Quantum of Science

Da li ste mogli pretpostaviti da insekti mogu proizvesti električni naboj? Kad pčele lete, sitne dlačice na njihovim tijelima vibriraju dok se kreću kroz zrak, skupljajući malu količinu elektrostatskog naboja. Sada su istraživači izmjerili zajedničko električno polje koje proizvodi čitav roj medonosnih pčela ( Apis mellifera ) - i otkrili da je puno veće nego što su zamišljali. Kao i većina živih bića, pčele nose sopstveni električni naboj. Naboj imaju i rojevi skakavaca, cvrčaka i drugih insekata. Naučnici su pokazali kako  rojevi pčela mijenjaju atmosferski elektricitet za 100 do 1000 volti po metru, povećavajući silu električnog polja koja se inače javlja na razini tla.  Tim naučnika iz Ujedinjenog Kraljevstva izmjerio je električna polja u blizini rojeva medonosnih  pčela i otkrio da ovi insekti mogu proizvesti onoliko atmosferskog električnog naboja koliko i grmljavinski oblak. Njihovo istraživanje objavljeno je u časopisu iScience u oktobru 2022   i pokazuje ka...

Voda se razlikuje od većine drugih tečnosti na Zemlji: ima desetke čudnih svojstava, uključujući visoku površinsku napetost, visok toplinski kapacitet, visoke tačke taljenja i vrelišta, anomaliju u širenju te nisku kompresibilnost. A sad je otkriveno da ima još jedno čudno stvojstvo. Upoznajte dvije vode. Neki naučnici smatraju da to uopšte nije jedna tekućina, već dvije različite tekuće faze koje koegzistiraju u smjesi.  Sada bi fizičari željeli po prvi put izravno posmatrati transformaciju između dva stanja, u superhladnoj vodi pomiješanoj s trehalozom, prirodnim antifrizom koji sprječava smrzavanje tekućine jer se radi o superhladnoj stvari. Stvar je u tome koliko su tvari u različitim agregatnim stanjima oranizovane. Čvrsto stanje je najviši stepen organizacije - često su u čvrstom stanju prisutne kristalne rečetke i strukture. U tekućem stanju, molekule i atomi su manje organizirni, a u plinovitom su disorganizirani, haotični.  Međutim, kod vode već znamo da u tekućoj faz...

Kakve veze imaju jabuke i fizika? Ok, puno veze, ako je istinita anegdota o tome kako je Newtona jabuka inspirisala da se bavi gravitacijom. No šta je s crnim rupama i jabukama? Jedna studija istražuje singularnost, fenomen koji vezujemo za crne rupe, nastalu naglom promjenom orijentacije površine jabuke u podnožju njezine peteljke. U članku objavljenom u Nature Physics pod lakonskim naslovom ,, The Cusp of an Apple " grupa naučnika opisuje kako se singularnost razvija dok jabuka raste iz blage izbočine na stabljici cvijeta u potpuno formiran plod. Naučnici iz SAD-u koristili su fiziku singulariteta za proučavanje udubljenja koje se formira oko stabljike jabuke. Na temelju terenskih i laboratorijskih eksperimenata, kao i simulacija, utvrdili su da je kvržica sama sebi slična, što znači da izgleda isto u različitim fazama rasta jabuke. Također su istraživali pojavu višestrukih kvržica, kao što se ponekad može vidjeti u ovom voću. Fizičari su analizirali 100 jabuka iščupanih iz voć...

  Komitet za dodjelu Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu je odlučio dodijeliti ovu nagradu za otkriće receptora za temperaturu i dodir Davidu Juliusu i Ardemu Patapoutianu – za razumijevanje toga kako osjećamo svijet oko sebe. Svijet osjećamo čulima, na naš mozak obrađuje informacije koje mu čula „pošalju“. Grlimo se, rukujemo, a osjećaj bola nas informiše o opasnosti. Svijet doživljavamo kroz čula, stupamo u interakciju s drugima preko čula. Pa ipak, dugo nismo znali mnogo o tome koji procesi omogućavaju sve ovo. Ono što je neobično u slučaju ovih dobitnika jeste do da nisu prestari i da nisu predugo čekali na Nobelovu nagradu: Julius je većinu svog rada za koji ćee mu biti uručena nagrada obavio potkraj devedesetih i početkom 2000—tih, a Patapoutian između 2010. i 2015. Julius je rođen 1955. u New Yorku, a Pataputian 1967. u Bejrutu. Njihov rad je identificirao nekoliko jonskih kanala koji su važni za mnoge fiziološke procese,   koji pored toga što nas informišu...

