Quantum of Science

Kontaktne leće koje mogu mjeriti nivo glukoze u suzama su bliže realnosti. Za sada su testirane samo na životinjama, a mjere i daju upozorenje onome ko ih nosi ako nivo tzv. "šećera", odnosno glukoze postane isuviše visok. O pametnim nosivim uređajima koji bi vršili monitoring bitnih životnih funkcija i parametara se govori već neko vrijeme, ali koncept još nije zaživio. Naime, prve vakve kontaktne leće ssu bile preteške i neugodne za nošenje, a mjerenje glukoze nije bilo pouzdano.  Naučnici iz Južne Koreje, sa Ulsan nacionalnog centra za nauku i tehnologiju, predvođeni Jihun Parkom, stručnjakom za materijale, razvili su novi, transparenti tip leća sa laganim senzorima i tankom LED diodom koja može emitovati svjetlo prema oku, ali ne smeta vidu onoga ko nosi te leće. Elektronske komponente ove leće imaju debljinu koja je stotinu puta manje od debljine same leće. Ove leće se mogu razvući do 30% početne veličine i imaju relativno visok stepen transparentnosti od 90

Tromsø, Norveška, polarna svjetlost Mi, žitelji Balkanskog poluostrva, obično mislimo da su naši problem najteži i ne obraćamo pažnju na probleme u drugim dijelovima svijeta. Zakopani u sopstvene probleme, vrlo rijetko govorimo u utjecaju klimatskih promjena na polarni pojas Arktika jer nam se čini daleko i kao da nas se ne tiče. Ipak, ova problematika ima globalne reperkusije i trebali bismo razumjeti osnovne stvari.  Tromsø Dakle, šta se to dešava sa Arktikom? Jasno je da povećanje emisije ugljendioksida utječe na povećanje koncentracije ukupnog ugljendioksida u atmosferi, što dovodi do javljanja efekta staklenika. Efekat staklenika je poželjan efekat, jer bez njega život na našoj planeti ne bi bio moguć. Zemlja bi bila hladna stijena. Međutim, previše efekta staklenika nije dobro po nas: previsoke temperature ne odgovaraju životu na Zemlji kakav danas postoji, naročito ne čovjeku. Jedan od efekata klimatskih promjena uzrokovanih  antropogenim poveća

Rad objavljen u online časopisu za publikaciju naučnih radova PLOS ONE , digao je mnogo prašine. Kada naučni rad ovo postigne - da se za njega zainteresiraju i ljudi izvan domena nauke i naučnog novinarstva, onda je posredi ili nešto jako dobro, poput neke sjajne i efikasne terapije, ili nešto jako, jako loše. Magazin Science je već nekoliko puta izvještavao o ovoj problematici.  Rad je  objavljen 19. januara 2018. godine, a vodili su ga David Evans i Ryan Noyce sa Univerziteta Alberta u Kanadi. Iz naslova već vidimo da se radi o de novo stvaranju virusa konjskih boginja iz fragmenata DNK. Šta su to konjske boginje? Već sam pisala o tome kako se pokazalo da su prve vakcine protiv velikih boginja zapravo sadržavale virus konjskih , a ne kravljih boginja. To je pokazano na uzorku vakcine iz 1902. godine.  Konjske boginje također mogu inficirati krave i velika je mogućnost da je upravo Jennerova vakcina sadržavala konjske boginje. O ovim boginjama se zna dosta, a ono

Zhong Zhong i Hua Hua, prvi klonirani primati, Izvor: Qiang Sun i Muming Poo/Chinese Academy of Sciences Kineski naučnici su ovog mjeseca postigli ono što se dugo pokušavalo: istom metodom kojom je stvorena ovca Dolly , metodom koju zovemo somatski stanični nuklearni transfer, uspjeli su dobiti primate - dva majmuna na slici gore, vrste dugorepi makaki ( Macaca fascicularis ). Kao i ovca Dolly, i ovi majmunčići imaju svoja vlastita imena - jedan je Zhong Zhong, a drugi Hua Hua, prema kineskoj riječi "Zhonghua" u značenju "kineski narod".  Rad je objavljen u časopisu Cell i možete ga pročitati, ovdje, link je dat u naslovu " Cloning of Macaque Monkeys by Somatic Cell Nuclear Transfer "  Naime, nakon kloniranja Dolly, koja je bila prvi klonirani sisar, naučnici su istom metodom pokušavali dobiti primate, ali bez uspjeha: embriji su bili vijabilni, ali se nikada ne bi razvili u zdrav organizam. Sama metoda somatskog staničnog nuklearnog tr

