Upalne reakcije mozga i Alzheimerova bolest

Kada govorimo o Alzheimerovoj bolesti, obično se spominju dvije hipoteze o uzrocima ove tihe i nemilosrdne bolesti: amiloidni plak i inflamatorna reakcija. Osim ovih, postoje još i tau hipoteza, holinergična hipoteza te hipoteza o povezanosti Alzheimerove bolesti sa nekim infekcijama te, naravno, genetička predispozicija za obolijevanje. 

Kada biste pogledali  i uporedili presjek tkiva mozga preminule osobe koja je bolovala od Alzheimera i osobe koja nema bolest, primijetili biste područja gdje nema tkiva: bukvalno, "rupe" u mozgu. Kao da je neko poharao tkivo mozga i pobio nervne stanice. Sama bolest je vrlo teška tim prije što osobi oduzima dio po dio ličnosti. Svako ko je pogledao film Still Alice ili ima u porodici slučaj Alzheimerove bolesti, zna koliko su neumjesne šale u situacijama kada neko nešto zaboravi, pa mu kažu da ga je "posjetio Alzheimer". Nimalo smiješno.

Dakle, postoji nekoliko hipoteza u igri. Međutim, nedavno objavljen rad u Nature, pod nazivom "Microglia-derived ASC specks cross-seed amyloid-β in Alzheimer’s disease" povezuje amiloidni plak i inflamaciju kao okidače i uzrok Alzhemierove bolesti.

Naime, prema ovom radu, u toku inflamatorne reakcije mikroglija stanica - poseban tip nervnih stanica - oslobođaju protein nazvan ASC, povezan sa apoptozom. Apoptoza je, ako se prije niste sreli sa ovim terminom, "programirana smrt" stanica, način na koji se organizam oslobađa stanica koje ne vrše svoju funkciju, imaju mutaciju ili zbog nekog drugog razloga nisu OK.

ASC protein djeluje analogno čestici prašine u školjkama koje proizvode bisere: kao što se oko čestice stvaraju slojevi bisera, tako se ASC protein predstavlja začetak amiloidnog plaka. Uklanjanje nakupina ASC proteina kod eksperimentalnih miševa u navedenom radu dovelo je do sporijeg razvoja bolesti. Također, miševi koji proizvode manje ASC proteina proizvode i manje amiloidnog plaka i oštećenja stanica i tkiva su manja. 

Očekivan rezultat je i to da, kada se mladim miševima bez  bolesti injicira ekstrakt dobiven iz mozga miševa kod kojih se javio plak, dolazi do razvoja plaka i kod mladih miševa. Ako se miševima daju antitijela za ASC protein, dolazi do ometanja stvaranja plaka.

Kod miševa koji ne mogu proizvoditi ASC protein nije dolazilo do širenja plaka.