Quantum of Science

Ova godina je bila izuzetno značajna za fiziku. 11. februara naučnici obznanjuju kako su detektovali promjene u kontinuumu prostor-vrijeme, poznatije pod nazivom gravitacioni talasi . Signal koji su detektovale dvije sestrinske observatorije  LIGO (Laser Interferometer Gravitational-Wave Observatory), jedna u Louisiani, a druga u saveznoj državi Washinton, primijećen je još 2015. godine, ali naučnici nisu bili sigurni da li se radi o gravitacionim talasima ili je u pitanju neka vrsta pozadinskog šuma. Ipak, ispostavilo se da se zaista radi o ovome neobičnom fenomenu koji je predvidio Albert Einstein u svojoj Opštoj teoriji relativiteta, publikovanoj 1915. godine. Detektovani gravitacioni talasi su promjene u prostor-vremenu koje su nastale kao posljedica kolizije dvije crne rupe prije 1.3 milijarde godine. Zapravo, slikovito bi se ova kolizija mogla opisati kao svojevrstan „ples smrti“ dvije crne rupe, jedne koja je imala veličinu otprilike 29 masa našeg Sunca i druge, nešto već

Miševi kojima su presađeni embrionalni GABA-ergični neuroni brže zaboravljaju neugodna i zastrašujuća iskustva.  Gama-aminobuterna kiselina je inhibirajući neurotransmiter koji dovodi do hiperpolarizacije ili depolarizacije stanične membrane. Kod smanjene absorbcije GABA  dolazi do hipotonije mišića. GABA spada u aminokiseline, ali ne u one od kojih su građeni proteine: proteine grade alfa-aminoksieline, dok je GABA gama-aminokiselina. Pod alfa-aminokiselinema podrazumijevamo sve one aminokiseline kod kojih se amino (-NH2) grupa nalazi na istom atomu karbona na koji je vezana i karboksilna (-COOH) grupa. U GABA, amino-grupa se nalazi na trećem atomu karbona od onog na kojem je karboksilna grupa. Kod sisara, GABA je inhibitorni neurotransmiter, dok kod insekata ima i ekscitirajuće djelovanje. Vratimo se se GABA-ergičnim neuronima. U engleskom jeziku se koristi termin GABAergic neurons, a pošto su to oni neuroni koji proizvode gama-aminobuternu kiseline, mo

Jedan od plodova nauke o kojem nešto rjeđe razmišljamo u kontekstu nauke, jesu anti-aging kreme. Kako usporiti starenje i znakove starenja jedan je od zadataka nauke. Ova domena istraživanja se razvija veoma brzo - od filera za bore, raznih kozmetičkih preparata, dodataka prehrani pa sve do genskih terapija. Upravo su na Institutu Salk u Kaliforniji (Univerzitet Kalifornija La Jolla) naučnici razvijali jednu takvu terapiju, doduše, na miševima. I, pokazalo se kako je ona djelotvorna na miševima i u kulturi ljudskih stanica in vitro. Tim naučnika, predvođen uglednim španskim istraživačem  Juan Carlos Izpisua Belmonteom uspjeli   su reprogramirati stanice miševa  koji su imali progeriju, jedno nasljedno oboljenje koje se karakteriše ubrzanim starenjem stanica i cijelog organizma. Rad je objavljen početkom decembra 2016. u časopisu Cell, pod nazivom " In Vivo Amelioration of Age-Associated Hallmarks by Partial Reprogramming" . Naučnike veoma interesuje proger

Svaka generacija ima neke svoje junake i djeca uvijek imaju neke svoje stvari koje prate, kojih se igraju i koje utječu na njihovu maštu. Kako sam imala sreće da radim sa djecom, tako mogu mirne duše reći da ono što generacije rođene prije nekih 10 godina, a naročito ako su u pitanju dječaci, oduševljava, to su Marvelovi junaci. Roditelje ovo oduševljenje djece Spider-Manom, Iron-Manom, Thorom, Wolverinom, X-men, Avengersima i svim pratećim likovima, dobrim i lošim, iritira. I zaista, kada dođete klincu pomoći da uradi zadaću (čitaj: objasniti gradivo i suhom strogoćom tjerati da se zadaće na vrijeme urade) zadnja stvar koja vam treba u životu jesu Green Goblini, Lizardi, Dr Ockovi, Venomi te pitanja "je li bolji Spider-Man ili Iron-Man?". Roditelje ovo oduševljenje dodatno sluđuje jer moraju kupovati čitav niz popratnih accessoira - Lego pakete sa ovim junacima, majice, ruksake, nove pernice, stripove, praviti tematske rođendanske partije i tako dalje i tako bliže.

