Quantum of Science

Krajem 2019. godine, ili još prezicnije 31. decembra 2019. zdravstvene institucije u Kini su prijavile nekoliko slučajeva upale pluća uzrokovanih nepoznatim virusom i o tome obavijestile Svjetsku zdravstvenu organizaciju.   Kineske medicinske institucije su kod novih slučajeva misteriozne bolesti uradile specifične testove na gripu, ptičiju gripu, SARS, MERS, adenovirus i druge uobičajene patogene koji uzorkuju respiratorne infekcije i isključili su ove viruse kao potencijalni uzrok. Sekvencioniranje genoma novog virusa pokazalo je kako ovaj novi virus spada u grupu koronavirusa, nazvanih tako jer na slikama specijanim mikroskopima izgleda kao da imaju „krunu“. Koronavirusi su uobičajeni i obično uzrokuju blage respiratorne simptome, poput kašlja ili curenja iz nosa te su česti uzročnici prehlada.  Danas znamo oko 7 koronavirusa koji inficiraju ljude. Međutim, neke vrste koronavirusa su mnogo opasnije. Takav je SARS, koji je zarazio više od 8000 ljudi, a bio odg...

Izvor: Pixabay Ljudi - neki ljudi - i neki čovjekoliki majmuni poznati su po tome što pomažu pripadnicima vlastite vrste sa kojima nisu u rodbinskom srodstvu ili ne žive u istoj zajednici. Sada ovoj grupi bića sa sposobnošću altruizma pridružuje afrički sivi papagaj ("žako", Psittacus erithacus ). Oni su sposobni da pomognu drugom pripadniku svoje vrste ukoliko ocijene da je pomoć potrebna ili da se udruže kako bi postigli zajednički cilj. Désirée Brucks i Auguste von Bayern sa Instituta Max Planck za ornitologiju u Seewiesenu, u Njemačkoj, uvježbavali su ove papagaje u zoološkom vrtu da predaju posebne žetone kroz "rupu za razmjenu" naučniku, koji bi ih potom nagradio orasima, njihovom omiljenom hranom. Naučnici su zatim smjestili dva papagaja u susjedne zatvorene prostorije transparentnih zidova s "rupom za razmjenu" između njih. Jedna je ptica imala žetone, ali blokiran otvor za razmjenu. Drugi je imao pristup istraživaču i orasima, ali ni...

Da, to je tačno (mada neki naučnici kaže da je ovaj broj znatno ispod 20% ). Međutim, šta to zapravo znači? Treba znati da biljke ne samo što oslobađaju kisik u fotosintezi, nego ga i troše u procesu disanja, noću. Ne treba zamišljati kako biljke, pa tako ni one u Amazoniji, samo proizvode kisik.  Također, ako bi ove šume nestale sa lica Zemlje - što nikako ne želimo - treba razumjeti da procenat kisika u atmosferi ne bi opao za 20-tak procenata Zapravo, najveći proizvođači kisika su marinski mikroorganizmi, a po produktivnosti ih slijede višećelijske alge. Upravo su ovi organizmi i izmijenili atmosferu naše planete prije mnogo milijardi godina. Ako je sve to tako, zašto su onda tropske šume, i naročito Amazonija, tako važne za nas? Zapravo, njihova vrijednost nije toliko u količini oslobođenog kisika, koliko u količini vezanog ugljika. Najvažnija stvar koja se dešava u procesu fotosinteze jeste to da se ugljik iz smjese zraka ugrađuje u organske molekule bil...

"Ma ja dvaput pročitah da vidim je l' može i masturbiranje ali ne piše" , bila je rečenica koju mi je napisala poznanica u inbox Facebooka kao komentar na članak objavljen nedavno u The Guardian , " Having more sex makes early menopause less likely, research finds". Studija, objavljena u  naučnom časopisu Royal Society Open Science 15. januara 2020.pod naslovom " Sexual frequency is associated with age of natural menopause: results from the Study of Women's Health Across the Nation" , otkrila je da žene bilo koje dobi koje su imale seksualni odnos jednom sedmično, imaju 28% manje vjerovatnosti da će ući u menopauzu ranije u poređenju s onima koje su imale seks manje od jednom mjesečno.  Također je još ranije primijećeno kako one žene koje su udate kasnije ulaze u menopauzu nego neudate, iako su razlozi za to bili nepoznati. Megan Arnot, doktorantica sa University College London i Ruth Mace, koja predaje evolutivnu antropologiju n...

