Quantum of Science

Moždane stanice mladog miša (lijevo) izgledaju slično onima starijeg miša koji je dobio transplantaciju fecesa od mlađeg (desno) - ali ne i stanice starijeg miša koji je primio transplantat od starijeg (srednje). Zasluge: M. Boehme i sur./Nature aging Već neko vrijeme naučna zajednica vodi rasprave o - kakici i transplantatima kakice. Jasno je da smo utvrdili kako mikrobiom ima utjecaja na mnogo štotšta u organizmima životinja, pa čak i na nervne aktivnosti - ali treba uvijek biti oprezan sa slobodnijim tumačenjima koliko mikrobiom zaista ima utjecaja i "moći" nad nama.  Ponovimo - mikrobiom je zajednica mikroorganizama u nekom organizmu, recimo kod čovjeka.  Sada se pokazalo kako transplantacije izmeta mladih miševa mogu poboljšati kognitivne funkcije kod starijih životinja. John Cryan s Univerzitetskog koledža Cork u Irskoj i njegove kolege prikupili su uzorke fecesa od mladih miševa i transplantirali ih u utrobu starijih miševa. Zatim su proveli stare miševe kroz niz kogni...

Mi smo ujedino i naš mikrobiom. U sebi i na sebi imamo niz simbionata, koji zapravo doprinose normalnoj funkciji našeg organizma.    Naučnici su se sada malo više posvetili istraživanju virusnog dijela našeg mikrobioma. Nedavno su otkriveni i virusi koji prirodno nastanjuju naša pluća , a naučnici su se sada posvetili proučavanju virusa iz digestivnog sistema. Ono što smo nekada zvali "crijevna flora" sada se zove "crijevni mikrobiom". Prije smo mislili da se ova niša sastoji samo od određenih bakterija, ali danas znamo da u njenom sklopu ima i dosta virusa.  U radu objavljenom u februaru 2021. u časopisu Cell po naslovom " Massive expansion of human gut bacteriophage diversity " naučnici su pokazali kako crijevni mikrobiom sadrži veoma velik broj tipova virusa koji napadaju bakterije - bakteriofaga. I to čak 142 809 genoma bakteriofaga je pronašeno u sastavu mikrobioma ljudskog probavnog sistema. Posebno se ističu bakteriofagi zvani Gubaphagi . S obzirom ...

Dendritična stanica  Photograph by Dennis Kunkel Microscopy Bakterije koje čine crijevni mikrobiom u crijevima ljudi i drugih sisara stvaraju molekulu koja aktivira ključne imunološke stanice, pomažući tako u odbijanju invazivnih virusa. U radu, objavljenom u Cell pod naslovom " Commensal Microbiota Modulation of Natural Resistance to Virus Infection ", naučnici su proučavali bilione bakterija iz crijevnog mikrobioma (ono što smo nekad zvali "crijevna flora"), a naročito bakteriju  Bacteroides fragilis .  Da bi istražili odnos mikrobioma i domaćina, naučnici s Harvard Medical School u Bostonu, predvođeni Dennisom Kasperom, analizirali su kako molekula u vanjskoj membrani B. fragilis utječe na imunološki sistem miševa. Tim je posebno posmatrao dendritične stanice (antigen-prezentirajuće stanice imunološkog sistema) glodavaca, koje djeluju kao "izviđači" imunološkog sustava. Naučnici su otkrili da su dendritične stanice izložene toj molekuli lučile jednu si...

Izvor: Pixabay Vlakna, vlakna, vlakna...koliko ste puta čuli da trebate jesti hranu bogatu vlaknima? I to je baš istina - vlakna su veoma korisna našoj crijevnog flori, odnosno "dobrim" bakterijama. Još jedna rad, objavljen u Cell Host Microbe krajem 2019. pokazao je kako je hrana bogata vlaknima od presudne važnosti za dobar balans crijevne flore.  Kerwyn Casey Huang sa  Stanforda i njegov  tim proučavali su crijevne bakterije na miševima čija su crijeva bila naseljena mikrobovima od ljudskog donora. Pet dana je tim liječio 'humanizirane' miševe uobičajenim antibioticima, poput streptomicina i ciprofloksacina, što je, očekivano, uzrokovalo poremećaj crijevne flore.  Gustoća crijevnih mikroba pala je do 100.000x u roku od pola dana kod onih miševa kojima su davani antibiotici. Određene vrste mikroba su se počele oporavljati otprilike treći dan nakon "terapije" antibioticima, ali oporavak je bio sporiji kod miševa koji su bili na ishrani ...

