Quantum of Science

Povodom izjava, statusa, tvitova i članaka da "potpuno vakcinisani zdravstveni radnici imaju 251x veće virusno opterećenje i predstavljaju opasnost za nevakcinisane"  potrebno je objasniti kako je ovo netačna interpretacija jedne studije u preprintu . Sami autori studije su objavili obrazloženje u kojem pišu da njihova studija ne znači to ,a koje u cjelosti možete naći ovdje .  Oni kažu kako im je skrenuta pažnja da je podijeljena  lažna tvrdnja da je njihov rad pokazao da "vakcinisane osobe nose 251 puta veće opterećenje od virusa COVID-19 u nosnicama u odnosu na necijepljene". "U našoj studiji upoređivali smo virusna opterećenja (izvedena iz vrijednosti PCR Ct) iz slučajeva zaraženih izvornim sojevima SARS-CoV-2 otkrivenim u Vijetnamu između marta i aprila 2020. (ovdje odnosi se na izvorne sojeve) s onima od potpuno vakcinisanih zdravstvenih radnika zaraženih varijantom SARS-CoV-2 Delta. Slično podacima iz gore navedenih studija, pokazali smo da su infekcije

Ljudi su već navikli na pojavu novih varijanti i sojeva koronavirusa SARS-CoV-2 koji izaziva COVID-19, tako da malo šta ovdje predstavlja vijest i novinu. Naučnici neumorno sekvenciraju uzorke virusa tražeći nove varijante koje bi se mogle raširiti i koje izazivaju zabrinutost. Dvije novije su „Delta plus“ i „Lambda“. Varijanta Delta plus sadrži novu mutaciju u spike proteinu koji virus koristi za ulazak u ljudske stanice. Budući da je usko povezan s varijantom Delta, nazvan je Delta Plus, a ne po nekom drugom slovu u grčkom alfabetu. Do sada je Delta plus pronađen u relativno malom broju uzoraka, ali budi zabrinutost jer ima potencijal za još brže širenje od Delte. Prvi put je identificirana u Evropi u martu ove godine, a potom i u Indiji i SAD. Ova varijanta je također poznata kao B. 1.617.2.1 ili AY.1. Svjetska zdravstvena organizacija navela je tu varijantu kao zabrinjavajuću, a američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) rekli su da će je nastaviti procjenjiva

Phiomicetus anubis (gore), izvor Abdullah Gohar.  Naučnici iz Egipta otkrili su fosil star 43 miliona godina četveronožnog kita koji je hodao kopnom i plivao u vodi. Nalaz nudi tragove o tome kako su rani kitovi prešli iz kopnenih u morska bića, prema nalazima objavljenim u recenziranom časopisu Proceedings of the Royal Society B . pod naslovom " A new protocetid whale offers clues to biogeography and feeding ecology in early cetacean evolution " Vrsta je dobila naučni naziv  Phiomicetus anubis , a dio je skupine poluvodenih kitova nazvanih Protocetidi , koja je postojala u eocenskom razdoblju, koje je prema bilo prije 56 do 33,9 miliona godina. Budući da su su istovremeno i vodeni i kopneni organizmi, protocetidi predstavljaju jedinstvenu fazu u evoluciji kitova koja za naučnike i dalje ostaje misterija. Phiomectus anubis imao je procijenjenu dužinu od 3 metra, težio je oko 1300 kilograma, imao je glavu u obliku šakala i imao je snažnu čeljust. Njegova lobanja bila je jedan

Prema dostupnim podacima iz istrage CIA o porijeklu virusa SARS-CoV-2, koju je naredio predsjednik Biden, "virus nije stvoren kao biooružje", kako prenosi Washington Post .Međutim, podaci i zaključci CIA su nekonkluzivni, a članak u  Nature magazine  od 25. avgusta 2021.  naglašava kako se "prozor za istragu porijekla virusa zatvara".  Prema izvještaju CIA, obje hipoteze - o prirodnom prelijevanju virusa s životinja na ljude i to da je virus došao iz laba, ali nenamjernom greškom, ne zato što je "namjerno konstruiran", ostaju na stolu. Istraga američke obavještajne zajednice je inkonkluzivna o porijeklu SARS-CoV-2, ali otkriva da virus nije stvoren kao biooružje i da je malo vjerojatno da je stvoren u laboratoriji. Naučnici su izrazili zadovoljstvo što je izvještaj zauzeo nepristran, naučni pristup kontroverznoj temi. Nije iznenađujuće da izvještaj nije riješio misteriju početka COVID-19, , jer su istrage o podrijetlu epidemije često komplikovane. Nakon ob