Neobično drvo lepezastih listova, Ginkgo biloba , mnogi pamte na jedan od dva načina - kao nešto za šta su u školi učili da je "živi fosil" i kao sastojak tableta za poboljšanje memorije.  Premda opis "živi fosil" nikada nije nikome bio previše jasan, jer je malo oksimoronski, ova vrsta jeste to - organizam koji primitivnijom građom i odlikama podsjeća na organizme koji su nekad naseljavali planetu, a izumrli su. Fosili biljaka srodnih ginku datiraju iz perma, od prije nekih 270 miliona godina. Ova vrsta je dugovječna i može živjeti čak preko 1000 godina, a naučnici su otkrili još nešto - ova vrsta je izgleda besmrtna, zahvaljujući svojim genima.  Rad objavljen sredinom januara u  Proceedings of the National Academy of Sciences , pod naslovom " Multifeature analyses of vascular cambial cells reveal longevity mechanisms in old  Ginkgo  biloba trees "   pokazao je kako nema razlika u ekspresiji određenih gena u kambiju drveta kod starih i ...

Diego, Image: © Jdegenhardt/Flickr Jedini način da spasite sebe jeste seks. Nagon za održanjem sebe, kroz nagon za održanjem vrste jedna je od najmotivirajućih sila prirode. I sada smo se uvjerili u to - jedna kornjača, tj. mužjak kornjače je spasio svoju vrstu od izumiranja velikom količinom seksa.  Divovska kornjača po imenu Diego je stara više od 100 godina, ali njegov je libido već legendaran i stekao je nadimak "seks mašina". Stoljetna kornjača je producirala oko 800 potomaka, što navodi mnoge na tvrdnju da je vlastitim rukama tj. polnim organom, spasio svoju vrstu sa ruba izumiranja.  Ipak, naučnici su nam uspjeli pokvariti ovu metaforu, rekavši kako nije samo Diegov libido  spasio ove  divovske vrste kornjača. Prije pedeset godina na otoku Española u arhipelagu Galápagos živjelo je samo 14 primjeraka divovske podvrste kornjača Chelonoidis hoodensis - 12 ženki i dva mužjaka. U 1970-ima, kada su istraživači tražili partnera za još jednu č...

CAR-T terapije, o kojima sam više pisala ovdje , imaju jednu dodatnu korist - jačaju stanice imunog sistema koje postanu još bolje u borbi sa malignim stanicama. Vakcina pokreće rast T stanica koje su kreirane da napadaju stanice raka, sudeći po studijama na eksperimentalnim  miševima.    Osobe koje boluju od određenih tipova  karcinoma krvi bi mogle imati ogromne koristi od liječenja CAR-T stanicama, imunološkim stanicama modificiranim za borbu protiv zloćudnih stanica. Ali tehničke prepreke ograničile su efikasnost ovih stanica  na rak debelog crijeva i druge tumore čvrstih tkiva. Ugur Sahin sa Univerziteta Johannes Gutenberg u Mainzu u Njemačkoj i njegove kolege identificirali su protein, klaudin-6, koji se nalazi u mnogim vrstama tumorskih stanica i ima veliku ekspresiju u njima. Naučnici su napravili CAR-T stanice dodavanjem klaudinskih senzora u T-stanice koje se bore protiv infekcije; ovo je poboljšalo njihovu sposobnost uništavanja maligni...

