Quantum of Science

Čas istorije: prvi čovjek na Mjesecu je bio Neil Armstrong, a kako se zvao drugi čovjek koji je tog 21. jula 1969. zakoračio na pusto tle Mjeseca? Mislim da zapravo većina vas zna njegovo ime... Izuzetno me nervira trivijalna priča o tome "kako istorija pamti samo prve", kao i ona do povraćanja grozna pjesma grozomorne grupe po imenu Kolonija (šta bi Edward Said rekao na taj naziv?) kako svijet pamti samo pobjednike, samo zlatno odličje.  I tako, kažu da onaj ko je bio drugi ne ostane upamćen, da se pamte samo prvi. Edwin Eugene „Buzz“ Aldrin Jr. je pokazao kako je to apsolutno netačno. Drugi čovjek na Mjesecu će postati superstar i osvojiti srca ljudi širom planete. Inače, stupio je na površinu Mjeseca ciglih 19 minuta nakon Armstronga i malo kasnije se pomolio i uzeo pričešće posebnim priborom koji mu je dao njegov pastor, postavši time prvi čovjek koji je obavio religijski obred na Mjesecu. Čuvena slika otiska čizme u Mjesečevoj prašini upravo je slik

71 sat, 59 minuta i 20 sekundi nakon lansiranja, misija Apollo 11 se našla u području djelovanja Mjesečeve gravitacije. Bio je to jedan od posljednjih, krucijalnih koraka misije prema Mjesecu. Kada su prošli Mjesečevu sjenu, trojici članova posade se ukazao svemir u svoj svojoj čudnovatoj ljepoti. Sve do tog trenutka, astronauti nisu mogli jasno razaznati zvijezde. Tamo, gore Komandant misije, Neil Armstrong tada govori Kontroli misije: „Houston, imamo veliku promjenu. To je nebo puno zvijezda“. Ovo su manje poznate riječi Neila Armstronga, tog najpoznatijeg člana posade Apolla 11, inače ćutljivog i samozatajnog čovjeka. Zapravo, njegova slava i heroizam su u suprotnosti sa njegovim karakterom: bio je povučen te se čak i nakon misije klonio slave i prevelikog medijskog izlaganja, ali mu je sudbinom dopalo da to ne može izbjeći. Sasvim je sigurno da Armstrongova povučenost nije rezultat nikakve ekscentričnosti, niti da je njegova skromnost lažna. Jednostavno, bio je t

Michael Collins, izvor USA Today Michael Collins je član Misije Apollo 11 u funkciji pilota komandnog modula Columbia. Nije koračao po Mjesecu, ali njegov položaj u Apollo 11 je možda bio i najteži. Collinsu je ovo bio drugi (i posljednji) odlazak u svemir, nakon misije Gemini 10. Ipak, čak ni prvi boravak u svemiru Collinsa nije mogao spremiti na ono što ga je čekalo na Apollo 11. Naime, on je bio prvi astronaut koji je kružio oko udaljenog dijela Mjeseca, a pri svakom prolazu na suprotnoj strani, bio je odsječen od kontakta sa Zemljom jer nije bilo dostupnih satelita za prenošenje njegove komunikacije natrag na Zemlju.  U tim trenucima, Collins je bio najusamljeniji čovjek na svijetu. Međutim, Collins se, prema njegovim vlastitim riječima nakon misije, nije osjećao beznadežno usamljenim. Ovo je njegova izjava dok je misija bila u toku: „Daleko od toga da se osjećam usamljeno ili napušteno, osjećam da sam dio onoga što se događa na površini Mjeseca. Znam da bih b

Istraživanje, provedeno na oko 2 miliona osoba iz 5 zemalja, objavljeno nedavno u JAMA Psychiatry , pokazalo je ono što već neko vrijeme ima najviše smisla za objašnjenje stanja iz autističnog spektra - oko 81 % rizika za autizam dolazi od genetičkog faktora. Drugim riječima, faktori okoliša i mutacije de novo igraju manje od 20% uloge u stvaranju rizika. Nešto preko 22 000 učesnika studije je imalo autizam. Već dugo naučna zajednica ima stav da je određen broj gena - smatra se i preko 100 gena - uključenih u razvoj i funkciju nervnih stanica - važno za utvrđivanje rizika od stanja iz autističnog spektra. Varijante pojedinih gena ili kombinacije varijanti povećavaju, odnosno smanjuju rizik te bi mogle biti markeri za predviđanje razvoja ovih stanja .  Međutim, postoje i kritike ove studije, jer u nju nisu uračunati i neki drugi faktori stvaranja rizika, primjerice, povišena temperatura i groznice u trudnoći tj. infekcije u trudnoći koje su nedavno također identificir

Kada su američkog istoričara Arthura Schlesingera Jr. 1999. upitali koje bi on dostignuće čovječanstva izdvojio kao najvažnije, rekao je sljedeće: "Stavio bih otkriće DNK i penicilina, kompjutera i mikročipa u prvih deset, jer su ova otkrića transformisala civilizaciju. Ali za 500 godina, ako SAD budu postojale, većina njihove istorije će izblijedjeti do nevidljivosti. Pearl Harbor će biti dalek kao Ratovi ruža", rekao je Schlesinger i dodao "jedna stvar po kojoj ćemo pamtiti ovaj vijek i za 500 godina je to da smo u ovom vijeku započeli istraživanje svemira." Schlesinger je naposlijetku odabrao prvo slijetanje na Mjesec kao najsignifikantnije dostignuće naše vrste. I dan-danas, na astronaute gledamo kao na heroje jer nema ništa obično niti trivijalno u njihovom poslu i misijama, čak ni onda kada rade trivijalne radnje, stvari koje mi krijemo sami od sebe poput obavljanja fizioloških potreba. Ipak, ti prvi koraci naše vrste u svemiru, koje su načinil

