Quantum of Science

Artwork by and copyright of Corbin Rainbolt. Image may not be used for any commercial purposes. Potrebna je velika sila da se šlajm iskašlje kroz gotovo 4 metra dug vrat, ali to je morao učiniti jedan dinosaur. Paleontolozi su pronašli čudne kvržice na vratu 150 miliona godina starog sauropoda,što je dokaz prve poznate respiratorne infekcije kod dinosaura, prenosi The Guardian.  Dugovrati dinosaur, kojem su dali nadimak Dolly, živio je tokom kasnog jurskog razdoblja i iskopan je u Montani prije više od 30 godina.  Kada su naučnici nedavno ponovno pregledali kostur, pronašli su čudne nakupine kostiju u obliku brokule u blizini mjesta gdje bi se nalazile zračne vrećice životinje. Izgledale su poput sličnih formacija koji nastaju u plućima ptica kada one dobiju respiratornu infekciju, a skeniranje pomoću kompjuterizirane tomografije potvrdilo je tu ideju, pišu  paleontolozi u Scientific Reports .  Tim misli da je infekcija slična aspergilozi, koja je uzrokovana udi...

Izvor ilustracije: L. Slimak, Science Naša vrsta je migrirala u valovima i manjim grupama u Evropu još ranije nego što smo mislili. Najraniji dokaz o modernim ljudima - Homo sapiens vrsti  u Evropi iskopan je u spilji u južnoj Francuskoj, a zaključci su objavljeni u februaru 2022. u časopisu Science Advances  po naslovom ,, Modern human incursion into Neanderthal territories 54,000 years ago at Mandrin, France " Ovaj nalaz pokazuje još nešto zanimljivo - da je grupa modernih ljudi iz Mandrin spilje tamo živjela u isto vrijeme kad i neandertalci - nešto za što se dugo sumnjalo, ali nikad dosad nije utvrđeno. Postoje mišljenja da su se sapiensi uselili u spilju neko vrijeme (možda godinu dana?) nakon što su neandertalci iselili iz nje.  Nalazi u Grotte Mandrin, pećini u dolini Rhône sjeverno od Marseillea, fokusiraju se na jedan zub Homo sapiensa i na karakteristične fragmente kremenih vrhova alata za koje se smatra da su strelice koje su ljudi ranog modernog doba koristi...

Ovo ste vjerovatno već pročitali u mainstream medijima - kosti pronađene u izraelskom kamenolomu pripadaju grani jednoj grani našeg roda Homo i evolucijski su nam bliske, a stare su između 120.000 i 140.000 godina. No još nemaju imena - onog naučnog. Antropolozi s Hebrejskog univerziteta u Jeruzalemu i Univerziteta Tel Aviv godinama su analizirali fragmente lubanje, kosti donje čeljusti i zub otkrivene 2010. godine u Nesher Ramli, jugoistočno od Tel Aviva. Izraelski fosili nagovještavaju da je prethodno nepoznata skupina hominina, za koju se pretpostavljalo da su izravni preci neandertalaca, možda dominirala Levantom i živjela zajedno s Homo sapiens . Ono što je također privuklo pažnju antropologa ove godine, jeste i jedno staro-novo otkriće iz Kine. Naučnici su proučavali izuzetno dobro očuvanu drevnu ljudsku lubanju pronađenu u Kini 1930-ih kontroverzno su je klasificirali kao novu vrstu - nazvanu Zmajev čovjek (Dragon man). Ali ove kineske zmajske hominine bi mogle biti još bliže ...

Nova vrsta drevnog divovskog nosoroga, Paraceratherium linxiaense , bila je teška oko 21 tonu, a mogla je doseći i do 7 metara visine. To znači da su današnji slonovi i nosorozi bili patuljci u odnosu na ovog izumrlog sisara. Međutim, nemojte  pokušavati zamisliti ovu životinju jer će to vjerovatno biti pogrešno: P. linxiaense nije imao karakterističan rog. Naima, čuveni rog nosoroga je evoluirao kasnije. Više su izgledali poput ogromnih konja.  Imala je dug vrat i usku izduženu lobanju. Jeli su lišće s drveća, nešto slično kako to rade  današenje žirafe.  Tao Deng iz Kineske akademije nauka u Pekingu i njegovi kolege opisali su P. linxiaense iz potpuno očuvane lubanje i čeljusne kosti pronađene u naslagama starim 26.5 miliona godina u bazenu Linxia u provinciji Gansu u Kini, gdje su tražili fosile sisara još od 1980-ih. Rad o ovom nalazu objavljen je u Commuications Biology pod naslovom " An Oligocene giant rhino provides insights into Paraceratherium evolution "...

