Quantum of Science

Geni i ne-kodirajući dijelovi DNK imaju bitnu ulogu u formiranju specifičnog seta faktora koji imaju upliva u stvaranju poremećaja iz autističnog spektra (autistic spectrum disorder-ASD). Ipak, već neko vrijeme grupe naučnika proučavaju još jedan, pomalo zanemaren faktor - mikrobiom. Već znamo da su infekcije u trudnoći i promjene bakterijske flore od određenog utjecaja, ali sa takvim tumačenima treba biti veoma oprezan jer je jedna od pseudonačnih hipoteza za formiranja ASD tzv. "leaky guts syndrome". U ovoj hipotezi, povećana permeabilnost crijevnog zida stvara različita stanja poput MS, autizma i mnogo šta drugo. Zato, svaki put kada naučnici otkriju neku vezu između crijeva, mikrobioma i nekog stanja, to može biti iskorišteno u pogrešno protumačeno. Dakle, postoje studije koje su ukazale na to da se sastav crijevne flore kod osoba sa ASD razlikuje od osoba koje nemaju stanja iz spektra. To je navelo naučnike da probaju eksperimentisati sa crijevnom florom t...

Termin "mikrobiom" danas se sve češće čuje, ali i zloupotrebljava. Zapravo ovaj termin označava bakterijski dio jednog višestaničnog, eukariotskog organizma, najčešće čovjeka. Preciznije-bakterije čine najveći dio  humanog mikrobioma, ali tu ima i gljivica, arheabakterija i nekih neklasificiranih organizama. Mikrobiom ne uključuje višestanične mikroskopske forme koje na nama žive kao komensali, poput recimo Demodexa . Odavno je poznata uloga bakterija tzv "crijevne flore" u varenju u debelom crijevu, ali nova saznanja o tome koliko zapravo mikrobiom utječe na nas potpuno mijenja način na koji poimamo procese u organizmu.  Međutim, odakle nam zapravo crijevna flora? Vjerovatno nas bakterije nasele po rođenju, o ovisnosti o tome čime se beba hrani, ali kako nas onda ne koloniziraju patogene bakterije? Zna se da je crijevna flora beba koje se hrane majčinim mlijekom kvalitetnija nego kod beba koje se hrane kravljim mlijekom ili nadomjescima, međutim odakle do...