Quantum of Science

Kada neko spomene fake news, među prvim stvarima koje nam padnu na pamet su teme iz politike i mnoge druge "teške teme". No, lažne vijesti, dezinformacije, netačne, a potencijalno i opasne stvari vrebaju i u drugim oblastima, na mjestima gdje odlazimo da potražimo savjete o zdravlju, ljepoti i ishrani, pa čak i na sadržajima o kućnim ljubimcima. Niti jedan oblik vijesti nije imun na laž. Vjerovatno pratite stranice posvećene modi, šminkanju, ishrani, fitnesu, automobilima i igricama. Da li ste do sada naletili na nešto za šta vam je bilo jasno da je "fejk"? Dezinformacije i netačnosti nastaju na različite načine. Ponekada sami mediji prenesu neistinitu informaciju bez provjere, a u nekim slučajevima pojedinac ili grupa ljudi   namjerno kreiraju dezinformaciju koja se potom plasira u online prostoru. Širenju takvih informacija doprinose i osobe sa statusom poznate ličnosti koje daju izjave nebazirane na nauci i dokazima, ali se njihove riječi svejedno br...

Izvor: Leibniz Association Njemačka za istraživače nudi niz mogućnosti i veliki broj instituta gdje mogu voditi svoja istraživanja. Ovo znači da, čak i kada se ugovor na određeno vrijeme – u sklopu određenog projekta ili doktorskog i postdoktorskog studija – završi, ti naučnici će moći naći mjesto negdje drugdje. Asocijacija Leibniz je unija ne-univerzitetskih instituta, koja broji čak 95 institucija, a sektori interesovanja i djelovanja im variraju od prirodnih bazičnih, preko primijenjenih do humanističkih nauka. Osnovne četiri grupacije naučno-istraživačkih interesovanja Asocijacije Leibniz su grupe za svjetlost, materiju i informacije, zatim prirodne nauke, biodiverzitet i zdravlje, pa okoliš i održivi razvoje te kulturno naslijeđe i obrazovanje. Ima oko 20 000 zaposlenih, od čega je oko 10 000 naučnika. Ukupni godišnji iznos za finansiranje im iznosi oko 1.9 milijardi eura. Iz ovoga se jasno vidi da u Njemačkoj čak i u onome što prelako možemo proglasiti tehnokr...

Sada smo dobili sliku crne rupe , međutim to još ne znači da znamo kako izgledaju. Postoje tajne ove čudnih, zastrašujućih kosmičkih tijela koje ne razumijemo.  Kada prikazujemo crne rupe, od pojednostavljenih crteža do CGI za filmove, prikazujemo kako okolo onoga što bi bila "crna rupa" postoji disk materije koju crna rupa usisava u sebe. Recimo, to obično prikazujemo nekako ovako:  Još 1975. naučnici su predvidjeli da spin-rotacija crne rupe "poravna" materiju - plin i prašinu koju usisava u jednu vrstu diska, koji je u nivo ekvatora crne rupe.  Crna rupa se brzo okreće, što utječe na disk plina i prašine koji ih okružuje. Ovaj pojava se zove Bardeen-Pettersonov efekat ili Bardeen-Petersenovo poravnanje. Međutim, to nije bilo potvrđeno, sve do nedavno, u radu objavljenom u Monthly notices of the Royal Asronomical Society.  rupe.  Matthew Liska sa Univerziteta u Amsterdamu i kolege izmijenili su kod pisan za konvencionalne procesore i ...

Plazmodij malarije, by By NIAID Wikipedia,  Naš dio svijeta ima sreću da, zahvaljujući intenzivnoj melioraciji močvara, više nema iskustva sa malarijom. Ipak, ne dako davno, i u našim krajevima ova bolest je bila prilično raširena, pogotovo u Hercegovini, Crnoj Gori i Hrvatskoj. Ova bolest se polako zaboravlja i postajemo neosjetljivi na probleme država u kojima malarija i dalje hara. Stoga je stvaranje efikasne vakcine protiv malarije i novih lijekova jedan od prioriteta Svjetske zdravstvene organizacije. Vakcina protiv malarije, koja je efikasna 100%, će uskoro biti klinički testirana i to su velike vijesti. Šta je malarija? Ova bolest je uzrokovana ne bakterijom, ne virusom nego – jednom protozoom, jednostaničnim organizmom mnogo složenije građe i od bakterija i od virusa. Radi se o čak četiri vrste plazmodijuma, koje obično zovemo plazmodijum malarije, a u biti su vrlo slični. To su parazitski organizmi koji imaju složen životni ciklus –   za jedan...

