Quantum of Science

Izvor ilustracije: Harvard.edu                       Već neko vrijeme na ovom blogu pokušavam pričati o epigenetici . Međutim, ova priča o genetici i epigenetici postaje sve teža za one koji u tančine ne razumiju procese i nivoe kodiranja genetičke informacije. Pokušaću sada da sumiram neke stvar jer mi nije želja da zvučim superpametno i da svi vi mislite da sam ja nešto iznad prosjeka jer "kontam" nešto - želja mi je da u budućnosti svaki školarac, svaki građanin, bez obzira čime se u životu bavi i da li mu je background nauka ili ne, razumije neke stvari iz genetike. Vjerujem da će u budućnosti teme iz oblasti genetike     (ali i iz drugih naučnih disciplina) biti teme small talks - jednostavno, moraćete nešto znati o tome jer će se u civiliziranim društvima uz kafu i čašicu pričati o ovim stvarima, a mediji će sve više pisati o nauci. (Rekla sam "civiliziranim društvima", nemojte me proglašavati utopi...

Primijetila sam da ljude zbunjuju neke stvari u genetičkim strukturama: ako je DNK nasljedni materijal, šta su onda hromosomi? Ljudima tek što je ušao u uho termin gen, a već se javio novi - genom... a šta je to proteom, transkriptom? Aleli? Egzoni, introni, transposoni. Neka ovaj tekst bude samo kratki, "džepni" rječnik nekoliko osnovnih pojmova iz genetike. Tih pojmova ima veoma velik broj, pa ću ovdje izdvojiti samo one koji dolaze do ušiju šire publike. O vaj kratki rječnik nije nastao sa intencijom da to bude stručni rječnik svih pojmova iz genetike, nego je namijenjen učenicima i laicima te su stoga pojmovi objašnjeni što je moguće jednostavnije. Aminokiseline: organske molekule koje čine proteine. Postoji 20 aminokiselina koje izgrađuju proteine. Nizanjem aminokiselina jedne iza druge, pri čemu se one spajaju peptidnom vezom, nastaje dugačka molekule (polimer) koju zovemo protein (bjelančevina). Osobine različitih proteina te oblik molekule proteina ovise o ...

Metilacija DNK (metilirana dva citozina), by Christoph Bock (Max Planck Institute for Informatics) via WikimediaCommons  Mutacije su nasljedne promjene genetičkog materijala - to nauče i djeca u osnovnim školama. Na našim fakultetima učite o genima, o genomu, o kodirajućim i nekodirajućim dijelovima DNK, o transkripciji i translaciji DNK, o duplikaciji DNK...ali do kraja studija vam niko ne spomene epigenetiku i epigenetičke promjene. Mislim da do dan-danas na PMF-u epigenetiku nisu uvrstili u kurikulume. Dakle, šta su to epigenetičke promjene i šta je predmet proučavanja epigenetike? Zašto treba insistirati da epigenetika uđe u fakultetske kurikulume ? Prije par godina, veliki problem genetike je bilo otkriti kako se geni "pale" i "gase". Ovo turning on/off ili "genetički prekidač" mi, iz ove oblasti, nazivamo ekspresijom gena. Naime, nakon projekta sekvencioniranja humanog genoma, otkrivanje kako se reguliše funkcija gena bio je sljedeći...