Klonirana ženka crnonogog tvora Elizabeth Ann u borbi za spas svoje vrste

 

Za očuvanje rijetkih i ugroženih vrsta već godinama se koriste napredne biomedicinske tehnike, poput kloniranja, istog onog procesa koji je na svijet donio ovcu Dolly. Sada, naučnici pokušavaju spasiti crnonogog tvora, ugroženu vrstu kune iz Sjeverne Amerike, koje u divljini ima tek nešto više od od hiljadu jedinki.

Mustela nigripes, kako je naučni naziv ove kune, nekada je bila relativno raširena u Sjevernoj Americi. U divljini je ova vrsta živjele od jugoistočne Alberte do Teksasa i Arizone, a danas se može naći samo u saveznoj državi Wyoming. Čak je 1979. proglašena izumrlom, a onda je opet pronađena 1981. u Wyomingu  i proglašena ugroženom te stavljena na IUCN Crvenu listu.

Ova vrsta je ponajviše ugrožena zbog prisustva bakterije koja izaziva kugu, Yersinia pestis, a koja napada prerijske kučiće, vrstu glodara koja je plijen crnonogog tvora. Pad populacija plijena, ali i slaba otpornost ovih tvorova na bakteriju dovela je i do pada brojnosti ove vrste te je za njihovo očuvanje potrebno provođenje niza mjera.

Sada naučnici iz Kolorada pokušavaju drugačiji pristup povećanju broja jedinki ove vrste.

 

Dinosaure nije moguće klonirati, ali je to moguće za postojeće vrste

Ono što viđamo u opet aktuelnim filmovima iz franšize Park iz doba jure jeste oprobana tehnika očuvanja vrsta i njihovog spašavanja od izumiranja. Međutim, kloniranje dinosaura kao u filmu nije moguće jer čak i kada bi se našli uzorci koji sadrže DNK – recimo DNK krvi dinosaura u nekom komarcu u ćilibaru, kako je u filmu, ta DNK bi bila toliko oštećena da se ne bi mogla iskoristiti u kloniranju. Sve nukleotidne veze u DNK bi bile uništene za 6.8 miliona godina, ali već nakon 1.5 miliona godina sekvenca je potpuno nečitljiva. Dinosauri su živjeli prije više od 65 miliona godina te scenario obnove ovih vrsta nije moguć.

Ali je moguće klonirati recentne vrste. Već neko vrijeme se kloniraju konji za polo i rodeo, a tu je, za razliku od preponskog jahanja i trka, kloniranje dozvoljeno. Već je rađeno i kloniranje nekoliko ugroženih vrsta. Konj Przewalskog po imenu Kurt  je kloniran 2020. godine, a tu su i dvije ugrožene vrste goveda jugoistočne Azije, gaur i banteng. Ove godine se očekuje da će klonirana 14-mjesečna ženka crnonogog tvora, po imenu Elizabeth Ann dobiti potomstvo.

Elizabeth Ann je klonirana od ćelija davno uginule životinje, čiji se genetički materijal čuvao u genetičkom fondu zoo-vrta u San Diegu.

 

Korak dalje: reprodukcija klonirane jedinke

Elizabeth Ann jedini je klon koji će poduzeti sljedeći korak i razmnožavati se, i to sa mužjakom crnonogog tvora koji je uzgajan u zatočeništvu, a to je bitan korak u isporuci njenih jedinstvenih gena u genetički fond crnonogih tvorova koji se smanjuje. Zbog ovog smanjenja genetičkog fonda, vrsta postaje sve slabija i manje otporna, tako da se naučnici nadaju kako će Elizabeth Ann „osvježiti“ genetički fond ove vrste. Ako se pare jedinke koje su u međusobnom bliskom srodstvu - što se dešava ako se populacija i prostor na kojem žive smanjuje, potomstvo takvog para ima manji reproduktivni fitnes.

Jedno vrijeme se smatralo kako klonirane jedinke imaju u sebi neke genetičke greške, pa žive kraće i imaju više zdravstvenih problema. To se mislilo zbog slučaja ovce Dolly, ali, poslije su iz istog genetičkog materijala kao Dolly uzgojene njene „sestre-klonovi“, koje nisu imale probleme kao Dolly  i imale su normalan životni vijek. Tehnika kloniranja – somatski ćelijski nuklearni transfer – u kojem se nukleus jedne tjelesne ćelije prebaci u enukleiranu spolnu ćeliju (enukleirana znači da je to ćelija iz koje je izbačeno jedro/nukleus) i onda se takva ćelija ubacuje u surogat-majku danas je usavršena.

 

Kako riješiti problem s mitohondrijalnom DNK

Ovdje treba naglasiti jednu bitnu stvar - Elizabeth Ann nije 100% crnonogi tvor. Somatski ćelijski nuklearni transfer  je u njenom slučaju koristio domaćeg tvora kao surogat majku, što ostavlja tragove gena domaćeg tvora u kloniranom potomstvu. Naime, klonirana jedinka nasljeđuje mitohondrijalnu DNK od ćelija donatora-majke, u ovom slučaju ženke domaćeg tvora.

Mitohondrijalna DNK je posebna DNK koja se ne nalazi u jedru ćelije i ne nosi genetičku poruku od izgledu jedinke – ali nosi niz važnih gena potrebnih za sintezu produkata bitnih za metabolizam. Ali, naučnici znaju i način kako da ove gene „iščiste“ iz potomstva klonirane Elizabeth Ann. Kako bi pojačali gene crnonogog tvora, naučnici se nadaju da će jednog dana reproducirati muško potomstvo Elizabeth Ann sa ženkom crnonogog tvora koja se uzgaja u zatočeništvu, čime će potisnuti sve gene običnog tvora jer će to potomstvo onda imati mitohondrijalnu DNK od crnonogog tvora.

Elizabeth Ann bi tako mogla pomoći svojoj vrste da prebrodi teška vremena i obnovi se.

Ovaj tekst je originalno objavljen prvo na Glas Amerike u martu 2022.