Quantum of Science

Postoji jedno važno pitanje, toliko važno da je odgovor na njega objavljen u prestižnom naučnom časopisu. To pitanje glasi "zašto mačke vole mačju travu"? Mačke vole određene trave, koje zovemo "mačija metvica" ili "mačija trava" - u njima se vole valjati i počnu ponašati na vrlo kratko vrijeme malo čudno, kao da su drogirane. Ove trave ne treba miješati s mačijom pšenicom ili drugim žitaricama koje mačke grickaju kako bi poboljšale probavu.  Čini se da mačja metvica ( Nepeta cataria ) i kod nas manje oznata srebrna loza ( Actinidia polygama ) iz porodice kiwija (mini-kiwi), aktiviraju opioidni sistem mačaka poput heroina kod ljudi.  Još jedna trava koja čini da se mačke ponašaju čudno je i odoljen ( Valeriana officinalis ), ali više korijen nego sama biljka.  Utrljavajući se u iridoide - hemijske spojeve koji štite ove biljke od lisnih uši, mačke se izgleda štite od komaraca. Naučnici su hemikalije testirali, iskušavajući domaće i divlje mačke i leoparde ...

Sjećate se onih savjeta da, kada vam vaša mačka polako trepne, trebate joj uzvratiti na isti način jer je to način na koji joj pokazujete ljubav? E, nauka je dokazala da je do zaista tako. Nova studija " The role of cat eye narrowing movements in cat–human communication ", objavljena na mreži u časopisu Scientific Reports , prvi je put pokazala da je moguće izgraditi odnos s mačkom tako što ih gledamo lagano sužavajući oči. Ovo čovjekovo sužavanje očiju se percipira kao neka vrsta ekvivalenta mačjem osmijehu - takozvano "sporo treptanje" - i čini je čovjek privlačniji mački. Pokreti treptanja i sužavanja oka kod mačaka imaju neke paralele s istinskim osmijehom kod ljudi. Tim, koji su vodili dr. Tasmin Humphrey i profesorica Karen McComb, naučnici koji se bave ponašanjem životinja s Univerziteta Sussex, napravili su dva eksperimenta. Prvi je otkrio da je vjerojatnije da će mačke polako treptati svojim vlasnicima nakon što im vlasnici polako trepću, u poređenju s tim ...

Za mačke se kaže kako su ledene kraljice i kraljevi iza čijeg izraza lica ne možemo pročitati ništa, pravi poker face.  Ali, vjerovatno velika većina iskusnih vlasnika mačaka može razlikovati i pravilno tumačiti izraze lica (tj. njuške) svojih maca. A sada je i naučno dokazano da mačke imaju različite izraze njuškica i da oni variraju od raspoloženja i neverbalne poruke koju mačke imaju za nas, ali da smo mi loši u tumačenju ovih izraza. U novoj studiji je učestvovalo oko 6 300 sudionika iz 85 zemlje, i bilo je dosta vlasnika mačaka. Oni su gledali kratke video zapise o mačkama, a zatim sudili o raspoloženju životinja. Prosječna ocjena tačnosti procjene bila je ispod 60% što baš i nije prolazno.  Međutim, 13% sudionika je uspjelo pravilno protumačiti izraz njuške mačaka iz videa, postigavši  score tačnih odgovora 75% ili više. Naučnici su ove osobe nazvali "šaptačima mačkama". Žene, koje su činile tri četvrtine sudionika, postigle su bolji rezultat od...

Znate onu izreku kako se pas veže za čovjeka, a mačka za kuću? Pa onda sve te teorije o tome kako mačke nisu privržene čovjeku, ne vole nas, nego nas samo koriste...e pa nisu tačne.  Prema novom istraživanju, objavljenom u Current Biology , pod naslovom " Attachment bonds between domestic cats and humans " , i mačke se itetako mogu vezati za svoje ljude. Naravno, mačkoljupci to već znaju: mačke na različite načine pokazuju odanost i ljubav, od žmirkanja očima, preko poturanja glave (i guze), do različitih drugih ponašanja, kao sjedanje u krilu, spavanje sa vlasnikom. Mačke itetako mogu pokazati nervozu, tugu i indisponiranost ako vlasnik nije s njima, recimo ako odemo na put.  Također, mačke imaju različite stilove vezivanja, a nas shvataju kao izvor sigurnosti i koriste nas kao izvor sigurnosti ukoliko se nađemo u novom okruženju. Krystin Vitale sa Oregon State University i njene kolegice Alexandra C. Behnke i Monique A. R. Udell, proučavale su ponašanj...

