Postovi

Prikazuju se postovi od svibanj, 2015

Enigme opake bolesti

Slika
Rak debelog crijeva - bolest ekonomskog rasta Rak debelog crijeva je četvrti po broju smrtnih slučajeva, iza raka pluća, jetre i želuca. Više od polovine (55%) slučajeva raka debelog crijeva se događa u razvijenim zemljama, ali se broj slučajeva povećava i u zemljama u razvoju, naročito zemljama BRIC-a. U Evropi, najveća stopa obolijevanja je zabilježena u Slovačkoj (42.7 slučaja na 100 000 ljudi).  Ponekad se ova bolest naziva i "bolešću ekonomskog rasta". Statistika pokazuje kako je prevalencija obolijevanja od raka debelog crijeva u korelaciji sa ekonomskim razvojem - u zemljama, koje, poput Slovačke, prolaze kroz fazu ubrzanog ekonomskog razvoja u odnosu na protekli period, povećava se i broj slučajeva ove vrste raka, dok u se u zemljama koje imaju stabilan ekonomski razvoj - bez padova ili ubrzanja - ne bilježe ni neko drastično povećavanje broja slučajeva, čak postoji i blag pad. Sve ovo se povezuje, naravno, sa ishranom i načinom života. Danas s

LHC updated

Slika
   21. maja u CERN-u su postigli rekordnu energiju sudara, energiju na kojoj LHC do sad nikad nije radio - 13TeV (teraelektron-volti). Upravo je ove nivoe energije spominjao profesor Danijel Denegri sa CERN-a kada smo se čuli povodom ponovnog puštanja u rad LHC-a . Također, nekoliko dana prije toga, naučnici sa CMS laboratorije u CERN-u objavili su kako su opservirali vrlo rijedak raspad čestice  B 0 s  na dva miona . Profesor Denegri je za ovu prigodu rekao kako to još nije razlog za likovanje jer treba  još povećati intenzitete sudara i to čak 1000X više nego što intenzitet trenutno iznosi. Evo šta mi je još ispričao profesor Denegri: Prilikom prvog funkcioniranja na 13 TeV-a 21. maja, radilo se samo samo jednim paketom protona po snopu (paket od 1.4 X 10*11 protona). Sada se radi na finalnom štimanju magneta kako bi se podigao broj paketa na ~1400 po snopu; prošlog vikenda se već postiglo raditi sa 40 paketa po snopu. Tokom juna se misli stići i do 1400 pake

Priča danske nevjeste

Slika
Pri iskopavanjima 1921. u blizini danskog sela Egtved, pronađeni su  posmrtni ostaci djevojke u dobi od 16 - 18 godina. Prema načinu na koji je sahranjena, zaključeno je da je dolazila iz imućne obitelji i da je imala visok položaj. Bila je sahranjena u odjeći, a iznad glave joj je bila položena urna sa kremiranim ostacima koji su pripadali djetetu u dobi od oko 5 godina. Njen kovčeg je bio sačinjen od izdubljene hrastovine i dendrohronološke analize su pokazale kako je sahranjena prije nekih 3400 godina. Njena kosa, caklina zubi, nokti i dijelovi mozga su bili očuvani, ali ne i kosti, zbog visoke kiselosti tla gdje je sahranjena. Kosa joj je bila pepeljasto-plava, duga nešto preko preko 20 cm. Bila je sahranjena u tkanoj odjeći od vune, sa nešto nakita i predmeta iz lične upotrebe. Odjeća joj se sastojala od suknje, bluze i pojasa. Na njenom pojasu nalazio se disk od bronze koji je vjerovatno simbolizirao sunce. Smatra se da je djevojka rođena negdje oko 1370. godine p.n.e., ali s

Bond. Glodar James Bond

Slika
Na karipskom ostrvu Hispaniola nedavno je otkrivena nova podvrsta  hutije - glodara nalik na zamorca koji naseljava Karibe - i ta nova podrvsta je dobila ime po Jamesu Bondu, ali ne po liku kojeg je stvorio  Ian Fleming, nego po prirodnjaku Jamesu Bondu čije je ime Fleming "posudio" za svoj lik. Naučni naziv ove životinje glasi Plagiodontia aedium bondi , a rad je objavljen u časopisu Zootaxa . Vrsta je ugrožena i nalazi se na IUCN-ovoj Crvenoj listi.  Bondova hutija, izvor: Jose Nunez-Mirio via Nature Ova vrsta glodara nije minijaturna, već može težiti i nešto preko kilogram. Ima meko smeđe krzno i kratak rep. To je noćna životinja i preko dana se krije u rupama, što objašnjava zašto je otkrivena tek nedavno. Hutije su drevna grupa glodara iz porodice Capromyidae i veliki broj vrsta hutija je izumro, uglavnom zbog ljudske aktivnosti. Grupa je nekada brojala oko 30 vrsta, ali ih danas ima svega 13, i sve su ugrožene. Samuel Turvey iz Zoološkog društva

