Quantum of Science

Preminuo je Freeman Dyson. 28. februara 2020. napustio nas je američki teoretski fizičar i matematičar britanskog porijekla, čovjek nevjerovatnog raspona naučne, pa i filozofske karijere, koji je zamišljao koncepte danas poznate samo u naučno-fantastičnim filmovima.  Dyson je rođen 15. decembra 1923. u mjestu Crowthorne u Engleskoj. Kažu da je već sa četiri godine pokazivao interesovanje za nauku i da je pokušao izračunati broj atoma u Suncu. Upravo će ljubav prema matematici i svemiru na kraju i odvesti Dysona na studij matematika, pa kasnije odvesti i u oblast fizike.  Za vrijeme Drugog svjetskog rata, kada mu je bilo 19 godina, bio je u Royal Air Force, gdje je radio analitičke kalkulacije za britanske zračne snage prilikom bombardovanja ciljeva na njemačkoj teritoriji. Nakon završetka rata nastavlja studij matematike i diplomira, a potom i publicira dva rada iz oblasti teorije brojeva.  1947. seli u SAD na doktorski studij i to kao Commonwealth Fellow, stipe

Žene u nauci i tehnologiji Piše: Jelena Kalinić Chien-Shiung Wu je kinesko-američka eksperimentalna fizičarka koja je dala veliki doprinos nuklearnoj fizici i bila kontributor u Manhattan projektu, u kojem je razvila metodu odvajanja uranijuma 235 i uranijuma 238. Rođena je u gradu Liuhe, provincija Jiangsu u Kini, 31. maja 1912. Inače, njeno ime znači "hrabri heroj". Njen otac je bio aktivista za prava žena u Kini i osnovao je prvu školu za djevojke u njihovom gradu, školu Ming De, koju je pohađala i Chien-Shiung Wu. Uvijek je imala podršku porodice, čak i kada je odlučila da 1923. preseli u drugi grad. Onda, 1936. godine seli u SAD, nakon studija fizike u Nanjingu. U toku studija u Kini bila je i politički aktivna i vodila je proteste ispred Predsjedničke palate u Nanjingu, kada su studenti sreli Chang Kai-sheka. U SAD je bilo mjesto na doktorskom studiju na Univerzitetu Michigan, a njen ujak je obezbijedio sredstva za to. Nakon odlaska za SAD, više nika

Sally Ride was the first American woman in space in 1983, and the third woman in space overall, after USSR cosmonauts Valentina Tereshkova (1963) and Svetlana Savickaja (1982). She was the youngest American astronaut and the first LGBTIQ person in space. But, who was Sally Ride the person? What challenges did she face in her career? What should we know about her? Sally Ride was born on May 26, 1951 in Encino, California.  As a teenager she excelled in tennis but also had a passion for physics and languages. She earned a Bachelor's degree in English and physics from Stanford University. At Stanford, in 1978, she earned a PhD in physics while doing research on the interaction of X-rays with the interstellar medium. Astrophysics and free electron lasers were her specific areas of study. If that is not impressive enough, Ride joined NASA later that same year. Ride was selected to be an astronaut as part of NASA Astronaut Group 8 in 1978, the first class ever to se

Žene u nauci i tehnologiji Elizabeth Blackburn je australsko-američka naučnica, dobitnica Nobelove nagrade za fiziologiju i medicinu 2009. godine, za otkriće iz 1984.  - otkriće jednog veoma zanimljivog enzima, telomeraze, značajnog za zaštitu hromosoma, tih "paketa" nasljedne informacije. Ovu nagradu je podijelila sa Carol  W. Greider te Jackom Szostakom. Elizabeth je rođena u mjestu Hobart na Tasmaniji, 26. novembra 1948. Kao djevojčica, voljela se igrati sa različitim životinjama, od pilića i zečeva, pa do meduza. Ova njena ljubav prema živom svijetu potom je prerasla u ljubav prema biologiji, te će na Univerzitetu Melbourne steći dipolomu Master 1972. Inače, u školi je imala veoma visoke ocjene, pogotovo iz nauke. Studij - doktorski studij - nastavlja u Ujedinjenom Kraljevstvu, daleko od doma. Doktorira na Univerzitetu Cambridge 1975. Sarađivala je i sa velikim nobelovcem Frederickom Sangerom, razvijajući metode sekvencioniranja DNK i RNK na primjeru određe

