Gen koji određuje smjer puževe kućice

Izvor: Pixabay

Postoji jedna osobina puževa koja je dugo fascinirala biologe - način na koji se formira ljuštura puževa te zašto se kod nekih puževa kućica savija na lijevo (sinistralno). Zapravo, većina puževa su "dešnjaci", odnosno, kućica im formira spiralu u smjeru kazaljke na satu (dekstralno). Međutim, kod nekih jedinki iste vrste koje su dominantno "dešnjaci" spirala kućice se formira u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. 

Masanori Abe i Reiko Kuroda, sa Univerziteta Chubu u Kasugaiju, Japan, koristili su tehniku editovanja gena CRISPR-Cas9 na pužu barnjaku, naučnog naziva Lymnaea stagnalis kako bi isključili gen Lsdia1. Ovaj gen kodira protein koji pomaže u upravljanju unutrašnjim okvirom stanice tj. utječe na organizaciju citoskeleta.

Tim je otkrio da puževi kojima nedostaje ovaj gen imaju potomke s rijetkim kućicama koje se formiraju u smjeru suprotnom od kretanja kazaljke na satu, što ukazuje na to da je Lsdia1 ključ za određivanje "rukotvorstva" organizma tj. u slučaju puževa, smjera okretanje kućice i položaja organa. 

Sinistralni i dekstralni puž barnjak

Ti puževi su prenijeli mutirani gen i tip ljušture na sljedeće generacije; oni s funkcionalnim kopijama gena imali su školjke koje su se navijale na uobičajeni način. Gen je utjecao na uzorak stanične diobe od stepena na kojem su se embrioni puža dijelili iz jedne stanice u dvije. Još nije tačno jasan način kako to ovaj gen i njegove mutirane varijante utječu na formiranju "desnorukosti" ili "ljevorukosti" puževa.

Istraživanja na genima kao što je Lsdia1 mogla bi rasvijetliti rijetko ljudsko stanje nazvano situs inversus, u kojem su položaji organa u tijelu obrnuti.