Quantum of Science

Phiomicetus anubis (gore), izvor Abdullah Gohar.  Naučnici iz Egipta otkrili su fosil star 43 miliona godina četveronožnog kita koji je hodao kopnom i plivao u vodi. Nalaz nudi tragove o tome kako su rani kitovi prešli iz kopnenih u morska bića, prema nalazima objavljenim u recenziranom časopisu Proceedings of the Royal Society B . pod naslovom " A new protocetid whale offers clues to biogeography and feeding ecology in early cetacean evolution " Vrsta je dobila naučni naziv  Phiomicetus anubis , a dio je skupine poluvodenih kitova nazvanih Protocetidi , koja je postojala u eocenskom razdoblju, koje je prema bilo prije 56 do 33,9 miliona godina. Budući da su su istovremeno i vodeni i kopneni organizmi, protocetidi predstavljaju jedinstvenu fazu u evoluciji kitova koja za naučnike i dalje ostaje misterija. Phiomectus anubis imao je procijenjenu dužinu od 3 metra, težio je oko 1300 kilograma, imao je glavu u obliku šakala i imao je snažnu čeljust. Njegova lobanja bila je jedan...

Nova vrsta drevnog divovskog nosoroga, Paraceratherium linxiaense , bila je teška oko 21 tonu, a mogla je doseći i do 7 metara visine. To znači da su današnji slonovi i nosorozi bili patuljci u odnosu na ovog izumrlog sisara. Međutim, nemojte  pokušavati zamisliti ovu životinju jer će to vjerovatno biti pogrešno: P. linxiaense nije imao karakterističan rog. Naima, čuveni rog nosoroga je evoluirao kasnije. Više su izgledali poput ogromnih konja.  Imala je dug vrat i usku izduženu lobanju. Jeli su lišće s drveća, nešto slično kako to rade  današenje žirafe.  Tao Deng iz Kineske akademije nauka u Pekingu i njegovi kolege opisali su P. linxiaense iz potpuno očuvane lubanje i čeljusne kosti pronađene u naslagama starim 26.5 miliona godina u bazenu Linxia u provinciji Gansu u Kini, gdje su tražili fosile sisara još od 1980-ih. Rad o ovom nalazu objavljen je u Commuications Biology pod naslovom " An Oligocene giant rhino provides insights into Paraceratherium evolution "...

Odljev fosila vrste Compsognathus, fosil otkriven 1850. u Bavarskoj,  izvor fotografije: Wikimediacommons,  autor Ballista., image edited in Adobe PhotoShop CS2 by User:Firsfron - Own work. CC BY-SA 3.0,  U našoj regiji, posebno u BiH, paleontologija nije naročito razvijena. I ne treba za to kriviti ljude, nego jednostavno nemamo neku potrebu za tom naukom: kod nas se ne pronalazi mnoštvo fosila, naročito nemamo fosile dinosaura za kojima je već dugo vremena pomama, kao što je to slučaj sa Kinom. Naime, podruČje u kojem živimo je geološki mlado, nemamo starih gorja gjde bi se u slojevima praistorije mogli skrivati ovakvi fosili. Na studiju biologije na PMF UNSA nema ni predmet paleontologija, a jedva da se šta kaže o fosilima kada slušate predmet Evolucija. Ponekad čak pomislim da ljudi nisu naročito ni zainteresiranI za postove na ovom blogu koji spadaju u domen paleontologije. Ipak, molim vas sve da ne zanemarujete ni ove postove, jer se štošta interesatno m...