Usamljene vinske mušice previše jedu i malo spavaju

Socijalna izolacija dovodi do prejedanja i nedostatka sna - a to je sad dokazano kod vinske mušice, Drosophyla melanogaster.

Istraživanje vinskih (ili voćnih, kako vam draže) mušica na Univerzitetu Rockefeller u New Yorku, pokazalo je kako usamljenost može imati fizički učinak na tijelo.

Ove mušice su društvena  bića, poput ljudi, pa su stoga dobar model za razumijevanje utjecaja razdoblja izolacije, poput COVID-19.

U studiji, objavljenoj u časopisu Nature, pod naslovom "Chronic social isolation signals starvation and reduces sleep in Drosophila" tim naučnika je promatrao mušice koje se drže u malim skupinama ili u potpunoj izolaciji, te je primijetio da su pojedinačne mušice počele spavati manje i jesti dvostruko više od društvenih mušica.

Posmatrajući mozak- centralni nervni sistem ovih bića, tim je primijetio promjene u nekoj genskoj aktivnosti, posebno iz jedne skupine neurona za koje smatraju da bi mogle biti uključene u kontrolu društvenog stanja muhe.

Međutim, ovi obrasci i nervne veze, genske ekspresije evolutivno su se održale i kod bića kompleksnijih od vinskih mušica. 

"Evolucija je [voćnim mušicama] davno unijela veliku složenost i, kada zađemo u njihove sisteme, često nalazimo osnove nečega što se također očituje kod sisara i ljudi ”, rekao je glavni autor studije Michael W. Young.

Naučnici su se u studiji usredotočili na dva gena:  jedan koji kodira protein limostatin, hormon koji je pojačano reguliran u glavi kao odgovor na izgladnjivanje, i drugi koji kodira drosulfakinin, peptid koji se oslobađa u glavi i koji je snižen kao odgovor na izgladnjivanje.

 Zanimljivo je da je uzorak ekspresije ovih gena u uslovima društvene izolacije oponašao onaj koji se vidi kod izgladnjelih muha, uprkos stalnoj dostupnosti hrane. Dakle, kod mušica društvena izolacija oponaša glad. Ovo opažanje podsjeća na nalaze istraživanja na ljudima koji pokazuju da socijalna izolacija proizvodi reakcije žudnje za hranom u srednjem mozgu slične onima izazvane glađu