Tajna knedli od GMO šljiva

Slika
Transgenetička HoneySweet sorta šljive, otporna na šarku, izvor:ARS Ne mogu i neću da tvrdim kako svi vole knedle o šljiva, ali znam jedan pristojan, statistički značajan broj ljudi koji su poštovaoci ovog deserta. Evo recepta: Sastojci: 1 kg krompira 0,75 - 1 kg oštrog brašna   3 kašike ulja 2 jaja  prstohvat soli 1 kg GMO   šljiva  (oko 20kom) 100g prezle malo maslaca ili ulja malo šećera Krompir skuhati i potom propasirati.  U visoku posudu stavite pasiran krompir, u jednakom omjeru oštro brašno , 2 jaja, so i ulje . Sve dobro zamijesite . Od tijesta formirajte pločice debljine oko  1cm. Na svaku pločicu stavite jednu GMO šljivu i formirajte knedlu . Kuglica  mora biti dobro zatvorena da se GMO šljiva  ne vidi.Knedle  kuhajte u slanoj vodi  dok ne isplivaju na površinu.  Na vrući maslac dodajte prezle i popržite do zlatne boje.   Ocijeđene knedle  staviti na smjesu maslaca i prezli te kratko popržiti.  Servirati vruće, posute šećerom. Us

Kad izostane priprema za čas

Slika
Hrast crnika, Quercus ilex,  je zimzeleno drvo primorskih krajeva Vrlo često se raspravlja kako udžbenici za osnovne i srednje škole ne valjaju i vrlo često su razlozi za rasprave takve vrste vrlo na mjestu. Konkretno, ja se svako malo užasnem načina na koji se obrazlažu prirodne pojave - pojednostavljeno, tačnije, previše pojednostavljeno i banalno. Tako zalogaj nekako metafizički nestaje kroz digestivni trakt, ezoterično se smanjujući i onda se negdje pred kraj debelog crijeva pretvori u izmet. Tek tako - paf! - i komadić jabuke postane izmet u procesu smanjivanja. Međutim, jučer sam imala još jedan problem - jednom vrlo dragom dječaku sam objašnjavala lekciju koja govori o životnim zajednicama u blizini mora i u moru, pa se ispostavilo kako je u knjizi sve tačno (iako stilski nespretno izraženo), a da je učiteljica ta čije znanje škripi.  U knjizi (5. razred, knjiga je zajednička za predmete "Priroda" i "Društvo", kad nađem izdanje i autore, napišem)

Molekularna karta bakterija na koži čovjeka. Čemu?

Slika
Već je odavno poznato da ljudi nisu samo ljudi, nego i bakterije koje žive na njima. Novo razumijevanje odnosa između nas i mikroorganizma koji sa nama (na nama i u nama) žive u simbiozi - da na jednu našu stanicu dođe oko 10 bakterijskih - mediji su iskorisitli za senzacionalističke naslove poput "Mi smo naše bakterije" i " Čovjek je samo 10% čovjek, a 90% njegove bakterije   ". Bakterije i druge organizme koji nas naseljavaju nazivamo "mikrobiom". Istina je da 1 do 2.6kg naše tjelesne mase čine bakterije. Ako je vjerovati klepetavim medijima, njihove procjene bi značile da je odrasta muškarac od nekih 80 kg svega 8 kg čovjek, a ostalo bakterija? Naravno da su mediji primijenili najgroznije od svih groznih pojednostavljivanje - bukvalan pristup.  Tačno je da su nama naše bakterije veoma važne. Ako se ta intimna "flora" poremeti, dolazi i do poremećaja u organizmu simbionta, u ovom slučaju,  čovjeka. Postoje studije koje su pokazale kako

Genetički modificiran heroin

Slika
Pekarski kvasac će možda u bliskoj budućnosti biti korišten za proizvodnju morfija, kodeina i sličnih opioidnih alkaloida prijeko potrebnih u medicini. Troje znanstvenika sa Stanforda, na čelu sa bioinženjerom Christine Smolke je prošle godine pošlo za rukom  genetički modificirati pekarski kvasac ( Saccharomyces cerevisiae ) tako da kvasac sintetizira morfij i kodein.  Rad je objavljen u časopisu Nature Chemical Biology   18. maja 2014. Stanice kvasca pod mikroskopom Morfij, najznačajniji spoj iz ove klase, koristi se kao jak analgetik. U nekim terminalnim stanjima, npr, kod bolesnika sa uznapredovalim rakom, morfij je neizbježan kako bi se ublažio bol. GMO kvasac je uzgajan na podlozi koja sadrži tebain, molekulu koja je prekursor morfija.  Znanstvenici  su prvo dobili GMO kvasac koji proizvodi 3 ključna enzima za pretvaranje tebaina u morfij i kodein. Četiri dana nakon što je GMO kvasac rastao na podlozi koja je sadržala tebain, znanstvenici su mogli detektovati

Epoha ljudi

Slika
Živimo u vremenu mnogo drugačijem od prethodnih. Živimo u eri kada čovjek mijenja lice planete. U vremenu kada je utjecaj čovjeka na planetu toliko veliki i moćan da instinktivno osjećamo kako je nastupilo novo doba. Kao da se epoha holocena, koji je počeo prije oko 11 700 godina, završava, a počinje nešto novo.  Planeta Zemlja je stara oko 4.5 milijardi godina. I prvi put u toku te duge istorije  jedna je vrsta, Homo sapiens , svjesna da čini promjene na licu planete.  Antropocen je naziv za taj vrli novi svijet koji nam dolazi. Naziv „antropocen“ je osamdesetih godina prošlog vijeka skovao ekolog Eugene F. Stoermer, a popularizirao nobelovac Paul Crutzen 2000. godine. Antropocen je, u suštini, epoha označana svijetom koji je iskonstruirao sam Homo sapiens . Svijetom, koji se ubrzano počeo mijenjati nakon Prve industrijske revolucije, i koji se mijenja sve brže i očiglednije.  Veća povezanost, globalizacija, veća akumulacija kapitala, klimatske promjene, sve b