Source: Nature Fizičari su uočili neravnotežu u vrstama antimaterije u nečemu što fizičari nazivaju "more kvarkova" (sea quarks) unutar protona.  Eksperiment  nazvan SeaQuest, u Fermilabu u Bataviji  otkrio je da u protonskom moru ima više donjih antikvarkova nego gornjih antikvarkova: u prosjeku na 1.4 donjih antikvarkova dođe 1 gornji antikvark. Asimetrija bi mogla pomoći u boljem shvatanju modela protona.  Protoni su građeni od tri kvarka - dva "gornja" kvarka i jedan "donji" kvark koji međusobno djeluju preko gluona, jedne vrste bozona. Gluoni se mogu razdvojiti na parove kvark - antikvark, koji tvore ovo "more kvarkova" (ustvari "more kvarkova i antikvarkova"). Sve to čini i građu protona znatno složenijom od onog da se sastoji od jednog donjeg i dva gornja kvarka.  To more kvarkova i antikvarkova koji  brzo nastaju i nestaju i fluktuiraju komplicira interakcije unutar protona. Međutim, nekako bismo pretpostavili da postoji određen...

Zvuk ima ograničenje brzine. Brzina zvuka kroz suh zrak pri 20 °C iznosi 343 m/s tj. 0.343 km/s. Naučnici su sada utvrdili kako je maksimalna brzina zvuka 36 kilometara u sekundi.  To je dva puta brže nego brzina zvuka kroz dijamant. Zvuk nije elektromagnetni val kao svjetlost, nego je mehanički val, uzrokovan vibracijama u mediju. Kako val putuje kroz medij, molekule tog medija sudaraju se međusobno, prenoseći energiju. Zvučni valovi, koji se, dakle, sastoje od vibracija atoma ili molekula, putuju kroz materijal dok jedna čestica "gura" drugu. Brzina vala ovisi o raznim faktorima, uključujući vrste hemijskih veza koje materijal drže na okupu i koliko su njegovi atomi masivni. Što je medij čvršći, rigidniji, to zvuk putuje brže, pa je zato brzina zvuka kroz dijamant veća nego brzina zvuka kroz zrak. Voda imaju molekule koje su gušće pakovane od molekula u zraku, a dijamant još gušće pakovanu strukturu atoma. Nemoguće je izmjeriti brzinu zvuka u baš svakom postojećem materijal...

Ako vam obični helij, taj jedini plemeniti plin iz osme grupe koji nema osam, nego dva elektrona, nije dovoljno cool, onda će vam se ovo svidjeti: stigao je jedan još egzotičniji helij, i to pravom smislu egzotičan - spada u egzotična stanja tvari. Naučnici su uspjeli stvoriti pionski helij u kojem je u atomu helija  jedan od dva elektrona zamijenjen negativnim pionom, kompozitnom česticom izrađenom od jednog kvarka i jednog antikvarka. U radu objavljenom u Nature , Masaki Hori s  Max-Planck-Institut für Quantenoptik (Max Planck institut za kvantnu optiku) u Garchingu u Njemačkoj i njegov mali tim,stvorili su novu vrstu helija. Egzotični atomi mogu pomoći fizičarima u preciznim mjerenjima osnovnih konstanti prirode, kao što je veličina protona. Pionski helij mogao bi osigurati izravno mjerenje mase srodne temeljne čestice, neutrina. To je već određeno indirektno, ali Masaki Hori kaže da je "uvijek lijepo imati i  izravno laboratorijsko određivanje"....

Sjećate ste kako ste u školi morali učiti one cikluse mahovina i paprati i pitali se da li će ikada doći dan kada će vam to znanje trebati u životu? Taj dan nikada nije došao niti će. Oni koji su upisali studije na kojima se izučavaju razvojni ciklusi mahovina i paprati su sve to morali učiti ispočetka, jer se nisu sjećali cijelog ciklusa, a oni koji nisu upisali te fakultete - pa, te informacije im nikada nisu ni zatrebale. Istovremeno, jako puno ljudi izađe iz školskih klupa ne naučivši da su sljepić i blavor bezopasni beznogi gušteri, ne znajući prepoznati otrovne gljive i bilje, ne znajući praktično ništa o jestivom i ljekovitom bilju. Prosječan građanin zna prepoznati ružu, hrast, brezu i kesten, dok ostale vrste drveća za njega ostanu pod velom misterije. Smreka i jela, dvije različite vrste četinara, koje nije previše teško razlikovati ako se čovjek samo malo potrudi, obični građanin obično stavi pod skupni termin "borići". Kada izađu iz školskih klu...

