Grčke misterije: novi-stari fosili roda Homo
 | |
|
Istorija čovječanstva se svakim novim nalazom pomalo mijenja i koriguje. I to nisu uvijek u pitanju neki novootkriveni ostaci - često se, kao u slučaju nedavno potvrđenog nalaza čeljusti denisovca - radi o ostacima za koje već neko vrijeme znamo. Posljednje epohalno antropološko otkriće vezuje se za lobanje nađene 70-tih godina na grčkom poluostrvu Mani (Peleponez), u spilji Apidima.
Apidima 1 i Apidima 2 bile su enigme dugo vremena jer nije bilo arheološkog konteksta i hronologije. Mađutim, u radu objavljenom u Nature 10. jula 2019. pod nazivom "Apidima Cave fossils provide earliest evidence of Homo sapiens in Eurasia", bačeno je više svjetla na ove ostatke.
Komparativna analiza i radiometrijska analiza pomoću uranovih izotopa (eng. naziv metode: U-series radiometric methods) pokazale su kako je Apidima 2 star oko 170 000 godina i pripada neandertalcu tj. ima neandertalska obilježja, dok je Apidima 1 je star oko 210 000 i ima osobine i modernog čovjeka, ali i neka primitivna obilježja, ali je u pitanju Homo sapiens.
Time bi Apidima 1 bio najstariji ljudski fosil pronađen van Afrike. Ovaj fosil je stariji od do sada najstarijeg fosila Homo sapiensa van Afrike za 160 000 godina. Stariji je od fosila iz izrealeske spilje Mislya. Katerina Harvati sa Univerziteta Tubingen u Njemačkoj, koja je predvodila tim naučnika koji je objavio ovaj rad kaže kako ovo ukazuje na to da su ljudi napustili afrički kontinent prije nego što smo do sada mislili. Vjerovatno je mala grupa primitivnih napustila Afriku i došla u područje današnje Grčke.
Neobično je da su fosili različite starosti nađeni jedan u blizini drugog, ali to je zbog toga što je došlo do erozije originalnih slojeva. Naučnici su pomoću kompjuterskog programa superponirali fragmente jedne lobanje preko druge (ostaci na slici dolje u boji su neandertalski, a žuti su H. sapiens).
 |
| K. HARVATI ET AL / NATURE 2019 |
Digitalno preklopljeni ostaci nisu najbolje odgovarali jedni drugima, što je naučnike navelo na zaključak da se ipak radi o različitim vrstama-podvrstama. Međutim, neki, poput izraelskog paleoantropologa Israela Hershkovitza, ne odbacuju mogućnost da se ipak u oba fosila radi o neandertalcima. Španski paleoantropolog Juan Louis Arsuaga za The Guardian također kaže kako nije uvjerljiva tvrdnja da je Apinamida 1 ostatak modernog čovjeka.
Drugi naučnici smatraju da je ipak došlo do površne procjene starosti fosila i dovode u pitanje zaključak rada.
Primjedbe
Objavi komentar