Quantum of Science

Izgleda da postoji određena veza između povećane propustljivosti membrane mitohondrija i sindroma fragilnog X, i o tome se pričalo na Godišnjem sastanku američkog društva za neuroznanost prošle godine u oktobru. Radovi još nisu objavljeni, ali još je 2010. godine nagovještena neka veza.  Dakle, ponovimo - mitohondriji su organele stanice važne za proces disanja i stvaranja energije, imaju dvostruku membranu višestruko incaginiranu i evaginiranu, što povećava aktivnu površinu ovih organela. Fragilno X je sindrom iz autističnog spektra sa veoma jasnom genetičkom pozadinom, Izazvan je premutacijom u vidu više nego normalnog broja ponavljanja CGG sekvence na genu FMR1, više od 50 puta, koliko je normalno. Ovaj gen kodira protein    fragile X mental retardation protein-FMRP,  koji "obuzdava" proizvodnju nekih drugih proteina.  Fragilno X sindrom je vodeći genetički uzrok intelektualne invalidnosti i autizma. Smatra se kako osobine osoba sa sindromom...

Elektronski mikrograf SARS-CoV-2, izvor: HKUMed Naučnici širom svijeta utrkuju se u razvoju potencijalnih vakcina i lijekova za borbu protiv novog koronavirusa, sada nazvanog SARS-Cov-2, prije poznatog kao 2019-nCoV. U međuvremenu, nije se samo naziv virusa promijenio, nego i naziv bolesti - više je ne zovemo "novi koronavirus", nego COVID-19. U nazivu virusa i nazivu bolesti je bilo važno da se ne stigmatizira region u kojem se infekcija prvo pojavila, tako da se ne može govoriti o Wuhan virusu.  Već imamo i prvog kandidata  za vakcinu protiv nove bolesti, a koju razvijaju naučnici sa Univerziteta Queensland i koja će uskoro kreniti u testiranje. Nadajmo se da će se pokazati dovoljno dobrom, efikasnom i sigurnom i nadajmo se da će druge institucije, privatne i državne pronaći i efikasan lijek, kao i druge vakcine.  U međuvremenu, grupa naučnika je pronikla u  molekularnu strukturu ključnog proteina koji koronavirus koristi za invaziju na ljudske stan...

Jedno od velikih pitanja fizike je zašto ima više materije od antimaterije u kosmosu. I nije to samo pitanje fizike, nego pitanje nauke uopšte, pitanje života i smrti. Jer da ovih tvari ima podjednako, svijet ne bi ni postojao, one bi se anihilirale. Ili da ima više antimaterije, svijet bi bio drugačiji.  Kako bi našli odgovor na ovo pitanje, te testirali svaki mogući aspekt Standardnog modela čestica, naučnici će prevrnuti svaku česticu koja postoji, bila ona elementarna, kao neutrino, ali kompozitna, kao što su mezoni. Jedna takva čestica koja naučnike interesuje je i kaon, koji je zapravo mezon, a mezoni se sastoje iz parova kvark - antikvark. Prema čestičnoj statistici, kaon je bozon, a sastoji se od fermiona - kvarkova i antikvarkova te dolazi u tri stanja, odnosno okusa:  K + : gornji kvark i strani antikvark,  K 0 , donji kvark i strani antikvark ili strani kvark i donji antikvark i  K - : strani kvark i donji antikvark Ovo je jedna od onih ...

Stanice imunološkog sistema koje su izmijenjene tehnikom CRISPR date su u trima osobama s uznapredovalim karcinomom i nije došlo  do ozbiljnih nuspojava. Ovo je prvo takvo ispitivanje u SAD-u, a ujedno i prvo ispitivanja CRISPR metode u terapiji raka čiji su rezultati objavljeni.  Naučnici se nadaju kako će korištenjem CRISPR tehnike uređivanja gena pomoći u tretnamnu raka. Imunološke stanice imaju sigurnosni prekidač, nazvan PD-1, a koji kancerozne stanice mogu iskoristiti kako bi izbjegle imunološke napade. U ovom ispitivanju, tim naučnika  je uklonio imunološke stanice kod tri osobe koje imale  imale tumore s istim proteinima na površini kanceroznih stanica. Koristili su jedan virus za dodavanje gena da bi imunološke stanice ciljale ovaj protein. Zatim su pomoću CRISPR izbrisana tri gena, uključujući  i PD-1 . Nakon šest sedmica, stanice su vraćene u pacijente i u njima su preživjele najmanje 9 mjeseci. Brisanje gena koji omogućavaju sakrivanj...

