Quantum of Science

IceCube Observatory, izvor: Ice Cube Observatory U 2018. godine se desilo nekoliko stvari koje su izazvale nemire i uzbudile naučnu zajednicu te će ova godina vjerovatno u kronike ući kao historijska. Naime, ovo je još jedna godina u kojoj je editovanje gena bilo jedna od glavnih tema rasprava. Prvo je u januaru ove godine tim sa Univerziteta Stanford je pokazao kako bi imuni sistem osobe mogao sabotirati gensku terapiju baziranu na CRISPR-Cas9. Antitijela na Cas9 protein, koji je u ovom slučaju antigen, bi se mogla vezati za Ca9 već u krvotoku i tako spriječiti enzim da obavi svoju funkciju. Također, T-limfociti mogu naciljati stanice u kojima ima Cas9 proteina, a to su upravo stanice u kojima je DNK ispravljena te tako inicirati napad tijela na vlastite editovane stanice. Drugim riječima, to bi mogao biti okidač za autoimuno oboljenje. Onda su u junu dva tima. jedan iz Novartisa, a drugi sa Instituta Karolinska – utvrdili kako bi CRISPR tehnologija editovanja mogla ...

Nakon pokušaja Srećka Sladoljeva da moju rečenice "Autizam ne postoji. Da dobro ste pročitali" izvadi iz konteksta i prikaže da se na ovom blogu negira postojanje autizma, kao i zbog postojanja ljudi koji čitaju površno i bez stvarnog produbljivanja u tekst, naglašavam kako je Srećko izostavio u svim navodu dio tekst koji kaže "Danas se to zove poremećaji iz autističnog spektra". Puni tekst na koji se Srećko poziva možete pročitati ovdje .  Ovdje se želi reći da je nepravilno govoriti o autizmu kao jednoobraznom poremećaju, nego se danas u akademskim krugovima govori o poremećajima iz autističnog spektra. To znači da dijagnoza autizma može varirati od zaista očitog hendikepa, pa i određenog nivoa mentalne retardacije (recimo, fragilno X) do sasvim blagih odstupanja, koja ne smetaju za normalan, zdrav i samostalan život (Aspergerov sindrom je primjer ove varijacije).  Ovo je screenshot Srećkovog komentara u kojem poziva i na "saslušanje druge s...

Usamljeni Džordž, izvor: Science Usamljeni Džordž je bio najtužnija životinja na svijetu - bio je posljednji primjerak kornjača sa galapagoskog ostrva Pinta (vrsta  Chelonoidis abingdonii) , a uginuo je 24. juna 2012. Smatra se da je rođen nekad 1910. godine, tako da je imao 102 godine kada je uginuo. Bio je najrjeđa i najusamljenija životinja ikad, simbol potrebe za konzervacijom biodiverziteta.  Razlog izumiranja ove vrste je vezan za uvođenje koza na ostrvo, koje su pobrstile sve rastinje kojim su se hranile ove kornjače. Kornjače su se kretale presporo da bi pobjegle od neprijatelja, a parile isuviše rijetko da bi održale brojnost populacije. Sam Usamljeni Džordž je premješten i držan u zatočeništvu, a već tada, dok je bio živ, vrsta je proglašena funkcionalno izumrlom. Pokušaji parenja Usamljenog Džordža sa srodnim vrstama su propali - embriji nisu bili vijabilni. Kornjača je je preparirana i nekada je dio izložbi posvećenih istraživanjima Charlesa Darwi...

Kada ste u školi učili o hormonima, vjerovatno niste spominjali irisin .  Zapravo, to je hormon o kojem jako malo znamo, ali znamo dovoljno da ga nazovemo "hormon vježbanja": naime, on je jedan od hormona odgovornih za rast kosti, a proizvode ga mišićne stanice u toku vježbanja, pa spada u grupu miokina.  Ime je dobio po starogrčkoj božici Iris - božici duge i glasnici bogova. Sam hormon, koji inače spada u proteine, mogao bi pomoći zamjeni starih stanica kosti novima, tj. obnovi kosti u terapijama kosti.  Međutim, dugo se nije znalo za šta se to veže ovaj hormon, koji je to receptor na stanicama kosti koji reaguje na irisin.  Sada, prema radu objavljenom u Cell , " Irisin Mediates Effects on Bone and Fat via αV Integrin Receptors " izgleda da se irisin veže za membrane stanica masnog tkiva i membrane osteocita, najzastupljenijih stanica kosti. Injekcije iridisina date laboratorijskim miševima su povećavale nivo jedne druge molekule, sklerostin...

