Quantum of Science

Pažnja ljudi usmjerena je na paniku, opasnost, novce, skandale, katastrofe, pa ni ne čudi količina dezinformacija vezana za događaje poput pandemije, rata u Ukrajini, zemljotresa u Turskoj i klimatskih promjena.  „Tamo gdje je pažnja ljudi, tu je prostor za manipulaciju ogroman i način da se nešto sprovede kao agenda je lakši“, kazala je u  gostovanju  na N1 Srbija naučna novinarka i saradnica Istinomera Nataša Kilibarda. Manipulacija informacijama se dešava i u društvima mnogo otpornijim na dezinformacije od našeg, ali to ne može biti opravdanje za širenje takvih sadržaja. Zapravo, najlakše je u emisiju dovesti nekoga ko govori čudnovate stvari koje potiču paniku i strah i donose visoku gledanost i klikove. U proteklom periodu smo često mogli vidjeti potpuno bizarne dezinformacije o zemljotresu i klimatskim promjenama, primjerice, da je zemljotres „odmazda“ zapadnih sila na čelu s Amerikom. Zlatni standard dezinformacija: izvrtanje činjenica i plasiranje netačnih stvari Energetska tra

AI alati poput ChatGPT, ali i oni za kreiranje vizuelnih materijala mogu doprinijeti kreiranju i širenju dezinformacija. Radi se o moćnim i brzim algoritmima , koji iz dana u dan postaju bolji i precizniji i mogu generisati veliku količinu informacija, ali i dezinformacija, spinova, manipulacija. Kako to rade? O ovome razgovaramo s Natašom Kilibardom, naučnom komunikatorkom, naučnom novinarkom i autoricom stranice Neuron en Vogue i IG profila @neuronenvogue Kilibarda je i faktčekerka te digitalna forenzičarka portala Istinomer.  Nataša Kilibarda: Generativna veštačka inteligencija ( generative AI ) poput planetarno popularnog alata ChatGPT, Midjourney ili DALL•E, zapravo koriste ogroman broj online baza podataka o različitim temama o kojima AI „uči“, te na osnovu humanih upita kreira tekst, fotorealistične vizuale ili recimo, audio i video materijal koje poznajemo kao deep fake. Tehnologija zasnovana na veštačkoj tehnologiji se godinama unazad masovno koristi — od algoritama društveni

Naučnici su objavili prvi ikada zabilježeni slučaj "djevičanskog začeća" kod krokodila nakon što je ženka koja je bila izolirana 16 godina otkrivena s gomilom jaja. Ovo otkriće pruža zanimljive uvide u evolucijsko porijeklo te osobine, zvane partenogeneza, potencijalno bacajući svjetlo na reproduktivne sposobnosti dinosaura, otkriva nova studija. Američki krokodil ( Crocodylus acutus ) odveden je u zatočeništvo 2002. godine kada je ova ženka imala 2 godine. Ženka je smještena u Parque Reptilandia u Kostariki. Sljedećih 16 godina je bila sama. Ali u januaru 2018. u nastambi je pronađeno leglo od 14 jaja. Djevičansko začeće, također poznato kao fakultativna partenogeneza (FP), vrsta je aseksualne reprodukcije kod vrsta koje bi se normalno razmnožavale spolno. Naučnici su to dokumentirali kod nekih ptica, i to baš nedavno kod ženki američkog kondora , kod morskih pasa, guštera i zmija u zatočeništvu. Do sada nikada nije zabilježen među krokodilima - Crocodilia -  redom koji uklj

T okom kraja maja i u junu 2023. godine, ogromni šumski požari proširili su se Kanadom uzrokujući masovne evakuacije i spalivši više od 3,3 miliona hektara zemlje. Sezona šumskih požara u Kanadi traje od maja do oktobra, ali rijetkot je da ovako rano budu ovako jaki požari. Ovo bi mogla biti jedna od najrazornijih sezona požara za Kanadu. Ekstremne temperature i suša izazvane klimatskim promjenama stvorile su uslov za širenje vatre. Kanadska kriza nije ograničena na Kanadu. Dim od požara proširio se velikim dijelom SAD-a, utječući na kvalitetu zraka za milione. New  York je postao jedan od najzagađenijih gradova u toku ovog perioda. Veći dio Kanade, kao i ostatak Sjeverne Amerike, nedavno je doživio rekordnu vrućinu i sušu dok klimatske promjene nastavljaju zagrijavati planetu. U kanadskim prerijama Alberte, Saskatchewana i Manitobe - gdje bjesne požari - suša je bila posebno jaka. Prema kanadskom Monitoru  trenutno svih 10 provincija doživljava abnormalnu sušu, umjerenu ili jaku sušu.