Ovdje ću se osvrnuti na fenomen Simpsonovih/Simpsona i tendenciju žute stampe, botovskoh profila i portaldžinica da svako pola godine kaže kako je ova serija nešto predvidjela. Konkretno - koronavirus. Fact-check sajtovi poput Raskrinkavanje.ba i Faktograf.hr već su se osvrnuli na širenje dezinformacija, medijskih manipulacija i namjernih misintepretacija kako su Simpsoni najavili epidemiju koronavirusa, ali ja se ovdje želim osvrnuti i na nešto što ovi portali nisu uočili.  Radi se epizodi iz 1993. godine, sezona 4, epizoda 21 ("Marge in Chains"). U epizodi je jasno naznačeno da se radi o virusu gripe, a ne o nikakvom koronavirusu i bolest se zvala "Osaka flu"/ - "Osaka gripa". Homer i mnogi drugi stanovnici Springfielda su je zakačili preko pošiljki iz Japana koje su sadržavale sokovnike - jer su stanovnici Springfielda bili izmanipulisani kako trebaju piti smutije (e to su Simpsoni dobro predvidjeli!). Jedan japanski radnik nije htio uzeti bo...

Izvor: Screenshot govora Na govoru prilikom dobijanja nagrade Antidifamacijske lige  (eng. Anti-Defamation League - ADL)  krajem novembra 2019. godine, komičar Sasha Baron Cohen se obrušio na društvene mreže, pogotovo na Facebook. Antidifamacijska liga je međunarodna nevladina organizacija sa sjedištem u SAD koja se bori protiv antisemitizma, štiti i brani demokratske ideale i građanska prava. Govor možete pogledati ovdje . Najmanje o čemu je Baron Cohen ovom prilikom govorio bio je zapravo antisemitizam, a više se osvrnuo na fundamente demokratije i autokratije kao i na društvene mreže kao modernu alatku propagande. „Demokratija, koja se ovisi o zajedničkoj istini, je u povlačenju, a autokratija, koja ovisi od zajedničkoj laži, je u uzletu“, rekao je tom prilikom Baron Cohen. I nažalost, zaista je tako: pored svih alata za širenje činjenica, istine i obrazovanje, oni više služe širenju neistina, poluistina, propagande i laži. Nikada nismo imali veću mogućnost ...

(Magnan et al., Acta Biomaterialia, 2020) Naučnici sa Univerziteta u Bordou razvili su materijal od ljudskih stanica koji se može uobličiti u svojevrsnu pređu i od njega se mogu plesti razni uzorci. Namjera im nije bila utrkivati se za najgori scenario u horor-filmovima, nego učiniti iskorak u hirurgiji. Naime, ova pređa bi bila imunološki inaktivna i ne bi izazivala reakciju organizma i odbacivanje te bi se materijal mogao koristiti za zatvaranje rana. Dosadašnje materijale u hirurgiji organizam može doživjeti kao strana tijela što dovodi do jake reakcije. Novi materijal je kompatibilan s tkivima i čak se može spojiti na pojedinačne krvne sudove. Za razliku od do sada korištenih organskih materijala, ovaj se ne raspada brzo, a jako je fleksibilan i s njim se može manipulirati tako da se od njega stvaraju različiti oblici. Kako bi ovo demonstrirali, u radu, objavljenom u stručnom časopisu Acta Biomaterialia pod naslovom "Human Textiles: a cell-synthesized ya...

Sting, najbolji u testu donošenja loptice, Credit: Christina Hansen Wheat  Oni koji imaju pse znaju koliko kučadija voli da se igra sa štapom. To bacanje štapa ili lopte i njihova reakcija da odu po predmet i vrate ga (ok, neki kučići ne vraćaju) jako je zanimljiva veza čovjeka i psa. Vezana je svakako za naše pokušaje da od psa načinimo valjanog saveznika u lovu i kod pojedinih rasa lovačkih paa ovo dolazi do punog izražaja. Međutim, naučnici su otkrili da isto ovo radi i štenad vuka. Vuk u prirodi nije baš u kontaktu s čovjekom, a i kad jeste - taj je kontakt na štetu jednog od to dvoje, te tako ne možemo baš pratiti socijalnu dinamiku vuka i čovjeka. Međutim, postoji mišljenje da su mnoge osobine naših domaćih životinja - ne samo pasa, nego i mačaka i drugih - negdje duboko i u njihovim divljim pandanima.  Christina Hansen Wheat koja se bavi ekologijom ponašanja i etolog Hans Temrin i nisu baš imali namjeru vidjeti mogu li se vukovi  igrati donošen...

Ljude je razbjesnila vijest da kompanija Novartis organizuje lutriju u kojoj dobitnici dobijaju terapiju Zolgensmom, jednim od najskupljih lijekova na tržištu (2022. je odobren i Hemgenix, koji košta 3.5 miliona dolara po dozi, pa je to posala najskuplja terapija). Naravno da je ovo degutatno, ali isto tako treba razumjeti da je kompanije htjela pokloniti jednokratnu terapiju nekome "ni po babi ni po stričevima". Kada bi Apple uradio nešto ovako, većina bi aplauidirala i sami se prijavili da osvoje. Ipak, ovdje su u pitanju ljudski životi, kvalitet života i što je najznačajniji - životi i kvalitet života djece. Od 2. januara 2020. godine, ljekari mogu predlagati pacijente za ovu lutriju. Kompanija ima namjeru nuditi 100 doza lijeka godišnje kroz ovu lutriju. Zolgesmu je Evropska medicinska agencija odobrila 2020.  Ono što je ipak najbolnije jeste činjenica šta će te porodice koje žele spasiti djecu proći: stavite se u kožu ovih ljudi načas - oni će u toku godine nekolik...

