Quantum of Science

Pogledajte video  u HD kvaliteti / animirani naučni pojmovi:  Koliko su vas puta pitali koliko si težak? Koliko si visok? Koliko je sati? Kada gledamo vremensku prognozu, voditelj uvijek kaže temperature u nekim gradovima ili dijelovima zemlje. Kada vaša mama pravi kolač, vjerovatno mjeri količinu sastojaka koji su navedeni u receptu. Dakle, mjerenje je nešto što često radimo. Zašto mjerimo? Ne možemo uvijek vjerovati onome što vidimo. Neki čovjek u daljini nam se može učiniti mali, ali kada nam priđe, možda ispadne da je veoma velik. Postoje i optičke varke, poput ove, g dje nam se donja linija može učiniti dužom od gornje, dok su zapravo obje iste dužine. Svi znamo nekoga kome je hladno čak i kada je toplo napolju. Ipak, to ne znači da je temperatura zraka oko njega manja od temperature oko nekoga drugog ko se nalazi u blizini. Jedini način da precizno utvrdimo kolika je temperatura, jeste da je izmjerimo pomoću preciznog termometra.  Ovo je važno pos...

U jednom prethodnih videa upoznali smo se sa prefiksima jedinica većim od osnovne. To su redovi veličina 10 3 , 10 6 , 10 9 , 10 12 , 10 15 i tako dalje, a njihovi prefiksi su kilo, mega, giga tera, penta. Služe za izražavanje jako velikih veličina u nauci, kakve postoje u svemiru da naučnici ne bi morali pisati brojeve koji bi jedva stali u jedan red bilježnice. Međutim, šta je sa manjim jedinicama, mogu li se i one izražavati pomoću baze 10? Manja jedinica od metra je centimetar, a to je 100-ti dio metra. Zapravo, 1cm je 1/100 metara. Ako u ovom razlomku napišemo 100 kao bazu od deset, a 100 je 10x10 tj, 10 2 , dobićemo da je 1cm=1/10 2 metara. Ako upotrijebimo malo matematike, jer, matematika je osnova fizike, možemo prebaciti 10 2 iz nazivnika u brojnik i tako se osloboditi razlomka. Međutim, kada to činimo, onda stepen mijenja svoj predznak i dobija minus. To znači da će 1cm biti 1X10 -2 m, odnosno 1cm =10 -2 m. Postoji i jedinica koja je veća od centimetra, a...

Možda vam ovaj video bude malo dosadniji, jer će u njemu biti puno brojki i matematike ali ga pogledajte.  ali ako ovo ne znamo, onda nam ni fizika ni hemija neće biti jednostavne. Također,  pretplatite se na ovaj kanal. U nauci ima mnogo fizičkih veličina, kao što su dužina, jačina struje, napon, masa, težina gustoća, rad, vrijeme, temperatura...Te veličine mogu biti osnovne i izvedene. Sve one se na neki način mjere i izračunavaju. Međutim, svaka fizička veličina ima svoju osnovnu jedinicu i vrijednosti ove jedinice koje su manje ili veće. Stvari koje različite nauke, poput biologije, hemije i fizike proučavaju mogu biti jako velike ili jako male. Mase planete, razdaljine između planeta i zvijezda, potrošnja energije mogu biti jako velike, dok su veličina stanice i atoma primjeri jako malih veličina. Recimo, jedinica za dužinu je metar. Međutim, mi neke jako male stvari izražavamo u manjim jedinicama, kao što su decimetar, centimetar i milimetar. Veće razdalji...