Jedno društvo se smatra civilizovanim samo ukoliko se brine o nejakima: starima, djeci i osobama koje su imale manje sreće u životu te su rođenjem, ili sticajem okolnosti na neki način uskraćene za sve one stvari koje su nama normalne. Jedno društvo se smatra civilizovanim ukoliko ima sluha za ove osobe, ukoliko ih ne vrijeđa i ukoliko postoje pravni okviri koji ovim osobama omogućavaju sretniji i kvalitetniji život te pravni okviri koji sankcioniraju ismijavanje i mobing ovih osoba.  Profili na javnim društvenim mrežama su javni, ukoliko vi ne stavite postavke na privatno, su vima dostupni. Sve što napišete, ukoliko je javno, može doći do nekoga. Može nekog povrijediti.  Kada je  potpredsjednik Glavnog odbora SDP BiH , Vojin Mijatović, u nastojanju da uvrijedi ove iz SDA, upotrijebio politički i moralno potpuno nekorektan termin "mongoloid", zabio je nož u jednu vrlo osjetljivu populaciju. Oni koji su kritikovali ovaj tweet Mijatovića, kritikovali su

Medvjedić Bamse (desno) kreće u borbu protiv lažnih vijesti(fake news), izvor: Bamse/Egmont Vijest iz marta 2017. da će mališani u Švedskoj učiti kako razlikovati lažne od pravih vijesti, odnosno vjerodostojne inofomacije od spinova, neistina i poluistina, nije pretjerano odjeknula u našem regionu. Međutim, ovaj potez švedskog ministarstva obrazovanja naišao je na pohvale širom svijeta i predstavljen je kao primjer pozitivne prakse na koju se treba ugledati. Sam projekat je dio tendencija ka poboljšavanju digitalnih kompetencija građana Kraljevine Švedske, zajedno sa programiranjem. U borbu za ovaj vid digitalnog opismenjavanja regrutovan je i švedski dječiji strip-junak, medvjedić Bamse , koji snagu dobija od čarobnog meda. Bamse je lik kreiran 1966. godine i namjena ovog stripa je od početka bila učenje kroz zabavu. Fenomen lažnih vijesti („fake news“), žute štampe i propagande kao oblika namjernog dezinformisanja građana, širenja panike i prebacivanja težišta interesov

Evo video, nije baš Kurzgesagt , ali nije ni katastrofalan: Metale često koristimo u svakodnevnom životu – od bakra se prave žice za provođenje struje, od željeza se pravi niz stvari dok plemeniti metali poput srebra, zlata i platine služe za izradu nakita i još niza stvari. Metali provode elektricitet, pa kažemo da imaju svojstvo električne provodljivosti te zbog toga željezne i bakarne žice mogu služiti da struju dovedu do naših domova. Kada stavite metalnu kašiku u zdjelu sa vrelom supom, kašika se također zagrije. To znači da su metali dobro vodiči i toplotne energije. Metali su rastegljivi, pa od dosta metala možemo praviti tanke žice. Metali su kovni, a to znači da ih možemo iskovati i tako istanjiti u tanke listiće. Takvi su listovi aluminijumske folije u kojima se nalazi čokolada. Zašto metali provode elektricitet, toplotu i zašto su kovni i rastegljivi? Zašto ne možemo kovati kuhinjsku so,  niti kristal sumpora, zašto drvo ne provodi elektricitet? T

Video možete pogledati ovdje ili na Youtube. Ne zaboravite ga podesiti na HD rezoluciju (720p). Kada supstance međusobno reaguju, njihovi atomi prime, otpuste ili dijele elektrone, tako da svaki atom ostvari stabilnu vanjsku ljusku, onu koja se nalazi najdalje od jezgra atoma. Ovu stabilnu konfiguraciju od 8 elektrona zovemo oktet. Izuzetak od pravila okteta je helijum, koji u vanjskoj ljusci ima 2 elektrona, te hidrogen (vodonik, vodik), čiji atom nastoji postići elektronsku konfiguraciju kao kod helijuma. Joni  su električno nabijene čestice koje nastanu kada atom otpusti ili primi elektron stvarajući tako stabilnu vanjsku ljusku. Kationi su pozitivno naelektrisani joni, a anioni su negativno naelektrisani joni se privlače.  Dakle, privlače se joni suprotnih naelektrisanja, baš kao što se privlače magneti suprotnih polova.  Zbog te privlačnosti joni suprotnih naelektrisanja ostaju zajedno. Takvo vezivanje nazivamo jonsko vezivanje, a takav tip veze zovemo jonska veza.

Vijesti: nauka i tehnologija - genske terapije U prošloj godini različite grupe naučnika su dva puta na različite načine uspjeli ispraviti mutaciju koja je izazivala gluhoću kod miševa. Početkom godine, učinili su to na miševima za Usherovim sindromom,  umećući nemutiranu verziju gena za harmonin pomoću virusnog vektora, a krajem godine su iskoristili CRISPR-Cas9 editiranja gena i djelujući na jedan drugi gen.  Naučnici sa Broad Institute pri MIT i naučnici sa Harvarda su u radu, objavljenom u Nature  polovinom decembra prošle godine, pod naslovom " Treatment of autosomal dominant hearing loss by  in vivo   delivery of genome editing agents " pokazali kako su izliječili jednu od mutacija koja izaziva gluhoću.  Također, u ovom radu je korištena novija verzija načina dostavljanja CRISPR sistema u žive životinjske stanice.  U ovom radu je ispravljena mutirana verzija gena zvanog  TMC1 , koji spada u transmembranske proteine i nije mu baš sasvim jasna uloga, ali