Video:  Tekst videa:  Fizika često koristi neke pojmove, koje smo svi čuli, ali često ne znamo njihovo tačno značenje. Neki od tih osnovnih pojmova u fizici su materija, čestica, tijelo, kretanje, fizikalno polje i i fizikalni sistem. Materija je zapravo sve ono što nas okružuje: drvo, zrak, voda, Sunčeva toplina, svjetlost, drugi ljudi, životinje. Osnovni oblici materije su supstanca ili tvar i fizikalno polje. Supstancu možemo neposredno osjetiti, što znači da je možemo opipati. Supstanca ima masu, što znači da je možemo izvagati.  Recimo, komad magneta je supstanca, jedno jedinjenja metala željeza. Međutim, kada dva magneta primaknemo jedan drugom, oni će se privući ili odbiti, u ovisnosti kako su okrenuti jedan drugom. Mi ne možemo vidjeti niti opipati silu koja te magnete privlači ili odbija. Međutim, svjesni smo da između ta dva magneta postoji neko polje, koje slabi ako magnete udaljavamo jedan od drugoj.  Na određenoj udaljenosti, ovi magnet...

U jednom prethodnih videa upoznali smo se sa prefiksima jedinica većim od osnovne. To su redovi veličina 10 3 , 10 6 , 10 9 , 10 12 , 10 15 i tako dalje, a njihovi prefiksi su kilo, mega, giga tera, penta. Služe za izražavanje jako velikih veličina u nauci, kakve postoje u svemiru da naučnici ne bi morali pisati brojeve koji bi jedva stali u jedan red bilježnice. Međutim, šta je sa manjim jedinicama, mogu li se i one izražavati pomoću baze 10? Manja jedinica od metra je centimetar, a to je 100-ti dio metra. Zapravo, 1cm je 1/100 metara. Ako u ovom razlomku napišemo 100 kao bazu od deset, a 100 je 10x10 tj, 10 2 , dobićemo da je 1cm=1/10 2 metara. Ako upotrijebimo malo matematike, jer, matematika je osnova fizike, možemo prebaciti 10 2 iz nazivnika u brojnik i tako se osloboditi razlomka. Međutim, kada to činimo, onda stepen mijenja svoj predznak i dobija minus. To znači da će 1cm biti 1X10 -2 m, odnosno 1cm =10 -2 m. Postoji i jedinica koja je veća od centimetra, a...

Kada bismo potražili u rječniku ili enciklopediji šta je to fizika, našli bismo da je to nauka koja proučava materiju i energiju te njihovo međudjelovanje. Međutim, šta to zapravo znači? Riječ „fizika“ dolazi od starogrčke riječi physis , koja ima mnogo značenja, a jedno od njih je i priroda . Dakle, fizika bi trebala biti nauka koja proučava prirodu. Međutim, postoje još dvije nauke koje proučavaju prirodu – to su hemija i biologija. Zašto onda samo fizika ima ovakav naziv? Kao prvo, fizika je najstarija od tri nabrojane prirodne nauke. Fiziku, hemiju i biologiju zovemo prirodnim naukama.  Zapravo, početke fizike nalazimo u drevnoj astronomiji: ljudi su još 3000 godina p.n.e proučavali kretanja nebeskih tijela, zvijezda i planeta. Iz tih prvobitnih proučavanja kretanja nebeskih tijela u drevnim civilizacijama Sumera, Mesopotamije, Egipta, Persije, Indije, Grčke i arapskog svijeta nastala je moderna fizika. Grčki filozof Demokrit je naslutio kako se nama opipljiv svij...

Od svih prirodnih nauka, u našim udžbenicima je najugroženija fizika. Naime, ovo je zaista najteža i najapstraktnija od svih prirodnih nauka/znanosti i neke koncepte, pogotovo one koji su nevidljivi kao zračenje, energija, gravitacija te se uglavnom mogu mogu opažati tek posredno, vrlo je teško objasniti. Kada tome dodamo lošu ili tek osrednju opremljenost mnogih škola laboratorijskim priborom te ponekog nastavnika koji izbjegava eksperimente, situacija postaje još složenija. Biologiju djeca spoznaju mnogo jednostavnije od hemije i fizike. Hemija, premda je učenicima često teška, opet je nešto jednostavnija od fizike, koja podrazumijeva prilično formula i matematike. Fizici se, zapravo ni ne može prići bez poznavanja eksponencija  i još nekih par matematičkih sitnica. Ipak, fizika se ne može i ne smije svesti na apstraktnu formulu i par zadataka. Kod nas postoji velika razlika u kvaliteti udžbenika za predmet Fizika u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. Naime. udž...