Quantum of Science

  Za očuvanje rijetkih i ugroženih vrsta već godinama se koriste napredne biomedicinske tehnike, poput kloniranja, istog onog procesa koji je na svijet donio ovcu Dolly. Sada, naučnici pokušavaju spasiti crnonogog tvora, ugroženu vrstu kune iz Sjeverne Amerike, koje u divljini ima tek nešto više od od hiljadu jedinki. Mustela nigripes , kako je naučni naziv ove kune, nekada je bila relativno raširena u Sjevernoj Americi. U divljini je ova vrsta živjele od jugoistočne Alberte do Teksasa i Arizone, a danas se može naći samo u saveznoj državi Wyoming. Čak je 1979. proglašena izumrlom, a onda je opet pronađena 1981. u Wyomingu   i proglašena ugroženom te stavljena na IUCN Crvenu listu. Ova vrsta je ponajviše ugrožena zbog prisustva bakterije koja izaziva kugu, Yersinia pestis , a koja napada prerijske kučiće, vrstu glodara koja je plijen crnonogog tvora. Pad populacija plijena, ali i slaba otpornost ovih tvorova na bakteriju dovela je i do pada brojnosti ove vrste te je za nji...

Kada naučnici najave da rade na obnavljanju neke vrste, prvo pomislimo da stvaraju dinosaure, što, naravno, nije moguće jer je u uzorcima koji sadrže DNK dinosaura ova molekula toliko degradirana da se ne može koristiti u te svrhe. Onda čujemo da George Church, praktično alfa i omega moderne genetike, najavljuje "vaskrsavanje" mamuta . Ali, prirodno pitanje koje bi slijedilo iz svega ovoga je to da li naučnici biotehnologijom mogu spašavati vrste koje nestaju upravo sada, nama pred očima? Nedavno su gotovo svi mediji prenijeli tužnu vijest da je u martu 2018. uginuo posljednji mužjak bijelog nosoroga, te da na svijetu imaju samo još dvije ženke. Mužjak je uspavan usljed uznapredovale degenerativne bolesti. Ali, postoji mogućnost da se sa ove dvije ženke radi in vitro oplodnja.  Analize DNK zaleđenih stanica devet primjeraka sjevernog bijelog nosoroga ( Ceratotherium simum cottoni)   i četiri južna bijela nosoroga ( Ceratotherium simum simum)  nudi nadu z...

Pogledajte video u Full HD: Tekst videa:  Klon je jedinka koja je genetički ista sa nekom drugom jedinkom –svi geni su im isti, što znači da su im sve one osobine koje su uslovljene genima tj. kodirane u DNK iste. Kada se jednoćelijski organizmi dijele, oni to čine prostom diobom, pa su sve ćelije koje nastanu diobom jednake i zapravo su klonovi. Međutim, mi i drugi višećelijski organizmi nismo identične kopije naših roditelja – ličimo na njih, ali nismo isti jer nismo nastali prostom diobom. Međutim, kada se u medijima ili filmovima naučne fantastike spomene termin „kloniranje“ obično se misli na kloniranje u laboratorijama pomoću tehnologije zvane somatski stanični nuklearni transfer. Upravo tom metodom su naučnici u Ujedinjem kraljevstvu 1996. godine dobili čuvenu ovcu Dolly. Istom tehnikom su naučnici u Kini 2017. uspjeli po prvi put klonirati jednog primata, makaki majmune. Tim škotskog naučnika Iana Wilmuta je 1997. godine zaprepastio svijet kada su svi...

Zhong Zhong i Hua Hua, prvi klonirani primati, Izvor: Qiang Sun i Muming Poo/Chinese Academy of Sciences Kineski naučnici su ovog mjeseca postigli ono što se dugo pokušavalo: istom metodom kojom je stvorena ovca Dolly , metodom koju zovemo somatski stanični nuklearni transfer, uspjeli su dobiti primate - dva majmuna na slici gore, vrste dugorepi makaki ( Macaca fascicularis ). Kao i ovca Dolly, i ovi majmunčići imaju svoja vlastita imena - jedan je Zhong Zhong, a drugi Hua Hua, prema kineskoj riječi "Zhonghua" u značenju "kineski narod".  Rad je objavljen u časopisu Cell i možete ga pročitati, ovdje, link je dat u naslovu " Cloning of Macaque Monkeys by Somatic Cell Nuclear Transfer "  Naime, nakon kloniranja Dolly, koja je bila prvi klonirani sisar, naučnici su istom metodom pokušavali dobiti primate, ali bez uspjeha: embriji su bili vijabilni, ali se nikada ne bi razvili u zdrav organizam. Sama metoda somatskog staničnog nuklearnog tr...

Klonirana ovca Dolly je živjela kraće nego što je očekivani životni vijek ovaca njene pasmine, Finn Dorset. Upravo je to jedan od glavnih razloga što je uzbuđenje oko kloniranja pomalo splasnulo - klonirane jedinke žive kraće usljed nepoznatih genetičkih i/ili epigenetičkih markera. Kada je Dolly imala pet godina, dijagnosticiran joj je jedan oblik osteoartritisa, a godinu dana kasnije dali su je uspavati zbog uznapredovale bolesti pluća. Ovce ove rase u prosjeku žive duplo više.   Međutim Dollyne sestre/polusestre  Daisy, Diana, Debbie i Denise  su ovce klonirane iz iste kulture tj. linije stanica kao i Dolly - od somatskih stanica tkiva mliječne žlijezde iste ovce - i ne pokazuju znakove ranog starenja, simptoma kojeg smo vezivali za kloniranje. U studiji objavljenoj u Nature Communications  još jednom je raspravljano o problematici ubrzanog starenja klonova - izgleda da je sirota Dolly samo bila loše sreće. Prema ovoj studiji, kloniranje ne izaziva pr...