od tri do pet segmenata; iako je taj broj za njih normalan, prilikom bolesti poput leukemije ili poremećaja poput jake anemije ili manjka vitamina B12 postat će učestaliji neutrofili sa velikim brojem segmenata – šest ili više.  Neobično svojstvo ovih stanica da imaju jezgru segmentiranu u nekoliko odvojenih dijelova omogućuje im fascinantne kamikaze-sposobnosti: jedan od načina na koji se neutrofili bore protiv patogena je suicidalni napad u kojem neutrofil u

Huntingtonova bolest je teška nasljedne bolest uzrokovana poremećajem na genu Huntingtin (HTT) koji kodira protein huntingtin (izgovarati "Hantingtonova bolest" i "hantingtin"). Bolest spada u poremećaje uzrokovane prekomjernom repeticijom trinukleotida (kombinacija od tri nukleotida koji predstavljaju šifru DNK za određenu aminokiselinu, a aminokiseline su "gradivne cigle" bjelančevina).  U ovom posebnom slučaju, dolazi to repeticije trinukleotida CAG, koji kodira glutamin (glutaminsku kiselinu), tako da protein koji nastaje translacijom ove šifre ima tzv. "poliglutaminski niz", što dovodi do abnormalnosti u nivou 3D organizacije proteina, odnosno, do poremećaja funkcije proteina. Takav, abnormalni protein se taloži kao plak u centralnom nervnom sistemu i dovodi do razaranja nervnih stanica.  Ova bolest se najčešće dijagnosticira u periodu od 30 do 50 godine života, ali može započeti i u dječijoj dobi ili adolescenciji. Bolest s

Ovdje na blogu sam nekoliko puta pisala o opasnostima plastike, naročito mikroplastike u morima i oceanima, kao i razlozima akumulacije plastike u određenim regionima . Ipak, još uvijek smo blaženo nesvjesni koliko je ovakvog materijala u svjetskim morima te još uvijek uzimamo novo more plastike u obliku plastičnih vrećica, ambalaže i pokućstva. Ponekad je plastika neizbježna - recimo, bar bi teškim bolesnicima trebale biti dozvoljene plastične jednokratne slamke za ishranu, i upravo zbog njih potpuna restrikcija plastičnih slamki nije dobra. Ali - smanjimo korištenje plastičnih čaša, tanjira, pa i igračaka, odjeće od sintetičkih vlakana. Potrošnja plastike se udesetorostručila u odnosu na period prije 30 godina. I imamo dokaze za to.  Naučnici su otkrili prve čvrste dokaze da je količina plastike koja zagađuje oceane znatno porasla u posljednjih nekoliko decenija. Analizirali su podatke instrumenata za praćenje planktona (tzv. continuous plankton recorders, CPRs) unatrag 60 g

Gostovanje u Prvoj bošnjačkoj gimnaziji Sarajevo Društvo za promociju prirodnih nauka "Nauka i svijet" provodi projekat naučno-popularnih predavanja u 28 opština na teritoriji BiH  u sklopu projekta  „Dijalog za budućnost“ koji implementiraju UNDP, UNICEF i UNESCO u  partnerstvu sa Predsjedništvom Bosne i Hercegovine. Projekat „Dijalog  za budućnost” se finansira sredstvima Ureda Ujedinjenih nacija za  podršku izgradnji mira / Fonda za izgradnju mira (PBF). Na osnovu zajedničke inicijative Predsjedništva BiH i generalnog  sekretara Ujedinjenih nacija (UN), kao i prepoznate potrebe za  stvaranjem prostora za dijalog i promociju suživota u BiH, Tim UN-a u  BiH pod vodstvom rezidentne koordinatorice UN-a i u saradnji sa  Predsjedništvom BiH je razvio projekat pod nazivom „Dijalog za  budućnost: Promovisanje društvene kohezije i raznolikosti u Bosni i  Hercegovini “ kojeg zajednički provode UNESCO, UNICEF i UNDP. Svjedočimo marginalizaciji prirodnih nauka u obr

