Quantum of Science

Piše: dr. sc. Stribor Marković, mag. pharm. Preuzeto s Facebook U općoj pomami za jodom upozorio bih na par činjenica. 1) Davanje visokih doza joda nije smisleno kao prevencija PRIJE bilo kakvog nuklearnog akcidenta. 2) Dodaci prehrani koji sadrže nutritivne doze joda (ispod 1 mg) potpuno su besmislene kod nuklearnih akcidenata, niti njihovo uzimanje ima smisla PRIJE pretpostavljenih mogućnosti nuklearnih akcidenata. Toplo sugeriram da se prestanu sumanuto tražiti takve suplemente za tu namjenu. 3) Doze koje se daju kod nuklearnih akcidenata su vrlo visoke – 100 mg za odraslu osobu i djecu iznad 12 godina. Takve se doze daju uglavnom JEDNOKRATNO. Ponavljanje doze su rijetkost i preferiraju se druge mjere. Takve visoke doze nisu samo „natjecatelj“ s radioaktivnim jodom već izazivaju akutni Wolff-Chaikoff efekt. To je efekt blokiranja „organifikacije“ joda odnosno ugradnje jod u biološke molekule poput koloida u štitnjači odnosno privremeno blokiranje stvaranje hormona štitnjače. Nesmotr...

Kada vam neko "ubode" poklon, onda znajte da vas zaista poznaje i voli. Uglavnom, meni su tako uboli poklon, Minamisoma uljnu kupku od Lusha (ne, ovaj tekst nije sponzorisao Lush), a ja sam kao svaki nerd morala da pogledam sastav. I u sastavu  i priči o ovom proizvodu piše kako sadrži repičino ulje, koje je zapravo porijeklom iz mjesta Minamisoma u Japanu, a koje se nalazi u prefekturi Fukushima, oko 25km sjeverno od nuklearne elektrane Fukushima Daiichi I. Minamisoma Lush uljana kupka, izvor: FB page Lush UK Većini nas je još svježe sjećanje na nesreću i oštećenje ove nuklearne elektrane koje je bilo posljedica Tohoku zemljotresa jačine 9 stepeni Rihterove skale i posljedičnog cunamija 11. marta 2011. Dio stanovnika mjesta će napustiti grad, a dio će ostati. Utvrđeno je kako je područje Minamisome kontaminirano radioaktivnim cezijumom, Cs-137. Ovaj izotop je nađen u govedini iz Fukushima prefekture, ali i u biljkama, posebno visoke koncentracije su pro...

Gloeomargarita lithophora , izvor slike: microbewiki, by Andrew Nichols Postoje bakterije koje doslovice jedu uran i radioaktivne tvari. I stvarno bi nam mogle biti korisne. Recimo takve bakterije bi mogle preraditi i upiti radioaktivno onečiščenje u vodenim tokovima. O nekima sam već pisala , a evo i o nekim novim bakterijama.  Benjamin Kocar s Massachusetts Institute of Technology (MIT) u Cambridgeu, Massachusetts, Karim Benzerara sa Univerziteta Sorbonne u Parizu i njihov tim kolega su otkrili da je bakterija Gloeomargarita lithophora posebno prikladna za "usisavanje" radioaktivnih izotopa radijuma-226 i stroncijum-90. Poluživot ovog prvog izotopa iznosi 1.600 godina, a on može se naći u otpadu rudnika i nuklearnih centrala i jedan je od najčešćih radioizotopa u podzemnim vodama. Nasuprot tome, Sr-90 uglavnom doseže do vodenih tokova iz nuklearnih testova i nesreća, a poluživot mu je 29 godina. Smatra se da oba predstavljaju rizik za okoliš i ljudsko zdravlj...

Radijaciju, odnosno, radioaktivnost, nije moguće razumjeti bez razumijevanja građe atoma i razumijevanja šta su to izotopi.  Izotopi su one varijante atoma koje imaju isto broj protona, a različit broj neutrona. Ako je razlika između broja protona i broja neutrona, odnosno, između atomskog i masenog broja atoma jako velika, tada je jezgro tog atoma veoma nestabilno i raspada se. Obično jezgre atoma sa velikim masenim brojem budu nestabilne. Tako uranijum-238 ima 92 protona i 146 neutrona, nestabilan je i radioaktivan. Izotopi elemenata sa atomskim brojevima većim od 83, poput polonija, astata i radijuma su nestabilni i radioaktivni dok izotopi elemenata sa manjim atomskim brojevima također mogu biti nestabilni jer je u jezgru velika neravnoteža između neutrona i protona.  Tako su izotop karbona C-14, izotop kalcijuma Ca-45, joda I-131 predstavnici radioaktivnih izotopa elemenata sa atomskim brojem manjim od 83. Izotope koji su radioaktivni nazivamo radioizotopi . Vel...