  Već neko vrijeme traju rasprave, ponajviše one na internetu, da li je virus SARS-CoV-2 iz prirode, u kontaktu ljudi s divljim životinjama, prešao na ljude i izazvao pandemiju kojoj svjedočimo ili je virus „pobjegao“ iz laboratorije. Čak među zavjerolozima postoje i mišljenja, za koja nema čvrstog osnova, da je virus namjerno kreiran u laboratoriji u Wuhanu. Mada, teoretski, može doći i do „bijega virusa“ iz biosigurnosnih laboratorija visokog nivoa – primjerice ako bi neko zaboravio da se strogo pridržava sigurnosnih mjera ili se zarazi prilikom rada s virusom, ipak je ovo malovjerovatan scenario. Većina naučnika je sklona vjerovati da je ipak došlo do prirodnog skakanja virusa s jedne na drugu vrstu. No, ono što jeste problem u cijeloj priči što nema dovoljno dokaza ni za ovu tvrdnju. Kina nije dozvolila istrazi Svjetske zdravstvene organizacije dovoljan uvid u situaciju, pa je ova istraga proglašena manjkavom. Čak je skupina prominentnih naučnika u magazinu Science pisala o tom

Kada ste roditelj, jedna od najvažnijih stvari u životu postaje to kako djeci obezbijediti zdravo i sigurno djetinstvo, kako minimizirati rizik, obezbijediti, u granicama svojih mogućnosti, što je moguće bolju startnu poziciju u životu. Izvesti dijete na pravi put, smanjiti rizike, povećati šanse. A zdravlje je svakako jedan od najvećih aduta za tu dobru startnu poziciju. Onoga trenutka kada su u Bosnu i Hercegovinu i regiju na medicinsko-farmaceutsko tržište došle kompanije koje se bave čuvanjem matičnih stanica (ćelija) iz pupčane vrpce, to je bilo predstavljeno upravo tako – kao odluka koja povećava sigurnost djece i ide u korist zdravlja. Kao neka vrsta biološkog depozita u slučaju da je zdravlje djeteta ugroženo. Ne jednom smo mogli vidjeti pozive u pomoć za prikupljanje sredstava kako bi se spasio jedan život. Strah od „onog najgoreg“, kako se kod nas često kroz eufemizam nazivaju leukemije, limfomi i ostali oblici kancera, nagnao je dosta roditelja da, koliko mogu, planira

Organoid mozga s optičkim čašicama, credit Elke Gabriel Organoidi su nekima slatki, a nekima jezivi. Naučnicima - to je alat za bolju spoznaju našeg organizma,  testiranje lijekova, shvatanja razvoja organa i bolji uvid u ekspresiju gena.  Šta su organoidi? To su minijaturne verzije organa, koji u laboratorijskim uslovima in vitro (tj. u petrijevkama) nastaju iz matičnih stanica. Naravno, ne nastaju spontano, nego ih naučnici razvijaju i usmjeravaju u takve organe. Naučnici su već razvili minijaturne organoide mozga koji imaju mogućnost stvarati moždane valove slične onima detektovanim kod nedonoščadi. Također, naučnici su razvili i minijaturno srce, a nedavno i organoide suznih žlijezdi - koji plaču.  Organoidi nisu "vjerne kopije" organa niti to mogu biti - to su nakupine matičnih stanica koje su se u laboratorijskim uslovima, koliko mogu, diferencirale i udružile u neke strukture.  Sada su naučnici dobili i organoide mozga koji imaju strukture-preteče očiju (optičke čaši

