Postovi

Prikazuju se postovi od ožujak, 2022

Anton Zeilinger: kvantne informacije

Slika
Anton Zeilinger je austrijski kvantni fizičar koji je 2008. godine primio Inauguralnu medalju Isaaca Newtona s Instituta za fiziku za "svoj pionirski konceptualni i eksperimentalni doprinos osnovama kvantne fizike, koji je postao kamen temeljac za brzo razvijajuće polje kvantnih informacija". Profesor je fizike na Univerzitetu u Beču i radi pri    Institute for Quantum Optics and Quantum Information  IQOQI. Ovaj razgovor načinjen je u martu 2020. pred proglašenje pandemije, prilikom gostovanja profesora Antona Zeilingera na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu. a  originalno je objavljen u aprilu 2020. na Glas Amerike . Jedna od metafizičkih, filozofskih implikacija razmišljanja na temu fenomena kvantne fizike, jeste i to da se počnemo pitati da li je slučajnost zaista slučajnost.   Einstein to nije htio prihvatati, ali danas ovaj čudni kvantni svijet ne posmatramo kao deterministički nego kao probabilistički. Ipak - da li su probabilnost i slučajnost samo nešto što još

Znate li šta je i zašto postoji - trgovanje emisijama ugljičnog dioksida?

Slika
  U cilju regulacije emisija ugljičnog dioksida, i ublažavanja klimatskih promjena, svjetski ekonomisti su uveli sistem trgovanja emisijama ugljičnog dioksida, tzv. ugljične kredite, koji su oblik kupovne moći . Ovaj sistem ima svoje dobre strane, ali i mane. Autor: Jelena Kalinić Dakle, imamo taj nesretni ugljični dioksid koji je sastavni dio atmosfere naše planete i jako je koristan jer je „pogonsko gorovo“ za fotosintezu, a pored toga stvara efekat staklenika koji podiže temperaturu. Bez ugljičnog dioksida, fotosinteza nije moguća, a sa jako malim koncentracijama ili bez ovog spoja u atmosferi – bilo bi nam prehladno, živjeli bismo se u Ledenom dobu. No, industrijska revolucija današnjice i potrošnja fosilnih goriva za rad, zagrijavanje i transport doveli su do povećanja koncentracija ugljičnog dioksida u atmosferi iznad one „zlatne sredine“, koja nam donosi ugodne temperatura. Da, govorimo o globlnom zagrijavanju kao posljedici povećane čovjekove aktivnosti i povećanih emisija C

Nakon pola stoljeća konačno riješen paradoks crnih rupa? Jesu li ćelave ili su dlakave?

Slika
Prenosimo tekst Nenada Jarića Dauenhauera , objavljen na Index.hr  22. marta 2022. DVIJE nove studije nedavno objavljene u dvama znanstvenim časopisima predstavile su moguće rješenje za paradoks crnih rupa, koji je prije gotovo pola stoljeća prvi objavio britanski fizičar Stephen Hawking. Moguće rješenje problema fizičari su nazvali "kvantne dlake". Ako se ono potvrdi, bit će to veliki pomak u teorijskoj fizici. Što je Hawkingov paradoks? Godine 1976. Hawking je otkrio da će izolirana crna rupa emitirati zračenje na temperaturi koja je određena njezinom masom, nabojem i kutnom količinom gibanja, odnosno spinom, ali na način koji je neovisan o početnom stanju crne rupe. Ona će s vremenom izračiti svu energiju koja je u nju upala i nestati. To bi podrazumijevalo da će objekt, kada jednom upadne u crnu rupu, zauvijek nestati, zajedno sa svim informacijama kodiranim u njemu. No, to je u suprotnosti s temeljnim pravilom klasične i kvantne fizike prema kojem određeno stanje sustava