Izvor: Scientific Reports Megajezero Paratetis nekada je pokrivalo više od 2.8 miliona kvadratnih kilometara, što je veće od današnjeg Mediterana. Analize procjenjuju da je jezero nekad sadržavalo više od 1.77 miliona kubnih kilometara vode, što je više od 10 puta veća količina vode od svih današnjih slatkovodnih i slanih jezera zajedno. Prostiralo se od istočnih Alpa do današnjeg Kazahstana. Tokom svog 5 miliona godina dugog postojanja, jezero je bilo dom mnogim vrstama koje se ne mogu naći nigdje drugdje, uključujući minijaturne kitove, delfine i tuljane. Jedna od takvih vrsta je mali kit  Cetotherium riabinini i to je najmanji fosilni kit do sada otkriven. Paleo-oceanograf Dan Palcu s Univerziteta u Sao Paulu i njegove kolege slijedili su tragove iz geoloških i fosilnih ostataka i pokušali napraviti hronologiju ovog jezera te procijeniti njegovu veličinu. Rad su objavili u Scientific Reports u junu 2021. pod naslovom " Late Miocene megalake regressions in Eurasia ". Para...

Skeniranja prvih poznatih fosila embriona tiranosaura otkrivaju da su po rođenju ovi gmazovi bili približno veličine malog psa, kako National Geographic izvještava. Neki upoređuju veličinu tek izlegnutih T-reksova s čivavom, ali ipak su bili malo veći. Smatra se da su donja čeljusna kost i dio stopala - kandža, pronađeni na različitim nalazištima u zapadnoj Sjevernoj Americi, od dvije "bebe" vrsta srodnih T-rexu koje su bile velike 70 i 90 centimetara. To je veće od čivave, zar ne? Ovi embriji-fosili, su pripadali ranijim vrstama srodnih tiranosaura od prije oko 70 miliona godina koji nisu identificirani. Ovo je opisano na virtuelnoj konferenciji Društva paleontologije kičmenjaka.Ipak, prema ovim vrstama, koje su dovoljno srodno, naučnici smatraju da se može rekonstruisati i veličina embriona i tek ispiljenih T-rexova. Tiranosaurusi su živjeli u doba krede, prije oko 66 miliona godina, najkompletniji skelet je dugačak oko 12 m, a imali su masu između 8 i 14 tona. Međutim, mi...

J. MCKAY/ALFRED WEGENER INSTITUTE ( CC-BY 4.0 ) Vratimo se u mašti na period prije 90 miliona godina, prije asteroida, u period sredine krede. Planeta je bila toplija nego danas, a i nivo ugljen dioksida je bio viši. I naravno da je naša planeta izgledala mnogo drugačije nego sad.  Da smo u tom vremenu, bilo bi dobro da odemo na Antakrik. Jer tada ovaj kontinent nije bio tek bila mrlja leda u dnu geografskih karti, mjesto gdje tek pokoja naučna ekspedicija nađe nešto od čega bi mogli napravi naučni rad. Naime, u to vrijeme, Antarktik je bio močvarna džungla, bogata rastinjem. Analiza sedimenta sa morskog dna u području zapadnog Antarktika, bila je bogata biljnim materijalom, posebno polenom - uglavnom četinara, ali su se počele pojavljivati i cvjetnice,  poput magnolija. Pronađeno je i fosilizirano korijenje, spore i hemijske komponente koje ukazuju na postojanje tropskih šuma. Zahvaljujući ovom nalazu, naučnici su uspjeli rekonstruirati i klimu tog doba. ...