Da li ste se zapitali kako to mačke ne jedu voće i povrće, a ipak ne dobiju avitaminozu C vitamina?  Odgovor je jednostavan - ne treba im. Naime većina viših kičmenjaka, osim nekih ptica, morskog praseta i viših primata, uključujući i nas,  sama proizvodi vitamin C. Mačke i psi proizvode vitamin C u jetri i normalno nemaju potrebu za uzimanjem vitamina C putem hrane ili suplemenata.  Vitamin C se u njihovim organizmima sintetizira iz glukoze, i to glukoze koja se oslobađa iz tjelesnog "rezervoara" glukoze - glikogena. Dakle, višak glukoze koja se unese u organizam ishranom ili nastane u metaboličkim procesima, organizam pretvara u glikogen, jedan složeni šećer, polisaharid, u kojem su molekule glukoze razgranato povezane. Skladište glikogena je jetra, a jednim manjim dijelom i poprečno-prugasti mišići. Kod ptica i reptila, sinteza vitamina C se odvija u bubrezima.  Postoji nekoliko enzimatski koordiniranih koraka u procesu sinteze vitamina C iz gl...

Genetika nekih osobina kod mačaka, osobina koje se tiču izgleda domaćih mačaka, ponajviše boje i uzorka krzna je jako zanimljiva. Neke od tih osobina su pod kontrolom jednog gena, jednog lokusa - pravih mendelijanskih osobina jer su to osobine na kojima najlakše možemo shvatiti zakonitosti nasljeđivanja.  Monogenske ili mendelijanske osobine, nazvane tako po Gregoru Mendelu , redovniku iz samostana u Brnu, koji je na primjeru ukršanja graška prvi pokazao kako postoje zakonitosti prenošenja osobina sa roditelja na potomke. Osobine koje je Mendel proučavao bile su pod kontrolom jednog gena (1 osobina -1 gen), ali to Mendel onda nije znao. Ove osobine su jako rijetke kod ljudi te su se neke osobine za koje se prije mislilo da su monogenske ispale pokazale poligenskim.  U prošlom tekstu  na temu genetika krzna mačaka sam pisala o tome kako se nasljeđuje narandžaste boja krzna te kako nastaje calico/tortie trobojna prošaranost krzna. Ovaj put ću pokušati objasniti j...

Želim napisati nekoliko postova o genetici krzna, posebno boje i mustre kod mačaka. Zašto kod mačaka? Pa zato što ih volim, a dodatno, nasljeđivanje boje i šara je demonstracija zakona genetike. Zašto nekoliko postova? Mislim da se u jednom postu razumne dužine to ne može obraditi.  Za početak, moliću sve vas koji nemate genetičko obrazovanja da imate pri ruci otvorene postove u kojima sam pisala Mali rječnik genetike - prvi i drugi dio . Bitno je da znate da je alel varijanta gena tj. aleli određuju nijanse iste osobine te šta je to dominantan alel, a šta recesivan. Također, za razumijevanje ove problematike biće bitno i da znate kako postoje osobine čiji su geni smješteni na spolnim hromosomima X i Y te osobine se nasljeđuju X-vezano ili Y-vezano te one osobine čiji se geni nalaze na ostalim hromosomima - autosomima i nasljeđuju se autosomno (dominantno ili recesivno). Dominantan alel je onaj koji je dovoljan u samo jednoj kopiji da bi se osobina koju on kodira isp...

Prionailurus bengalensis u divljini, izvor:flickr Istorija mačeće-ljudskog prijateljstva će, izgleda, morati bit reintepretirana. Ispada da su mačke pripitomljene ne jednom, nego dva puta u istoriji čovječanstva. Smatra se da su mačke prvi put pripitomljene prije nekih 9500 godina, negdje na Bliskom istoku, međutim, pronađeni  su fosili koji svjedoče o tome da su kineski ratari pripitomili mace prije 5000 godina, neovisno o domestifikaciji na Bliskom istoku. Izgleda da je pripitomljavanja maca bilo neizbježno. U regiji Quanhucun, na jednom arheološkom nalazištu ranih nastambi, kada se već na tom području dogodio prelaz od lovca-sakupljača na ratare, uz ljudske nastambe pronađeni su kosturi 8 mačaka, i to leopardske mačke Prionailurus bengalensis .   P. bengalensis, izvor:Pinterest                             Čovjeku su mačke zatrebale upravo onda kada je postao ratar - kako bi mu usj...