Quantum of Science

Mikroglija stanice su jedna od vrsta neuroglija stanice - stanica koje se nalaze u nervnom sistemu, a nemaju ulogu u prenošenju nervnog impulsa. Konkretno, mikroglija su fagociti nervnog sistema, tzv. "rezidentni makrofagi" centralnog nervnog sistema. Uloga mikroglija je održavanje centralnog nervnog sistema - pospremanje, čišćenje, patroliranje za odbjeglim proteinima, disfunkcionalnim stanicama i infektivnim česticama. Međutim, mikroglija stanice iniciraju i upalni proces, a to, možda, ima veze i sa nekim neurološkim poteškoćama (tzv. "chemobrain") sa kojima se suočavaju pacijenti na  hemoterapiji. Neki oblici hemoterapija izazivaju određene kognitivne probleme - probleme sa koncentracijom, pamćenjem, pažnjom i "maglu" nakon terapije. Još neki od simptoma ovog stanja su umor, nemogućnost obavljanja nekoliko zadataka odjednom, duže vrijeme potrebno za obavljanje nekih radnji, poteškoće pri učenju novih stvari. Sa Stanforda nam stiže jedno...

Kada govorimo o Alzheimerovoj bolesti, obično se spominju dvije hipoteze o uzrocima ove tihe i nemilosrdne bolesti: amiloidni plak i inflamatorna reakcija. Osim ovih, postoje još i tau hipoteza, holinergična hipoteza te hipoteza o povezanosti Alzheimerove bolesti sa nekim infekcijama te, naravno, genetička predispozicija za obolijevanje.  Kada biste pogledali  i uporedili presjek tkiva mozga preminule osobe koja je bolovala od Alzheimera i osobe koja nema bolest, primijetili biste područja gdje nema tkiva: bukvalno, "rupe" u mozgu. Kao da je neko poharao tkivo mozga i pobio nervne stanice. Sama bolest je vrlo teška tim prije što osobi oduzima dio po dio ličnosti. Svako ko je pogledao film Still Alice ili ima u porodici slučaj Alzheimerove bolesti, zna koliko su neumjesne šale u situacijama kada neko nešto zaboravi, pa mu kažu da ga je "posjetio Alzheimer". Nimalo smiješno. Dakle, postoji nekoliko hipoteza u igri. Međutim, nedavno objavljen r...

Mirkoglija stanice (zeleno) i neuroni (crveno), izvor: Wikipedia, By GerryShaw - Own work, Internacionalni tim naučnika (Portugal, Brazil, Njemačka i SAD) je u radu objavljenom u Science 28. marta 2017. godine, pod nazivom " Caveolin-1–mediated internalization of the vitamin C transporter SVCT2 in microglia triggers an inflammatory phenotype " (Portugal et al.) utvrdio mehanizam putem kojeg vitamin C čuva mozak od neurodegenerativnih oboljenja.  Naime, uočeno je kako postoji korelacija između promjena u količini prisutnog vitamina C u Centralnom nervnom sistemu (CNS) i pojave neurodegenerativnih oboljenja i poremećaja u razvoju nervnog sistema. U pojavi neurodegenerativnih oboljenja aktivnu ulogu imaju i mikroglija stanice:  makrofagi mozga i kičmene moždine. Ove stanice imaju aktivnu ulogu u imunom odgovoru nervnog sistema i čine oko 10-15% svih stanica u mozgu. One CNS "čiste" od plakova deformiranih proteina, od  nepotrebnih neurona i sinapsi te od ...