Gdje ima dima, ima i vatre. A za svemir važi - gdje ima zvijezda, ima i dima.  Međunarodni tim astronoma otkrio je organske molekule u dosad najudaljenijoj galaksiji koristeći NASA-in svemirski teleskop James Webb. Webbovi podaci otkrili su potpis velikih organskih molekula sličnih smogu i dimu, ugljikovodika koji uzrokuju rak na Zemlji i koji su ključni uzročnici atmosferskog zagađenja. No, naravno, u svemiru, ove molekule nemaju negativan utjecaj kakav imaju  na Zemlji. Otkriće molekula, koje su na Zemlji poznate u dimu, čađi i smogu, pokazuje moć Webba da pomogne u razumijevanju složene hemije koja prati rađanje novih zvijezda čak i u najranijim razdobljima svemira.  Koristeći teleskop Webb, astronom teksaškog sveučilišta A&M Justin Spilker i saradnici pronašli su organske molekule u galaksiji udaljenoj više od 12 milijardi svjetlosnih godina.  Otkriće, objavljeno u junu 2023. u časopisu Nature ,  nastalo je kombinovanom moćima Webba i fenomena zvanog gravitacijska leća. Ovaj fe

Slika Pape Franje u zimskoj jakni j AI-generisana slika, simpatična ali najava toga šta umjetna inteligencija može. U suštini, kada bolje razmislimo, slika je jezovita.  Evropska Unija pritišće online platforme poput Googlea i Meta da pojačaju borbu protiv dezinformacija dodavanjem oznaka tekstu, fotografijama i drugom sadržaju koji generiše umjetna inteligencija, rekla je p otpredsjednica Evropske komisije Vera Jourova. Ona je, prema pisanju AP-a , kazala kako je da sposobnost nove generacije AI chatbotova za stvaranje složenog sadržaja i vizuelnih prikaza u sekundi otvara "nove izazove za borbu protiv dezinformacija". Ovaj tekst citira članak AP  "Is it real or made by AI? Europe wants a label for that as it fights disinformation"   te daje komentare na određene dijelove tog članka. Boldirani tekst su komentari. Još: AI algoritmi informacija i dezinformacija Jourova je rekla da je zatražila od Googlea, Mete, Microsofta, TikToka i drugih tehnoloških tvrtki koje su

  Johannes Molitoris de Monte Regio, ili Johannes Müller von Königsberg, odnosno Ivan, mlinarev sin iz Königsberga u Bavarskoj rođen je 6. lipnja 1436. godine. Kasnije je postao poznatim pod nadimkom Regiomontanus, koji su mu nadjenuli nekoliko desetljeća nakon smrti. Jedan je od najvećih europskih astronoma i matematičara. Piše: Tomislav Matić Već kao jedanaestogodišnjak studirao je na Sveučilištu u Leipzigu i iskazao se kao izvanredan matematičar. Prije trinaeste godine već je sastavljao prve astronomske tablice. Studij je nastavio na Sveučilištu u Beču, gdje ga je zamijetio Georg od Peuerbacha, tada jedan od vodećih europskih astronoma. Uposlio ga je kao svojeg asistenta i ponudio mu useli u njegovu kuću. Zajedno su promatrali pomrčine Mjeseca i Sunca i sastavljali tablice s izračunima budućih pomrčina, a Peuerbach je svojeg mladog kolegu upoznao i s klasičnom latinskom književnošću. Regiomontanus je jako brzo napredovao, a na bečkom su ga sveučilištu jedino propisi spriječavali

Jedan gen je dobio ime po Sonic the Hedgehog, plavom ježu junaku iz videoigrica i stripova. Kako i zašto? Dok je radio kao postdok u Tabin laboratoriji pri Harvardu, Robert Riddle je bacio pogled na časopis koji je donijela njegova žena. Na reklami časopisa je bio Sonic the Hedgehog, brzi plavi japanski jež. I Riddle je odlučio da jedan protein i gen koji ga kodira nazove prema tom liku iz videoigrica.  Veliko interesovanje Roberta Riddla je embrionalni razvoj mozga. A ovaj gen i protein imaju itekako važne uloge u tome. Toliko važne da ako nešto pođe naopako, razvoj mozga će krenuti u krivom smjeru, pa može doći do pojave zvane holoprozencefalija, kada se ne stvore dvije hemisfere mozga. I ne samo to - ovaj gen i njegov produkt su jako važni za kontrolu nastajanja i razvoja organa u toku embrionalnog razvoja. Također, ako kod odrasle osobe krene nešto naopako s ovim genom, ako dođe do abnormalne aktivacije gena, dolazi do nastanka raka u različitim organima, uključujući mozak i pankr

Naučnici kažu da sada postoji 66% vjerovatnosti da pređemo prag globalnog zagrijavanja od 1,5 o C između ovog perioda i 2027. godine.  To još ne znači da je svijet prešao famozni prag od 1,5 ℃ postavljen Pari š kim sporazumom kako bi se izbjegli najgori efekti  klimatskih promjena. Ali to je zabrinjavajući dokaz o stanju klime i alarm za budućnost. Studija objavljena 31. maja 2023.  u časopisu Nature procjenjuje kako su ljudi premašili 7 od 8 granica održivosti planete Zemlje .  Naučnici smatraju kako čovječanstvo premašuje većinu Zemljinih granica, koje predstavljaju sposobnost naše planete da podrži naše potrebe. Klimatske promjene koje sada vidimo uzrokujemo mi, našom potrošnjom i načinom korištenja energije Klima na planeti Zemlji mijenjala se kroz istoriju. U proteklih 650.000 godina bilo je sedam ciklusa glacijalnog napredovanja i povlačenja lda, koje zovemo ledena doba i interglacijalni periodi. Posljednje ledeno doba završeno je prije otprilike 11.700 godina i to je označilo