Genska terapija ili terapija genima je vid terapija o kojima se danas mnogo priča kao o tehnologiji budućnosti. Zapravo to je unošenje genetičke informacije tj. gena u organizam pacijenta, kako bi se ispravila neka abnormalnost. Nakon slučaja He Jiankui , više nikada nećemo misliti da su genske terapije tako daleke, ali pitanja njihove efikasnosti i potrebe ostaju sveprisutna.  Drugim riječima - u slučaju spomenutog kineskog naučnika genska terapija je urađena u tajnosti i bez stvarne potrebe, dok zapravo još nemamo visokosigurne i visokoefikasne metode mijenjanja mutiranog gena koje neće nasumično oštetiti druge dijelove DNK, mimo onih koje ciljamo. Sami geni su zapravo dijelovi molekule DNK koji predstavljaju šifre za stvaranje proteina, odnosno, oni diriguju način raspoređivanja osnovnih jedinica proteina, a to su molekule zvane aminokiseline u lanac. Od rasporeda aminokiselina ovisi oblik molekule proteina, a od njegovog oblika ovisi i funkcija proteina u organizmu.  Ve

Već znamo da postoje neke bakterije koje doslovno jedu naftu i ugljikovodike koje koristimo kao goriva. Ovo je izuzetno značajno prilikom katastrofa u kojima se stvaraju naftne mrlje, recimo pri oštećenjima i potonićima tankera te katastrofama na velikim bušotinama. Uvijek je fascinatno kada otkrijemo neki organizam sa sposobnošću da energiju dobija iz nekih malo drugačijih izvora. A sada, naučnici su otkrili bakteriju koja živi duboku skrivena u oceanima, u dubinama Marijanske brazde u Pacifiku i također može jesti ugljikovodike. Ne zaboravimo da je Marijanska brazda duboka skoro 11 000 metara i da pritisak na njenom dnu iznosi ekvivalentu toga da 1091 kg stavimo na prst...zaista, pritisak je toliko velik da ga ljudski organizam ne bi moga podnijeti ni milisekundu. I upravo su tu naučnici otkrili da žive bakterije koje degradiraju ugljikovodike, molekule - lance ugljika  koje u osnovi i čine naftu. U radu objavljenom u Microbiome , pod naslovom " Proliferation

Po 101. put: CRISPR-Cas9 tehnologija editovanja gena je vanredno korisna, efikasna tehnika promjene genetičke sekvence i potencijalna "it" tehnologija genskih terapija, ali njome još ne vladamo najbolje. To, opet ponavljam, znači da koristeći ovu kombinaciju sekvence i enzima koji siječe DNK, možemo napraviti nepredividljive promjene. Jednostavno, enzim se otme sa uzda i pravi "off-target" isijecanja - mimo mete. Zato, dok jedni naučnici traže mogućnosti primjene ove tehnologije, drugi istražuju kako staviti enzim pod kontrolu, kako ga "zauzdati tj. inhibirati". Već sam pisala o takvim pokušajima.  Ovo je još jedan takav pokušaj: Amit Choudhary sa Broad Institute pri MIT i Harvard u Cambridgeu, Massachusetts i njegove kolege razvili su molekularne "skrinove" koji su im omogućili da pregledaju više od 10.000 spojeva u potrazi za onima koji inhibiraju djelovanje enzima Cas9. Taj skrining, praćen, hemijskom modifikacijom obećavaj

Lineus sanguineus je naučni naziv za jednu vrstu morskog crva, koji obitava u Atlantiku, a ima ga i u Pacifiku. U Evropi obitava uz obale Švedske, Britanije, do Belgije i Francuske. Spada u vrpčaste crve i nije posebno ljepuškast. Nedostatak ljepote (bazirane na ljudskim parametrima) nadoknađuje jednom nevjerovatnom sposobnošću regeneracija tijela, pogotovo regeneracije glave. Ukratko, da je Anne Boleyn bila Lineus sanguines - nikada ne bi stradala.  Mnoge vrste vrpčastih morskih crva morske vrpce su razvile nevjerovatnu sposobnost regeneracije, tako da Lineus nije jedini primjer, ali je izgleda ova osobina razvijena samostalno kod tih vrsta. Eduardo Zattara sa Nacionalnog prirodnjačkog muzeja pri Smithsonian Institution u Washingtonu D.C. i njegove kolege odrezali su glave na primjercima 22 vrste vrpčastih crva i primijetili da je 5 vrsta regeneriralo nove glave. Istraživači su također našli u prethodno objavljenim radovima da postoje još 3 druge vrste s tom sposobnoš