Oculodentavis khaungraae, Credit Lida Xing NAPOMENA: AUTORI SU POVUKLI OVAJ RAD IZ NATURE 22. jula 2020. "Mi, autori, povlačimo ovaj članak kako bismo spriječili da netačne informacije ostanu u literaturi. Iako je opis Oculudentavis khaungraae i dalje tačan, novi neobjavljeni uzorak dovodi u sumnju našu hipotezu o filogenetskom položaju HPG-15-3." navode autori u retrakciji. Šifra je oznaka specimena, fosila. Obično zamišljamo dinosaure kao ogromna bića, a ne kao nešto krhko i malo. Ta će se slika možda promijeniti.  U komadu ćilibara koji je pronađen u pokrajini Kachin u sjevernom Myanmaru, pronađeno je nešto što bi mogao biti najmanji dinosaur na svijetu. Procjenjuje se da je ovaj izvrsno očuvani fosil u ćilibaru star oko 99 miliona godina. Težio je oko 2 grama, a sudeći po oštrim zubima, hranio se insektima. U članku, objavljenom 11 marta 2020. u Nature , pod nazivom " Hummingbird-sized dinosaur from the Cretaceous period of Myanmar " , o...

Izvor: Twitter nalog Centre for Palaeogenetic  @CpgSthlm U Sibiru su naučnici pronašli fosil šteneta starog oko 18 000 godina. U trenutku smrti, štene je imalo oko 2 mjeseca. Uprkos ovog tužnoj priči iz ledenog doba, ovaj nalaz nam daje nove podatke o domestifikaciji pasa.  Divergencija, "razlaz" između vika i psa se desio negdje prije 40 000 - 20 000 godina.  Međutim, DNK sekvencioniranje nije moglo potvrditi da li je u slučaju ovog šteneta riječ o štencu psa ili vuka. Ovo bi moglo značiti da se radi o primjerku koji je pripadao populaciji zajedničkih predaka vukova i pasa i o prvim koracima u domestifikaciji pasa.  Izvor: Twitter nalog Centre for Palaeogenetic  @CpgSthlm Naučnici iz Centra za paleogenetiku, što zajednički projekt Univerziteta Stockholm i Švedskog prirodnjačkog muzeja, koristili su datiranje pomoću radioaktivnog ugljika materijala iz kosti rebra nalaza i utvrdili starost fosila. Inače, fosil je nevjerova...

"Vodio je život buran, pa ostao nekulturan..." Da li ste se pitali koliko su dugo T-reksovi živjeli, kako su živjeli i koliko im je buran bio život? Nedavno je potvrđeno kako je fosil vrste Tyrannosaurus rex iz Kraljevskog Saskatchewan muzeja u Kanadi, pronađen 1991. godine zapravo najveći do sada primjerak T-reksa, mnogo većih proporcija nego što smo do sada zamišljali ovog gmaza. Kosti sugeriraju kako je ova životinja imala masu od oko 8800 kg kada je bila živa te su je stoga naučnici prozvali "kraljem T-reksova". Analiza veličine i procjena na osnovu kostiju fosila objavljena je u The Anatomical Records 21. marta 2019. pod naslovom " An Older and Exceptionally Large Adult Specimen of  Tyrannosaurus rex" Postoji znatna varijabilnost veličina među kod vrste Tyrannosaurus rex . Neke jedinke su bile lakše od drugih, a neke su bile robusnije. Veličina životinje iz fosila se, inače, procjenjuje pažljivim mjerenjem noge, bokova i ramena. ...

Muzejska rekonstrukcija sibirskog jednoroga  Vjerujete li u jednoroge? Naravno da ne vjerujete. No, svaka legenda ima neko malo zrnce istine - ljud su morali naći ostatke nečega negdje da bi ispredali legende o čudesnim bićima. Tako smo danas prilično sigurni da su kineske legende od zmajevima vjerovatno potekle od toga što su stari stanovnici Kine pronalazili fosilne ostatke dinosaurusa te su pokušali objasniti ove čudesne nalaze pomoću legendi.  Jedan od mogućih korijena legende o jednorozima jesu i narvali: moguće je da su ljudi pronalazili "rogove", tačnije kljove, mužjaka ovih veličanstvenih kitova na obali ili su mornari, znajući o kakvoj se životinji radi, neukom svijetu pokazivali ostatke narvala i ispredali legende o porijeklu ovih objekata.  Djevica i jednorog, tapiserija iz cca 16. vijeka Međutim, porijeklo legende o jednorozima se možda može tumačiti i drugačije.  Elasmotherium sibiricum ili "sibirski jednorog" j...