Quantum of Science

Regije u toplijim bojama pokazuju koji su to dijelovi mozga jako aktivni prilikom korištenja radne memorije, credit:  Richard Watts and Monica Rosenberg Visoka aktivnost u određenim regijama mozga otkriva koja djeca imaju najsnažniju radnu memoriju. Radna memorija mozga je služi za kratkotrajno pohranjivanje i opoziv podataka, poput telefonskog broja ili uputa do trgovine. Naučnici su otkrili da aktivnost u određenom području dječijeg mozga predviđa snagu njihove radne memorije. Monica Rosenberg s Univerziteta u Chicagu u Illinoisu i njene kolege analizirali su podatke o radnoj memoriji mozga na zadacima pamćenja i kognitivnim testovima 11.537 djece u dobi od 9 do 10 godina. U poređenju s djecom koja su imala prosječnu ili ispodprosječnu radnu memoriju, djeca s jakom radnom memorijom imala su veću aktivnost u dijelu mozga zvanom frontoparijetalni korteks. Ta su djeca obično imala bolje jezično znanje i bolju sposobnost rješavanja problema u novim situacijam...

Ovaj tekst će naročito biti interesantan i važan roditeljima male djece - od 2 do 5 godina. Da li često ostavljate djecu uz ekrane mobitela i tableta kako bi se zabavili, puštate im Youtube videe i sl? Već dugo vremena postoji teza kako buljenje u pametne telefone i tablete ima negativan utjecaj na kognitivne sposobnosti i razvoj djece. Ono što nije bilo poznato da li A uzrokuje B ili obratno tj. da li provođenje mnogo vremena ispred ekrana utječe na kognitivni razvoj ili se djeci koja imaju neke poteškoće u razvoju dozvoljava više vremena ispred ekrana? Da li roditelji sa ovakvom djecom jednostavno puste djecu da budu više uz tablete, jer ih to "smiri" i zadovoljava? Da bi to istražili, naučnici sa Univerziteta u Kalgariju, Kanada, proučavali su rani razvoj na preko 2000 majki i djece i pronašli korelaciju da su djeca koja su sa 24 mjeseca provodila više vremena uz ove ekrane, imala niže rezultate na testovima kognitivnog razvoja i emotivne inteligencije u do...

Altruizam...jedna od ljudskih osobina kojoj se najviše divimo, osobina koja nas čini najviše ljudima. Podrazumijeva ponašanja koja uključuju empatiju, stavljanje drugog bića i njegovih potreba iznad svojih vlastitih, razumijevanje pozicije drugog bića tj. "stavljanje u kožu drugog", bez interesa, težnje za koristi. Smatra se da je ovo ponašanje jedno od korijena formiranja modernog društva jer generira saradnju.  Kako ljudi postaju altruistični? Da li je neko skloniji razvoju ovog ponašanja? Tobias Grossman i njegov tim sa Univerziteta Virginia u Charlottesvilleu su istraživali reakcije 7-mjesečnih beba kada su gledale lica koja pokazuju strah, ljutnju ili sreću. Koristeći metodu praćenja pokreta očiju, uspjeli su predvidjeti ponašanje ove djece kada napune 14 mjeseci. Na djeci od 14 mjeseci su pratili da li pokazuju ponašanja pomaganja - recimo, da li će pokušati pomoći ispitivaču u eksperimentu kojemu je pala olovka i sl.  Bebe od 7 mjeseci koje su ini...

Studije na životinjama i ljudima su pokazale kako se traume i stresni događaji u ranom djetinjstvu (0-5 godina) reflektiraju na razvoj nervnog sistema, ali je nejasno da li ovakvi događaji imaju uticaja na razvoj i sazrijevanje nervnog sistema u mladosti. Rad objavljen sredinom juna 2018. godine u Scientific Reports , pod nazivom " Early-life and pubertal stress differentially modulate grey matter development in human adolescents " pokazuje kako stres u ranoj dobi utiče na brže sazrijevanje određenih dijelova mozga, dok stres u pubertetu dovodi do sporijeg razvoja određenih regiona.  Nijmeegse Longitudinale Studie  je započeta 1998. godine, pod vođstvom tima sa Radboud univerziteta u Holandiji, a uključila je 129 jednogodišnjaka, koji su praćeni u toku 20 godina. Cilj studije je bilo proučavati kako je na razvoj mozga djece utiču njihovi odnosi sa okolinom - roditeljima i vršnjacima. Ovo je jedna je od rijetkih studija ove vrste koje su trajele ovako dugo i u...

Što se  djetetom više vježba muzika, posebno ritam, to mozak djeteta postaje bolji u razlikovanju sličnih govornih zvukova. Jednostavnije rečeno-što dijete ima više smisla za ritam, to će brže progovoriti i naučiti da tečno čita. Nina Kraus sa Northwestern University u Evanstonu i njene kolege su proučavali reakcije djece između 3 i 4 godine kada su im dali da se igraju sa bubnjem. U eksperimentu sa bubnjem, oni su tražili automatske odgovore mozga - takve koje je moguće pratiti u ranoj dobi djeteta, a koji su povezani sa govorom. Djeca su dobila zadatak da udaraju u bubanj u ritmu naglašenih slogova u  govoru. Prema tome kako su uspješno obavila ovaj zadatak, djeca su podijeljena u dvije skupine, „sinhronzirane“ i „nesinhronizirane“. Zatim su naučnici pratili moždanu aktivnost  kod obje grupe djece kada bi im se puštali snimljeni slogovi poput „ba“ i „da“. Ovi slogovi su djeci puštani i uz određenu vrstu pozadinske buke. Kod „sinhroniziranih“ beba, aktivn...