Koralni grebeni teško podnose teret klimatskih promjena

Slika
  Koralni grebeni, koji postoje na našoj planeti već 24 miliona godina, prolaze kroz dramatične promjene uzrokovane našim nemarom i autodestruktivnim aktivnostima. Ove formacije predstavljaju marinske ekosisteme sa najvećom raznolikošću. Grebene formiraju kolonije korala povezane kalcitnom podlogom. Suštinski, korali su polipi, vrlo jednostavni beskičmenjaci koji pripadaju razredu Anthozoa (prema grčkoj riječi „anthos“-cvijet“ i „zoe“-životinja), a kako pripadaju žarnjacima ( Cnidaria ), to su u srodstvu sa meduzama i morskim anemonama. Ova bića imaju kalcificirani egzoskelet, koji ih štiti od vanjskih utjecaja, a neki žive u simbiozi sa algama zvanim zooksantele. Ove alge žive u tijelu koraljnog polipa gdje pomoću fotosinteze proizvode hranljive tvari za sebe i polipe. Polipi, sa druge strane, pružaju dom i ugljični dioksid za alge. Upravo zooksantele daju koralima one specifične boje, pogotovo prepoznatljivu crveno-ružičastu, mada nemaju svi korali „koralnu“ boju.. Zapravo, većina

Kontraceptivna pilula za muškarce

Slika
Prve kontraceptivne pilule za muškarce je prošla testove sigurnosti i uskoro bi bilo za očekivati da kondomi i vazektomija ne budu jedina sredstva za sprječavanje začeća koja mogu upotrebljavati muškarci.  Ove pilule bi se uzimale na isti način kao standardne kontraceptivne pilule za žene - oralno, svaki dan. Rade tako što smanjuju produkciju spermija. Najveći problem kod kreiranja ovakve pilule za muškarce bilo je to što zezanje sa hormonima kod muškaraca uzrokuje smanjenje seksualne želje i reducira erekciju - što nikako ne želimo, naravno.  Na testovima, u kojima je 28 dana jedna grupa muškaraca (njih 10) uzimala placebo, a druga (njih 30) aktivnu tvar, pravu pilulu zvanu 11-beta MNTDC ( 11β -metil-19-nortestosteron) , došlo je do znatnog smanjenja hormona potrebnih za produkciju spermatozoida kod ispitanika koji su uzimali 11-beta MNTDC. Nakon testiranja i prekida uzimanja tablete, nivoi spolnih hormona kod ispitanika su se vratili na normalu. Ispitanicima se nij

Robert Gallo: veliki naučnik, virus i skandal

Slika
Robert Gallo jedan je od najutjecajnijih virologa dvadesetog stoljeća, a i centralna je figura jednog naučno-diplomatskog skandala te mu je nanijeta velika nepravda pri dodjeli Nobelovih nagrada.  Radeći u Nacionalnom institutu za zdravlje, Gallo je bio jedan od prvih naučnika koji su otkrili ljudski retrovirus, što se pokazalo važnim otkrićem u borbi protiv raka. On je također bio suotkrivač virusa koji izaziva AIDS (HIV) i razvio je test koji se koristi za provjeru krvi na AIDS.  Robert Charles Gallo rođen je u Waterburyju u Connecticutu 23. marta 1937. Njegovi djed i baka su emigrirali u Sjedinjene Države iz Italije. Njegovi roditelji, Francis Anton i Louise Mary (Ciancuilli) Gallo, rođeni su i odrasli u Waterburyju, gdje je njegov otac radio kao metalurg. Gallov osnovni studij je bila biologija.  Stekao je diplomu biologije 1959. na Providence Collegeu, a doktorirao na Jefferson Medical College. Nakon završetka medicinske specijalizacije na Univerzitetu u Chicagu, postao je istraži

Otpor nauci ljevice i liberala (ni oni nisu imuni)

Slika
  Iako lijevi, zeleni, liberalni dio političkog spektra pokazuju znatno veću naklonjenost nauci od desnice, konzervativaca, ni oni nisu potpuno po svim pitanjima na strani nauke. Posebno im pogled na naučne činjenice kvari negativan stav prema genetički modifikovanim organizmima i nuklearnoj energiji, ali i antikorporativni sentiment, koji se odražava i kroz negativnost prema farmaceutskoj industriji. Također, nije im strana ni promocija pseudomedicinskih alternativnih praksi. Autor: Jelena Kalinić Mnogo antinaučnih stavova se vezuje za pripadnike konzervativnih i desničarskih struja. Ali treba skrenuti pažnju na to da ni demokrati-liberali niti ljevičari-socijalisti nisu imuni na otpor nauci i promociju nekih pseudonaučnih i antinaučnih pogleda na svijet i pseudonaučnih praksi. Ovaj otpor nauci kod liberalnih demokrata i ljevičara, te zelenih prvenstveno se ogleda u otporu GMO tehnologiji i nuklearnoj energiji, ali i kroz promociju alternativne medicine. U nekim „plavim državama