Barbara McClintock was born in Hartford, Connecticut on June 16, 1902. Her research in the field of cytogenetics and certain chromosome phenomena brought her the Nobel Prize in Medicine or Physiology in 1983, "for the discovery of mobile genetic elements" - transposable elements. McClintock was the first woman to win the Nobel Prize in that category and the first American woman to win any unshared Nobel Prize. Specifically, Barbara discovered something that was not yet a part of our textbooks, the realization that there were parts of the genome that could move or perhaps more picturesquely, "jump . " McClintock´s research and its implications was received with so much skepticism that she stopped publishing her research data in 1953. Barbara was born Eleanor McClintock . H er parents determinded when she was a young girls that Eleanor was too delicate and feminine a name and chose instead Barbara. McClintock was rather solitary as a child and whilst

A girl enters a bird ecology room at Lausanne University, carrying a large cardboard box with holes. She opens the box and gently takes a bird - a young male barn owl. She explains to her audience that this particular barn owl is just about to come of age and and should leave its nest in a matter of days. At Lausanne University, a special scientific group studies the ecology and evolution of these owls, breeding them and tagging each bird before releasing them to monitor their movements and behavior. Birds know no boundaries - a very common metaphor in our fragmented and divided world. But one species of bird, namely the barn owl, has by circumstance became a diplomat. The barn owl ( Tyto alba ) is not a favorite among superstitious people. Around the world, and in some parts of the Balkans, there´s a belief that seeing this owl is a bad omen. There´s also the belief that they bring disease, even death, and that anyone who hears the voice of the barn owl will remain d

U prostoriju namijenjenu za ekologiju ptica na Univerzitetu Lausanne ulazi djevojka noseći veliku kartonsku kutiju sa rupama. Iz nje nježno i polako vadi mladu pticu – mužjaka sove kukuvije. Objašnjava prisutnima kako ova ptica samo što nije izašla iz gnijezda i da će ga za koji dan napustiti. Na Univerzitetu Lausanne posebna naučna grupa proučava ekologiju i evoluciju ovih sova te ih uzgajaju, prstenuju i puštaju, da bi poslije pratili njihovo kretanje i ponašanje. Ptice ne poznaju granice – to je vrlo česta metafora u našem fragmentiranom i podijeljenom svijetu. No jedna vrsta ptica je, igrom okolnosti, postala i diplomata. Sova kukuvija ( Tyto alba ) nije baš omiljena među praznovjernim ljudima. Širom svijeta, pa i u nekim dijelovima Balkana, postoji vjerovanje da je vidjeti ovu sovu loš predznak, da donose bolesti i smrt, a da će onaj ko čuje glasanje ove ptice ostati gluh. Naravno, čitav je niz takvih vjerovanja – od toga da će neko umrijeti ako vrabac uleti u kuću do t

Izgleda da postoji određena veza između povećane propustljivosti membrane mitohondrija i sindroma fragilnog X, i o tome se pričalo na Godišnjem sastanku američkog društva za neuroznanost prošle godine u oktobru. Radovi još nisu objavljeni, ali još je 2010. godine nagovještena neka veza.  Dakle, ponovimo - mitohondriji su organele stanice važne za proces disanja i stvaranja energije, imaju dvostruku membranu višestruko incaginiranu i evaginiranu, što povećava aktivnu površinu ovih organela. Fragilno X je sindrom iz autističnog spektra sa veoma jasnom genetičkom pozadinom, Izazvan je premutacijom u vidu više nego normalnog broja ponavljanja CGG sekvence na genu FMR1, više od 50 puta, koliko je normalno. Ovaj gen kodira protein    fragile X mental retardation protein-FMRP,  koji "obuzdava" proizvodnju nekih drugih proteina.  Fragilno X sindrom je vodeći genetički uzrok intelektualne invalidnosti i autizma. Smatra se kako osobine osoba sa sindromom fraagilnog X