Quantum of Science

Polje, uljane repice jedne od kultura koja postoji u genetički modificiranoj varijanti Od svih jahača antinaučne apokalipse najpoznatiji su protivnici genetički modificiranih organizama (GMO) i hrane, pa čak i produkata koji se ne koriste u ishrani, ali su porijeklom od GMO. Zapravo, vrlo je lako postati anti-GMO i često čak i ljudi koji imaju diplome iz oblasti prirodnih nauka zauzimaju stavi protiv GMO. Možete imati fizičare koji se protive GMO, ali i biologe, posebno biologe usmjerene na ekologiju.  Šta ljude odbija od GMO? Odgovor je vrlo jasan - najčešće je to strah, baziran na poluistinima, nestručnom i namjerno lošem tumačenju toga šta su GMO te potpunim neistinama i bedastoćama. Kao i u slučaju antivakcinalnog pokreta, stav protiv genetički modifikovanih organizama privlačan je jednako i simpatizerima i lijevih i liberalnih političkih opcija, kao i simpatizerima  i desnih i konzervativnih opcija. Međutim, kako vidimo, nauka se ne bazira na nečijoj ideologiji i

Za razliku od anti-GMO i antivakcinalnih aktivista koji mogu naći u svim dijelovima političkog spektra, oni koji ne prihvataju naučni konsenzus da su klimatske promjene stvarne ili prihvataju tu činjenicu, ali ne prihvataju da su klimatske promjene izazvane čovjekovom aktivnošću uglavnom dolaze iz redova desnice i konzervativaca (primjer: PragerU).  Zapravo "zelene" stranke  su i nastale kao politička opcija iz premisa bliskih lijevoj strani spektra. To su sve one stranke koje politički program baziraju na "zelenoj politici" tj. politici koja promoviše održivi razvoj, promociju obnovljivih izvora energije i prelazak na obnovljive izvore, politiku socijalne pravde, pacifizma, nenasilja. Dakle, najbliže su onome što mi zovemo socijal-demokratija. Jasno je da političke mjere zasnovane na naučnom konsenzusu o klimatskim promjena, koje podrazumijevaju obavezivanje država na smanjenje emisije stakleničkih plinova, posebno ugljikovog dioksida ne idu na ruku naf

Vijetnamska polja riže J edan od argumenata grupacija koje ne uzimaju za ozbiljno klimatske promjene i opasnost od povećanja koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi Zemlje, jeste i čuveni argument da je to "dobro, jer više ugljendioksida znači i povećanje intenziteta fotosinteze i produkcije biomase". Prije nekoliko godina, koliko se sjećam, čak je i jedan bh. akademik govorio nešto slično. Međutim rad objavljen u Science Advances opovrgava ovo. Rad objavljen 23. maja 2018. godine pod naslovom " Carbon dioxide (CO 2 ) levels this century will alter the protein, micronutrients, and vitamin content of rice grains with potential health consequences for the poorest rice-dependent countries", pokazuje kako riža gubi nutritivne vrijednosti, pogotovo mikronutrijente, usljed povećanja udjela ugljendioksida.  Riža je jedna od najznačajnijih svjetskih žitarica, ako ne i najvažnija: oko 3.5 milijardi ljudi širom svijeta ovisi o njoj i tim ljudi

Ljudski embrio. Stanice obojene zeleno će formirati tijelo, credit: Ali Brivanlou/The Rockefeller University Obično nismo previše dobronamjerno raspoloženi prema bilo kakvim interspecijskim himerama, a naročito onim koje imaju ljudske stanice. "Humanizirani" miševi , svinje i ovce sa ljudskim stanicama - sve nam to izgleda kao scenario SF horor filma.  Dakle, sa jedne strane imamo strah i bioetička pitanja koja postojanje ovakvih himera povlači sa sobom, a sa druge strane, tu je mogućnost da se se otkrije nešto novo, veoma važno. Novi tip embrija, koji su naučnici koristili kao model za istraživanje, sadržavao je stanice pileta i ljudske stanice. Zbog bioetičkih razloga, laboratorije koje imaju dozvolu rada na stanicama ljudskih embrija, mogu embrije držati samo do 14. dana razvoja. Nakon toga, dolazi do organizacije matičnih stanica u organe i udove i to je zapravo neka vrsta "linije razgraničenja" toga šta je neorganizovana grupa stanica, a š