Nekako još u osnovnoj naučimo kako je normalna temperatura ljudskog tijela 37 ° C   i na tome ostane. Međutim, ljekari već dugo vremena znaju kako to nije tačno, te da je tačnija temperatura 36.8 ° C,  a javio se i jedan novi nalaz - da se mi izgleda hladimo. Već temperature 36.7 ° C  kod nekih ljudi su vrućica...a ova "školska" temperatura za njih je patološka. Postoje velike individualne razlike u "normalnoj" tjelesnoj temperaturi i to je nešto što treba uzimati u obzir kod pacijenata - zbog nerazumijevanja ovog fenomena, prečesto se dešavalo da pacijent gori, a da medicinsko osoblje ne shvata kako se radi o povišenoj temperaturi jer je njima "udžbenička".  Njemački ljekar Carl Reinhold August Wunderlich prvi je 1851. pokazao kako temperatura ljudskog tijela iznosi 37 ° C , ali i da postoje varijacije. On je zabilježio temperature od oko 2500 pacijenata u Leipzigu. Uzeo je temperaturu svima koje je mogao pronaći, bili oni zdravi ili bolesni,...

Posljednje pitanje u U-report anketi naučne pismenosti glasilo je: Laseri djeluju po principu fokusiranja zvučnih talasa" i imalo je odgovore Da/Ne/Ne znam. Ovo pitanje je bilo indikator toga koliko ispitanici znaju o nečemu što se često spominje i viđa (ako ništa, onda u  "Ratovima zvijezda"), a što se u školi ne uči. Zapravo, provjeravali smo šta se dešava sa naučnim faktima i fenomenima koji su praktično dio pop-kulture, ali, iz nekog razloga nisu još ušli u kurikulume, I pogodite šta - ovdje su rezultati bili bolji nego na drugim pitanjima! 22% ispitanika je odgovorilo kako laseri djeluju pomoću fokusiranja zvučnih talasa, dok se 78% ispitanika nije složilo sa ovim. Ako išta znamo o laserima, onda je to da su vezani za fenomene svjetla, a ne zvuka.  Procenat žena/djevojaka koje nisu znale ili nisu bile sigurne u to šta su laseri je nešto veći od prosjeka i od procenta muškaraca koji nisu znali ovo (22% muškarci, 23% žene), ali to nije strašno. ...

Izvor: ABC Požari velikog intenziteta u Australiji su doveli do masovnih evakuacija stanovnika i pokrenuli niz akcija spašavanja životinja, ali čak i odstrela životinja koje su teško povrijeđene. Tragične slike ispunjavaju medije, ali se u isto vrijeme šire i dezinformacija vezane za intenzitet i uzrok požara. Procjenjuje se da je spaljeno oko 6.3 miliona hektara   što je 63 000 kvadratnih kilometara ili oko 16 miliona ari. Ovo znači da su požari u Australiji u sezoni 2019./2020. uništili   duplo veću površinu od one u požarima u Sibiru 2019. godine te oko 6 puta veću površinu nego u Kaliforniji 2018. godine ili prije par mjeseci u Amazoniji. To je površina veća od površine Bosne i Hercegovine, koja iznosi   51 197 kvadratnih kilometara. Uništeno je preko 2500 objekata, od čega oko 1400 kuća, a za sada je stradalo preko 20 osoba. Požari su zahvatili i istočna predgrađa Melbourna, dio koji se zove Gippsland, a koji je jedna od glavnih poljoprivrednih zon...

Valjda je prvo ime koje nam padne na pamet kada neko kaže „globalna korporacija“ Coca-Cola. I sljedeće stvari nakon toga su asocijativni nizovi: crveno, led, oblik boce, font imena korporacije, reklame s Deda-Mrazom , zero, šećer...onda i drugi proizvodi ove kompanije. Mi manje razmišljamo o tome kako kompanija posluje, koliko je odgovorna, a to nam je zapravo za život mnogo važnije od samog proizvoda. Sva industrija, bilo ona teška – metalna, energetska, ili „laka“ prehrambeno-hemijska, ima svoj okolišni otisak. Ova malo nezgodna sintagma, koja možda još nije u uhu ljudima, jeste zapravo prevod sa engleskog termina „environmental footprint“, koji je ponekad zamjenljiv sa terminom „carbon footprint“ – ugljični otisak. Da razjasnim – svi mi imamo neki okolišni otisak. Svi mi utječemo na našu sredinu na ovaj ili onaj način – dišemo i oslobađamo ugljični dioksid. Ako pušimo, naš otisak je veći. Ako jedemo više povrća, a manje mesa, naš otisak je manji. Koliko hemikalija...