Nevjerovatna slika kratera Korolev (Koroljov), izvor: Björn Schreiner/FU ESA/DLR/FU Berlin, CC BY-SA 3.0 IGO,  Saznali smo nešto nevjerovatno o Marsu za kraj godine: carstvo leda koje nam je snimila letjelica Mars Express Evropske svemirske agencija (ESA). Još uvijek nismo načisto sa postojanjem tečne vode na Marsu, ali znamo da leda ima dosta. Na južnom polu Marsa nalazi se krater Karaljov, nazvan tako prema ruskom raketnom inženjeru Sergeju Pavloviču Karaljovu (rus.  Серге́й Па́влович Королёв, zadnji slog je naglašen, pa se oba "o" izgovaraju kao "a"), koji je radio na ruskim svemirskim programima Sputnik (Sputnjik) i Vostok (Vastok). Ovaj krater je ispunjen ispunjen zaleđenom vodom. Možda bismo očekivali da ovo bude suhi led, ali - da to je zaleđena voda, jako zasićena solima. Ovaj krater je skrivena zamka, jer led krije njegovu pravu dubinu - krater je dubok oko dva kilometra. Od dna pa do vrha, tu je sloj leda dubine 1.8km i širine oko 60km u ...

( Ovaj tekst je prvo objavljen na Glasu Amerike ) U julu 2018. društvenim mrežama je počeo kružiti jedan video , a ljudi koji su ga dijelili bi obično napomenuli „pogledati do kraja“. Video je počinjao riječima kako je veoma efikasan lijek za rak poznat još od 1800. i da farmaceutska industrija krije taj lijek od nas.  Video je producirao   McGill Office for Science and Society u cilju upozoravanja ljudi na metode kojima se služe oni koji šire dezinformacije:  Danas ima mnogo kratkih videa, internet mimova („memes“) i članaka o tome kako farmaceutska industrija krije od nas jeftine lijekove i lobira za zabranjivanje supstanci „iz prirode“ koje bi imale neko djelovanje na bolesti. Međutim, ovaj video je podijelilo i nekoliko ljudi koji su zagovornici medicine bazirane na dokazima i koji oštro i racionalno-utemeljeno kritikuju različite teorije zavjera i pristupe alternativne medicine u liječenju. Jedan od njih je bio i Dr David Gorski, hirurški onkolog i pr...

Muzejska rekonstrukcija sibirskog jednoroga  Vjerujete li u jednoroge? Naravno da ne vjerujete. No, svaka legenda ima neko malo zrnce istine - ljud su morali naći ostatke nečega negdje da bi ispredali legende o čudesnim bićima. Tako smo danas prilično sigurni da su kineske legende od zmajevima vjerovatno potekle od toga što su stari stanovnici Kine pronalazili fosilne ostatke dinosaurusa te su pokušali objasniti ove čudesne nalaze pomoću legendi.  Jedan od mogućih korijena legende o jednorozima jesu i narvali: moguće je da su ljudi pronalazili "rogove", tačnije kljove, mužjaka ovih veličanstvenih kitova na obali ili su mornari, znajući o kakvoj se životinji radi, neukom svijetu pokazivali ostatke narvala i ispredali legende o porijeklu ovih objekata.  Djevica i jednorog, tapiserija iz cca 16. vijeka Međutim, porijeklo legende o jednorozima se možda može tumačiti i drugačije.  Elasmotherium sibiricum ili "sibirski jednorog" j...