Većina ljudi voli okus mentola i njegovo raslađujuće dejstvo jer djeluje na receptore TRPM8 na koži i sluznicama. Također, volimo ga u žvakama, proizvodima za osvježavanje usne šupljine, ali u tabletama za umirenje grla. Međutim, mentol je pronašao svrhu mimo umirivanja kašlja i osvježavanja. Naučnici iz Švajcarske uz pomoć mentola mogu kontrolisati "paljenje" i "gašenje" nekih gena. Naime, određeni geni reaguju na pad temperature, ali i na mentol, koji daje osjećaj hlađenja bez stvarne promjene vanjske temperature. Naučnici istražuju mogućnost genskih terapija, ali postoji mali problem u cijeloj ovoj priči - izazov je kontrolisati aktivnost gena. Ovaj novi način kontrole se bazira upravo na humanom proteinu TRPM8, koji reaguje na niže temperature - i mentol, i to  aktiviranjem drugog proteina. Ta aktivacija, zauzvrat, pokreće proizvodnju trećeg proteina. Tim je smislio sklop stanica čiji je sklop zasnovan na TRPM8 mehanizmu i potom je stimulisao pr

Terapija koja uključuje editovanje gena pomoću CRISPR metode eliminisala je HIV iz organizma određenog broja miševa inficiranih virusom. Antiretrovirusni lijekovi, koji usporavaju replikaciju HIV-a, doveli su do revolucije u liječenju SIDA-e. Međutim, ovi lijekovi ne uklanjaju virus iz organizma, a ljudi koji su zaraženi moraju se liječiti do kraja života. Kamel Khalili sa Univerziteta Temple u Philadelphiji te Howard Gendelman sa Medicinskog centra Univerziteta Nebraska i njihove kolege liječili su miševe inficirane HIV-om s pojačanim antiretrovirusnim lijekovima koji duže potiskuju virus od prethodnih formulacija. Posebna formulacija značila je da se lijekovi polako oslobađaju u područja gdje se zna da HIV leži latentno. To je dramatično smanjilo razinu virusa. Zatim su naučnici promijenili metodu i ubrizgali verziju gena izmijenjenu metodom CRISPR-Cas 9 nekim od liječenih miševa. Izmijenjeni gen je bio dizajniran tako da  uklanja HIV iz stanica. Treba naglasiti

Izvor: Pixabay Još o snu i spavanju... Da li koristite mobitele i vještačka svjetla prije spavanja? Sigurno ih koristite. Da li to svjetlo utječe na kvalitet vašeg sna? Zašto neki ljudima ovo svjetlo jako smeta, a neki baš i ne? Da, ljudi se dosta razlikuju prema svojoj osjetljivosti na niske razine svjetla u večernjim satima, što bi moglo objasniti zašto kasna izloženost umjetnom svjetlu pogoršava san i zdravlje nekih ljudi, dok na neke nema utjecaj.  Sean Cain i njegovi saradnici sa australijskog Monash univerziteta u Melbourneu,  izložili su 55 ljudi različitim razinama svjetlosti, počevši od četiri sata prije spavanja, te su povremeno mjerili količinu hormona melatonina u pljuvačci sudionika. Melatonin je, podsjetimo, hormon žlijezde epifize i predstavlja "hormon sna" jer je uključen u regulaciju cirkadijanog ritma tj. reguliše cikluse spavanja i budnosti. Razine melatonina prirodno rastu u večernjim satima, pomažući započeti ciklus spavanja, ali s

Ove godine svijet obilježava 50 godina od prvog slijetanja na Mjesec, misije Apollo 11, koju su činili Neil Armstrong – komandant misije, Buzz Aldrin – pilot lunarnog modula Eagle i Michael Collins, pilot komandnog modula Columbia. Slijetanje se dogodilo 20. juna 1969. godine, a procjenjuje se da je snimak ovog događaja pratilo između oko 600 miliona ljudi. 12 "Mjesečevih šetača" Apollo 11 nije jedini put kada su ljudi bili na Mjesecu. Pored dvojice članova misije Apollo 11, to su bili i Pete Conrad, Alan Bean, Alan Shepard, Edgar Mitchell, David Scott, James Irwin, John Young, Charles Duke, Eugene Cernan i Harrison Schmitt, što znači da je ukupno 12 ljudi hodalo po Mjesecu. Srebrenjak  Povodom ove godišnjice, Ministarstvo finansija SAD je odobrilo kovanje komemorativnih srebrenjaka. Na prednjoj strani kovanice utisnut je otisak Buzza Aldrina na površini Mjeseca, sa nazivima misija Apollo, Mercury i Gemini, dok je na zadnjoj strani prikazan odraz šljema

I usually say that there are four riders of the antiscience apocalypse - antievolucionism, rejection of the scientific consensus on climate change, anti-GMO and anti-vaccine movement. The latter, "antivaxxers", has devastating consequences. Anti-vaccine movement is a movement that brings together different "theorists" who are commonly opposed to vaccination-immunization practices. Vaccination is certainly one of the most important human inventions, a small thing that saved millions and millions of lives and raised the quality of life. Yet, in spite of this, the vaccines are endangered with propaganda that spreads fear and, unfortunately, the immunization rates decrease.  There are diseases that we can not prevent, and there are diseases that can be prevented. Some of these diseases, especially poliomyelitis, pertussis, and diphtheria, are not harmless and it is much cheaper to prevent them and enable children's healthy childhood than to cure these dis