Izvor: Pixabay Pristup efikasnom načinu pretvaranja krvnih grupa A i B u "univerzalnog" donora „nultu“ tj. O (pravilnije je reći O, jer dolazi od njemačkog "ohne") krvnu grupu, mogao bi riješiti mnoge probleme opskrbu krvi potrebne za transfuziju. Istraživači sa Univerziteta u Britanskoj Kolumbiji možda su pronašli način da se riješe  ovaj problem,potraživši rješenje čak u digestivnom sistemu.   Krvne grupe su različite zbog određenih molekula šećera na površini eritrocita (crvena krvna zrnca)   koje tijelo stvara. Tip A ima jednu vrstu šećera, a tip B ima drugi; tip AB ima oba šećera, dok kod  O krvne grupa nema tih šećera na površini eritrocita. Prije izvjesnog vremena   ustanovljeno je da određeni enzimi (molekule koje ubrzavaju hemijske reakcije) mogu ukloniti šećere iz krvnih stanica A, B i AB, pretvarajući ih u krvnu grupu O. U radu, objavljenom u Nature Microbiology pod nazivom „An enzymatic pathway in the human gutmicrobiome that ...

Primjer kodominantnosti kod kokoši, boja perja, "prošarana", izvor: pixabay Sjećate se Mendelovih zakona nasljeđivanja ? Smijem se kladiti da ste ih mrzili kao jednu od najdosadnijih lekcija iz biologije i usput - najviše vezanu za matematiku. Ipak, čistota Mendelove misli je možda jedan od najsjajnijih trenutaka biologije i začetak potpuno nove nauke - genetike. No da se ne varamo - čisto Mendelovo nasljeđivanje je prilično rijetko, malo je monogenskih osobina, a interakcije gena su kompleksne.  Čak ni dominacija i recesivnost nisu uvijek čiste – postoje i neke vrste prelaze u interakciji gena, kao što su nepotpuna dominantnost, kodominantnost i multipli aleli. Nepotpuna dominantnost je kao da uzmete bijelu i crvenu temperu, pomiješate ih i dobijete ružičastu. Upravo to se događa kada se ukrste biljke noćurka koje imaju crvene i bijele cvjetove. Niti jedan od alela neće biti potpuno dominantan, pa će cvjetovi hibridnih biljaka biti ružičasti. Kodominantnost...

Izvor: Pixabay Slonovi imaju dosta neobičnih osobina, koje ih čine vrlo čudnovatima. Uši im služe za hlađenje, surla im ima najveći broj mišića, a prije koju godinu naučnici su utvrdili da na planeti ne postoje samo dvije vrste slonova - afrički i indijski - nego da ih ima tri .  Također, zanimljivo je da se za slonove i još neke njihove srodnike, poput nosoroga, tapira i nilskih konja koristi davno napušteni taksonomski naziv pahidermati, koji je nekad bio red. Danas se, uprkos tome što prema modernoj taksonomiji slonovi spadaju u red Proboscidea, naziv pahidermati često se koristi kao neformalna oznaka ove grupe životinja.  Slonovi pamte i rjeđe dobijaju rak , zahvaljujući više kopija gena koji kodira protein p53. I stalno otkrivamo nove sposobnosti i osobine ovih divnih životinja.  Recimo, slonovi mogu procijeniti količino hrane svojim surlama. Većina nas to radi čulom vida - jednostavno, vidimo koja je gomila nečega veća.  Kada im se da izbor...

Izvor: Pixabay Ne volimo plijesni. A, bome, ne volimo ni kandidu. Jednostavno je tako - ona nam stvara niz neugodnosti, a izgleda nas čini i osjetljivijim na neke druge gljivične mikroorganizme - poput plijesni.  Ova gljivice koja živi u ljudskom gastrointestinalnom traktu te u drugim dijelovima našeg organizma može utjecati na imunološki odgovor na širok raspon drugih gljivičnih mikroorganizama - uključujući i spore u zraku, koje mogu uzrokovati upalu pluća kod imunokompromitovanih ljudi. Imunološke stanice zvane Th17 stanice štite tijelo od mikrobnih patogena koji žive u crijevima. To su T limfociti i to  tzv. "helper" stanice - otuda ono "h", a proizvode interleukin 17 - odatle broj 17 u nazivu.  Da bi razumio interakcije ovih stanica s gljivama, Alexander Scheffold sa Univerziteta Christian-Albrechts u Kielu, i njegove kolege, testirali su odgovore Th17 stanica na 30 vrsta gljivica koje utječu na ljudsko zdravlje. Rezultate su objavili ...

Vodeća teorija o nastanku Mjeseca kaže da se ovaj prirodni Zemljin satelit formirao kada je neka protoplaneta udarila u mladu Zemlju te da se od materijala te protoplanete formirao Mjesec.   Međutim, ova teorija isto tako implicira da je Mjesec nastao pretežno od materijala te planete koja je udarila u Zemlju, a kako je sastav stijena na Mjesecu i sastav stijena na Zemlji vrlo sličan, to, opet, znači da je Zemlju udarila jedna njoj vrlo slična planeta. Šanse za ovo nisu tako velike, iznose svega oko 20% i upravo je to bio nedostatak ove teorije već neke vrijeme.  Istovremeno simulacije ovog događaja kažu da je ipak najveći dio materijala koji čini Mjesec treba doći od te druge planete. Odgovor na ovu zagonetku mogao bi se nalaziti u drevnom oceanu magme, kaže tim sa  Yokohama Institute for the Earth sciences u Japanu, na čelu s Natsuki Hosonom. Koristeći kompjuterske simulacije koje su istraživale kako se rastopljene čestice ponašaju kad se sudaraju, naučnici...