Vijest da je došlo do razilaženja između američke mas-medija kompanije Condé Nast i glumice Gwyneth Paltrow nije bila naslovnica tabloida, premda, na prvi pogled, spada u rubriku show-biz. Izdavačka kompanija Condé Nast će možda biti poznatija ženskom dijelu čitalaštva, jer je to krovna kompanija koja izdaje brendove poput Vogue i Vanity Fair . Kompanija ima 19 brendova, a, pored ovih najpoznatijih, tu su još i Wired , časopis o uticaju novih tehnologija i nauke na društvo, i The New Yorker , koji pokriva kulturu. Glumačku karijeru Gwyneth Paltrow nije potrebno posebno predstavljati, ali se treba osvrnuti na neke njene projekte koji nisu vezani za glumu. Jedan takav je i Goop , lifestyle i wellness online časopis, kojeg je osnovala 2008.   Međutim, Goop je u protekloj deceniji pokazao izuzetnu sklonost promovisanju preskupih tretmana i suplemenata hrani, bez naučnih dokaza kako su ti preparati i tretmani zaista djelotvorni. Najviše kriticizma je bilo usmjereno na prom...

Topljenje permafrosta - tog zaleđenog tla u podrušku Arktika - bi moglo da dovede do niza poremećaja. Osim oslobađanja rezervi metana, osim oslobađanja patogena za koje možda ni ne znamo da postoje ili znamo, ali su, poput antraksa, izuzetno opasni, moglo bi doći i do povećanja nivoa žive u vodene tokove. Tim naučnika sa Univerziteta Alberta u Edmontonu (Kanada) je u radu objavljenom u časopisu Environmental Science & Technology krajem novembra 2018. godine procijenio da bi topljenje permafrosta moglo osloboditi 90 000 tona žive. Ova količina čini oko 5% žive trenutno "sakrivene" u permafrostu. Topljenje permafrosta oslobađa velike količine sedimenata, koji potom dospijevaju u rijeke. Naučnici su izmjerili da su na području Sjeverozapadnih teritorija nivoi žive u donjim tokovima dvostruko veći nego u gornjim tokovima, usljed nakupljanja sedimenata. Nikada prije na nekada nekontaminiranim područjima kanadskog Arktika nisu izmjerene ovako velike koncentracije ...

Mikroglija stanice su jedna od vrsta neuroglija stanice - stanica koje se nalaze u nervnom sistemu, a nemaju ulogu u prenošenju nervnog impulsa. Konkretno, mikroglija su fagociti nervnog sistema, tzv. "rezidentni makrofagi" centralnog nervnog sistema. Uloga mikroglija je održavanje centralnog nervnog sistema - pospremanje, čišćenje, patroliranje za odbjeglim proteinima, disfunkcionalnim stanicama i infektivnim česticama. Međutim, mikroglija stanice iniciraju i upalni proces, a to, možda, ima veze i sa nekim neurološkim poteškoćama (tzv. "chemobrain") sa kojima se suočavaju pacijenti na  hemoterapiji. Neki oblici hemoterapija izazivaju određene kognitivne probleme - probleme sa koncentracijom, pamćenjem, pažnjom i "maglu" nakon terapije. Još neki od simptoma ovog stanja su umor, nemogućnost obavljanja nekoliko zadataka odjednom, duže vrijeme potrebno za obavljanje nekih radnji, poteškoće pri učenju novih stvari. Sa Stanforda nam stiže jedno...

Obično o slijepom crijevu mislimo kao o nepotrebnom organu koji nam može izazvati bolest, ako dođe do upale. Međutim, osim toga što ovaj organ ima značajnu ulogu i imunološkom sistemu, čini se da postoji neka veza između slijepog crijeva i Parkinsonove bolesti i možda ovaj organ može izazvati i druge bolesti osim upale. U radu objavljenom u magazinu ScienceTranslational Medicine  31. oktobra 2018. godine, američko-kanadsko-švedski tim naučnika dovodi u vezu odstranjivanje slijepog crijeva i smanjenje rizika obolijevanja od Parkinsonove bolesti. Statistike su pokazale da Šveđani, kojima je uklonjen ovaj organ, imaju 20% manji rizik da će razviti Parkinsonovu bolest. Spomenuti rad je uzeo u obzir medicinske istorije oko 1.7 miliona Šveđana, od 1964. godine naovamo. Međutim, ovaj internacionalni tim nije stao samo na analizi medicinskih istorija pacijenata, nego su pokušali istražiti šta to ima u slijepom crijevu da bi moglo biti povezano sa Parkinsonovom bolešću. Kod pa...