John Bohannon, jedan od reportera magazina Science, projekat "Dance your PhD" Više od 150 časopisa koji se bave naukom je „palo“ na podvalu magazine Science , na lažnu vijest da je pronađen novi čudesni lijek, gotovo pa panacej, za rak.  Objavljeni „rad“, čije je autor bio potpisan kao „ Ocorrafoo Cobange ” sa “ Wassee Institute of Medicine ”( nepostoje ć i naučnik i nepostojeći institut ) je , da skratimo pri č u , govorio o tome kako je otkriveno da neka molekula iz nekog li š aja , koji raste na kamenu , inhibira rast ć elija raka . Uprkos očiglednim propustima i greškama u ovom radu, od 304 magazina kojima je rad poslan za objavljivanje, njih 157 je rad prihvatilo, 97 odbilo, dok su se ostali nećkali. Iza ove vrlo bolne šale, krije se John Bohannon, reporter Science magazina. On je nastojao pokazati i dokazati nedostatke tzv. „peer review“ i slobodnog pristupa naučnim radovima, koji se, nažalost, prečesto završavaju nekritički

Ceres, izvor: NASA Prije mjesec dana, naučnici su objavili kako smatraju da Pluton krije oceanzaleđenog nitrogena ispod svoje površine . Ovaj ocean je mogući uzrok gravitacione anomalije Plutona. Brzo nakon rada o Plutonu, još jedan patuljasti planet pridružuje se „klubu“ planeta koje kriju ocean ispod površine. U pitanju je Ceres, najveći objekt u asteroidnom pojasu između Marsa i Jupitera. I ne samo da Ceres ima takav ocean, nego je taj ocean sačinjen od vode . Izvještaj o ovom značajnom otkriću objavljen je u časopisu Science 15. decembra ove godine, pod naslovom „ Extensive water ice within Ceres’aqueously altered regolith: Evidence from nuclear spectroscopy“ . Danas, Ceresova voda se nalazi ili u obliku leda i ispunjava šupljine duboko ispod njegove površine ili je „zaključana“ u obliku hidrida minerala. Međutim, prije nekoliko milijardi godina, toplina nastala pri formiranju Solarnog sistema bila je dovoljna da Ceres održi toplim na površini te je voda bila

T rudnoća uzrokuje dugoročne promjene u strukturi mozga i nervnih sinapsi. Štaviše, uzrokuje i odumiranje stanica sive mase u nekim dijelovima mozga. Tako je pokazala studija, objavljena  19. decembra 2016. u časopisu Nature Neuroscience , pod naslovom " Pregnancy leads to long-lasting changes in human brain structure" . Tim naučnika koji rade pri  Universitat Autonoma de  B arcelona je koristio tehniku magnetne rezonance (MRI) da bi skenirali mozak nekoliko skupina  dobrovoljaca: 25 žena koje nikad prije nisu bile trudne, a kojima su opet uradili MRI nakon trudnoće, 19 muškaraca koji su postali očevi po prvi put, 17 muškaraca koji nemaju djece te 20 žena koje nikada nisu bile trudne i nisu zatrudnile u toku istraživanja. Slike dobijene MRI tehnikom su kasnije upoređivane i korištene za mjerenje promjena u volumenu sive materije. Po terminom "siva materija" ili "siva masa" podrazumijevaju se nervne stanice, prezicnije, njihova "

Tekst o neobičnim nazivima u sistematici postao je feljton. Ove sedmice jedna riba koja nastanjuje koraljne grebene u blizini Havaja dobila je ime u čast 44. predsjednika SAD-a, Baracka Obame. Službeni znanstveni naziv ove vrlo lijepe ribe glasi Tosanoides obama i otkrivena je u junu 2016. u toku ekspedicije u  Papahānaumokuākea Marine National Monument.  Naučnici su odlučili dati ribi ovakvo ime u znak zahvalnosti predsjedniku Obami na tome što je prepoznao važnost zaštite životne sredine, naročito fragilnih ekosistema kakvi su koraljni grebeni gdje Tosanoides obama živi. Međutim, očigledno da naučnici vrlo subjektivno daju naučna imena. Jedan rod iz reda insekata tvrdokrilaca (Coleoptera) nosi vrlo zanimljiva imena. Jedna je dobila ime prema Georgeu W. Bushu, druga prema Dicky Cheneyu, a treća prema Donaldu Rumsfeldu. Tako imena ovih buba glase Agathidium bushi , Agathidium cheneyi i Agathidium rumsfeldi . A. bushi izgleda ovako: Jedna vrsta bogomoljke, Ilomant