Imamo pilule koje sadrže enzime za probavu, a možda ćemo uskoro dobiti i tablete koje sadrže enzime za jetru, a  koje razlažu prekomjeran alkohol.  Radi se o nanokapsulama koje "dovoze" potrebne enzime za razlaganje alkohola do jetre i tako pomažu jetri da brže i lakše preradi alkohol i uradi ono za šta je zadužena: da detoksificira organizam. Zapravo, te nanokapsule su neka vrsta "boosta" prirodne funkcije jetre.  Yunfeng LU sa UCLA (University of California Los Angeles) i Cheng Ji sa University of Southern California, LA te njihovi suradnici stvorili su tva tipa nanokapsula koje djeluju u sinergiji: jedna sadrži enzime alkohol oksidazu (AOx) i katalazu (CAT) koji alkohol pretvaraju u acetaldehid, a druga enzim aldehid dehidrogenazu (ALDH) koji acetaldehid pretvaraju u acetat.  Kada su ubrizgali nanokapsule u krv laboratorijskih miševa,  kojima su prethodno dali alkohol,  kapsule su dospjele u njihovu jetru,  Četiri sata nakon što su su miševi

Većina današnjih ruža koje možemo kupiti u cvjećarama ima divan krupan cvijet, ali su bez mirisa. Uzgajivači su stotinama godina favorizirali izgled cvijeta na uštrb mirisa i tako samo neke starinske sorte i one koje se specijalno uzgajaju za dobijanje eteričnog ulja, poput bugarske i francuske ruže imaju miris. Savremene ruže su hibridi ( Rosa hybrida ) nekoliko desetaka vrsta, između ostalih Rosa x centifolia , Rosa mochata , Rosa damascena , Rosa gallica i Rosa chinensis . Uzgajivači su se odlučili da dobijaju krupne cvjetove, a kada je tržište počelo tražiti ruže koje istovremeno imaju i lijepe cvjetove i mirišu, pokušaji rekreiranja ovakvih osobina pokazali su se neuspješnim U novom radu, objavljenom u Nature Genetics , pod jednostavnim naslovom " The Rosa genome provides new insights into the domestication of modern roses " pružen je novi uvid u genetičke odrednice mirisa i osobina cvijeta ruža. Rad je zapravo svojevrsna istorija evolucije i domestifikacij

"Fontana mladosti" jedna je od neostvarenih želja čovjeka kao vrste. Na različite načine naučnici pokušavaju shvatiti šta sve to organizam održava duže u kondiciji, zbog čega stanice sporije stare. Niz istraživanja je pokazao da restrikcije u ishrani pogoduju stanicama i produžuju i podmlađuju na neki način organizam. Također, postoje i pristupi koji proučavaju trošenje telomera, krajeva hromosoma, koji hromosome štite od oštećenja. Prema radu objavljenom u magazinu eLife krajem aprila 2018. godine, pod naslovom " Reduced expression of C/EBPβ-LIP extends health- and lifespan in mice ",  smanjena biosinteza jednog proteina također može produžiti život, bar laboratorijskim miševima.  Radi se o proteinu C/ EBPβ-LIP, koji spada u porodicu proteina koji služe kao transkripcijski faktori i pojačavaju ekspresiju određenih gena.  Naučnici sa European Research Institute for the Biology of Ageing u Groningenu razvili us miševe sa mutacijom koja reducira

Od četiri jahača antinaučne apokalipse - antievolucionizma, odbacivanja naučnog konsenzusa o klimatskim promjenama, anti-GMO i antivakcinalnog pokreta - potonji, antivekseri ili antivakseri, najbrže djeluju i najbrže uzimaju danak.  Antivakcinalni pokret je antinaučni pokret koji okuplja različite teoretičare zavjera kojima je zajedničko protivljenje praksi vakcinacije. Vakcinacija je zasigurno jedan od najvažnijih izuma čovječanstva, mala stvar koja je spasila milione i milione živote te podigla kvalitet života. Ipak, i pored toga, vakcine su na udaru propagande koja širi strah te, nažalost, procijepljenost stanovništva različitim vrstama vakcina opada. Postoje bolesti koje ne možemo prevenirati, a postoje bolesti koje možemo spriječiti. Neke od tih bolesti, naročito poliomijelitis, morbili, velikih kašalj i difterija, nisu nimalo bezazlene i mnogo ih je jeftinije spriječiti i omogućiti djeci zdravo djetinstvo, nego liječiti ove bolesti ili sanirati njihove posljedice.