Izvor: symmetry magazine Japan čeka izgradnja još većeg detektora neutrina. Odobreno je oko 32 miliona dolara za gradnju novog detektora, a parlament će početkom iduće godine trebati odobriti ovaj budžet. Trenutno, Super-KAMIOKANDE ( Super-Kamioka   N eutrino  D etection  E xperiment) ili Super-K je jedan od važnijih detektora i naučnih institucija u svijetu, u redu Fermilaba i CERN-a. Ovo je jedan od par detektora koji motri neutrina, te eluzivne i teško dokazive elementarne čestice, koje su nam važne jer nam pričaju istoriju svemira. Međutim, neutrina nemaju interakciju sa običnom materijom i zato ih je teško detektovati. Super-K se nalazi u rudniku Mozumi oko 1000m ispod zemlje, i zapravo je ogroman rezervoar se destilovanom vodom. Napravljen je od nerđajučeg čelika i napunjen sa 50 000 tona destilovane vode.  Neutrina i u ovom trenutku padaju na nas i prolaze kroz nas i okolnu materiju, ali nam ne rade ništa posebno. Neki neutrini dolaze se u...

Tkivo želuca inficirano Helicobater pylori, izvor: Bio SB Helicobacter pylori nam je svima već poznata bakterija - izaziva ulcere-čireve na želucu, koji se mogu razviti u rak na želucu. Međutim, terapija antibioticima protiv ove bakterije, ima još jedno zaštitno svojstvo - štiti od raka, pokazalo se u radu objavljenom u The New England Journal of Medicine u januaru 2020. pod naslovom " Family History of Gastric Cancer and  Helicobacter pylori   Treatment" . Il Ju Choi iz Nacionalnog centra za borbu protiv raka u Goyang-u, Južna Koreja, i njegove kolege proučavali su 1676 osoba koje su imali infekciju H. pylori, a koje su imale bliskog rođaka s karcinomom želuca. Polovina sudionika dobila je placebo. Druga polovina primila je koktel antibiotika, koji je iskorijenio H. pylori kod većine sudionika koji su uzimali ovaj koktel, ali ne kod svih. Koktel je sadržavao  lanzoprazol (30 mg), amoksicilin (1000 mg), i klaritromyicin (500 mg), i uziman je 2x dnevn...

Yarrabubba krater je erodirani ostatak nekadašnjeg kratera nastalog prilikom udara meteorita. Nalazi se  na zapadu Australije između gradova Sandstone i Meekatharra. Mjesto je toliko erodiralo da ga je sada teže prepoznati kao mjesto pada meteora, ali geološki dokazi, poput prisustva kvarca sa izmijenjenom mikroskopskom strukturom i geoloških struktura karakterističnih za mjesta udara meteorita, pokazuju jasno što se tu dogodilo.  Krater je opisan 2003. kada je dokazano kako je nastao kao posljedica udara nebeskog tijela na to područje, ali tek se u radu objavljenom u Nature Communications iz januara 2020. pokazalo koliko bi ova struktura mogla biti stara. A stara je toliko da predstavlja najstarije mjesto udara meteora na našu planetu!  Timmons Erickson iz NASA-inog svemirskog centra Johnson u Houstonu, savezna država Teksas i njegov tim izmjerili su količine urana i olova u mineralima kratera i pokazalo se koliko bi ovaj krater mogao biti star.  Proci...

Mnoge ptice dobrim dijelom duguju boje svog perja organelama zvanim melanosomi u melanocitima koji se nalaze u perju i stvaraju pigmente. Melanosomi također reflektiraju svjetlost stvarajući iridescenciju kod mnogo vrsta ptica - kod grlica, pataka, kolibrija te niza drugih ptičijh vrsta. Ipak, neke ptice, poput kolibrija, imaju više mehanizama pojačavanja ovog fenomena. Chad Eliason iz Field muzeja u Chicagu, i njegove kolege uporedili su melanosome i druge strukture perja kod 34 vrste kolibrija.  Otkrili su kako  su melanosomi kolibrija ispunjeni sitnim mjehurićima vazduha i poslagani jedan na drugi.  Varijacije u veličinama mjehurića i veličini nakupina melanosoma mijenjaju perje i zasićenje boje perja, te transformišu reflektirajuću površinu perja, a time i njihovu iridescenciju. Osim toga, debljina keratina koji prekriva perje određuje i talasnu dužinu svjetlosti koju perje reflektuje. Autori zaključuju da kolibri imaju perje "duginih boja" zbog br...