Socijalna izolacija dovodi do prejedanja i nedostatka sna - a to je sad dokazano kod vinske mušice, Drosophyla melanogaster. Istraživanje vinskih (ili voćnih, kako vam draže) mušica na Univerzitetu Rockefeller u New Yorku, pokazalo je kako usamljenost može imati fizički učinak na tijelo. Ove mušice su društvena  bića, poput ljudi, pa su stoga dobar model za razumijevanje utjecaja razdoblja izolacije, poput COVID-19. U studiji, objavljenoj u časopisu Nature , pod naslovom " Chronic social isolation signals starvation and reduces sleep in  Drosophila"   tim naučnika je promatrao mušice koje se drže u malim skupinama ili u potpunoj izolaciji, te je primijetio da su pojedinačne mušice počele spavati manje i jesti dvostruko više od društvenih mušica. Posmatrajući mozak- centralni nervni sistem ovih bića, tim je primijetio promjene u nekoj genskoj aktivnosti, posebno iz jedne skupine neurona za koje smatraju da bi mogle biti uključene u kontrolu društvenog stanja muhe. Međutim, ovi

  Drevni kompleks palače zvan Machu Picchu, koji se nalazi visoko u peruanskim Andama, na nadmorskoj visini od čak 2430 m decenijama je stariji nego što se mislilo, prema novim podacima iz kostura zakopanih na tom mjestu. Machu Picchu sagrađen je kao kraljevsko utočište za devetog vladara Inka, Pachacutija. Većina procjena njegove starosti temelji se na istorijskim zapisima o datumu dolaska na vlast, što upućuje na datum izgradnje oko 1450. No, zapisi, koje su uglavnom napisali Španci tokom kolonijalnog razdoblja, često su kontradiktorni i netačni. Studija 2021. objavljena u Antiquity pod naslovom " New AMS dates for Machu Picchu: results and implication ",  koju je vodio profesor Richard Burger s Yalea upotrijebila je radiokarbonsko datiranje (tačnije  Accelerator Mass Spectrometry   AMS) kako bi otkrila kada izgrađen ovaj grad.    Čini se da je izgradnja datirala od dva velika vladara Inka. Navode se Pachacutec Inca Yupanqui (1438–1471) i Túpac Inca Yupanqui (1472–1493). Me

Naučno novinarstvo u našem regionu, a pogotovo u u BiH nije toliko zastupljen žanr. Međutim, u svijetu, pogotovo Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Njemačkoj i SAD, ovaj vid novinarstva se kultiviše decenijama, a ponegdje i preko 100 godina. Nature Magazine , koji objavljuje kako naučne radove, tako i članke o nauci i vijesti iz nauke, osnovan je 1869. godine dok je Scientific American osnovan 1845. Niz respektabilnih medija poput BBC, Guardian, New York Times imaju rubrike posvećene nauci, u kojima pišu neka od najboljih imena u ovoj oblasti – Carl Zimmer, Ed Yong i drugi. Dakle, naučno novinarstvo je kao i sportsko novinarstvo izvještavanje, ali kritičko izvještavanje o postignućima u nauci i raznim drugim stvarima – okolišu, klimatskim promjenama, medicini, odnosu nauke i društva. Zašto onda mainstream mediji i kada imaju rubrike „Nauka i tehnologija“ u to ubacuju samo copy-paste vijesti sa drugih, svjetskih mainstream medija i to često nedovoljno kredibilnih izvora? Naše red

Autor: Tomislav Matić Geocentrizam se u današnjim raspravama o znanosti koristi kao primjer „loše znanosti“, ili u najboljem slučaju kao primjer pogrešne teorije koja je na umjetan način – političkim ili vjerskim pritiskom – održavana na životu nauštrb bolje, u ovom slučaju heliocentrične teorije. Pri tome se Nikolu Kopernika ističe kao čovjeka-prekretnicu u razvoju znanosti. I to je otprilike sve što većina današnjih ljudi zna o geocentrizmu. Nije baš puno. Međutim, ako se malo bolje upoznamo sa stvarima i razmotrimo ih trezveno, vidjet ćemo da je geocentrizam bio važna etapa u razvoju astronomije, i da bez njega ne bi bilo ni Kopernikovog, ni Keplerovog, ni većine drugih doprinosa toj znanosti. Evo zašto. Dovoljno je noću pogledati prema gore da biste primijetili da se tamo nešto kreće. Ljudi su od pradavnih vremena pratili, bilježili i koristili kretanje zvijezda. Još su antički filozofi shvatili da je i Zemlja „zvijezda“ (točnije, „nebesko tijelo,“ ali nećemo cjepidlačiti), te su