Čini se da je utjecaj ishrane na crijevnu floru vrlo individualan, sudeći prema sveobuhvatnoj analizi složenosti mikrobioma - crijevna flora ipak više reaguje na vrstu hrane nego na profil hranljivih tvari koji se navodi na pakovanju. Drugim riječima - našoj crijevnoj flori nije svejedno odakle dolaze hranljive tvari i varijacije mikrobioma crijeva više ovise o našim izborima hrane nego o nutrijentima. To je zaključak rada objavljenog nedavno u Cell Host & Microbe, pod nazivom " Daily Sampling Reveals Personalized Diet-Microbiome Associations in Humans " Smatra se da mikrobi koji žive u crijevima utječu na faktore povezane s zdravljem, od kontrole glukoze do gubitka težine, pa čak i pojave depresije i Parkinsonove bolesti. Dan Knights sa Univerziteta Minnesota u Saint Paulu i njegove kolege promatrali su efekte prehrane na crijevne mikrobe, procjenjujući mikrobiome 34 zdrave osobe svaki dan tokom 17 dana. Istraživači su također pregledali dijetalne zapise koje...

Svima su nam neprijatne infekcije oka, čak i blaži konjuktivitis. I zbog toga je uvriježeno mišljenje da su dijelovi oka, poput konjuktive, a naročito unutrašnjost oka, sterilni. Ipak, naučnici su već prije nekoliko godina utvrdili da postoji i mikrobiom oka, odnosno zajednica mikroorganizama, pogotovo bakterija, koje žive na i u našim očima...i zapravo su nam korisni . Već smo se pomirili sa činjenicom da imamo mikrobiom kože, crijeva, sluznica...i relativno se osjećamo ok sa tom činjenicom. Ali kada se pokazalo da i placenta, pa čak i naš mozak nisu izgleda, sterilne sredine, e tu nam je bilo malo loše. I sad se još trebamo nositi sa tim da nam naučnici kažu kako imamo i "ta mala čuda" u oku! I ne samo to - te bakterije sprječavaju neke bolesti oka. Sprječavaju vrlo neugodnu suhoću oka, oštećenja kornee i Sjorgrenov sindrom - autoimunu bolest u kojoj imuni sistem uništava stanice zadužene za proizvodnju suza. U mikrobiomu očiju ima nekih bakterija na koje ...

Geni i ne-kodirajući dijelovi DNK imaju bitnu ulogu u formiranju specifičnog seta faktora koji imaju upliva u stvaranju poremećaja iz autističnog spektra (autistic spectrum disorder-ASD). Ipak, već neko vrijeme grupe naučnika proučavaju još jedan, pomalo zanemaren faktor - mikrobiom. Već znamo da su infekcije u trudnoći i promjene bakterijske flore od određenog utjecaja, ali sa takvim tumačenima treba biti veoma oprezan jer je jedna od pseudonačnih hipoteza za formiranja ASD tzv. "leaky guts syndrome". U ovoj hipotezi, povećana permeabilnost crijevnog zida stvara različita stanja poput MS, autizma i mnogo šta drugo. Zato, svaki put kada naučnici otkriju neku vezu između crijeva, mikrobioma i nekog stanja, to može biti iskorišteno u pogrešno protumačeno. Dakle, postoje studije koje su ukazale na to da se sastav crijevne flore kod osoba sa ASD razlikuje od osoba koje nemaju stanja iz spektra. To je navelo naučnike da probaju eksperimentisati sa crijevnom florom t...

Već smo odavno shvatili da je sprega mikrobioma i naših vlastitih stanica i tkiva duboka te da smo praktično - simbionti. Sve više i više otkrivamo kako bakterije koje žive  u nama, sa nama i na nama utječu na mnoge aspekte života i zdravlja. Ipak, iako je za ovo što ćete sada čudi postojala hipoteza već neko vrijeme, sama novootkrivena korelacija (a možda i kauzalnost) bilo je pomalo šok.  Dakle, dobili smo dokaze da postoji neka korelacija između sastava crijevne flore i pojave depresije tj. da je izostanak određenih vrsta bakterija iz crijevne flore možda povezan sa depresijom.  U radu objavljenom 4. februara 2019. u Nature Microbiology pod naslovom " The neuroactive potential of the human gut microbiota in quality of life and depression"   evropski tim naučnika predvođen mikrobiologom-gastroenterologom Jeroenom Raesom   sa KU Leuven u Belgiji je pokazao kako kod ljudi koji imaju depresiju nedostaju određeni tipovi bakterija. Link za cijeli rad...

S jedne strane, imamo barijeru krv-mozak, polupropusnu granicu koja odvaja cirkulišuću krv od  mozga i ekstracelularnog fluida oko njega. Sa druge strane, postoje nalazi koji ukazuju da i krupnije stvari mogu proći tu barijeru i dospijeti u mozak. Već znamo da neki virusi mogu proći ovu granicu i dospjeti u mozak, ali se vjerovalo kako ona ipak štiti od bakterija. No, sa novim nalazima, to nije sigurno. Naime, jedan poster sa Univerziteta Alabama u Birminghamu, prezentiran na Godišnjoj skupštini američkog Društva za neuroznanost, privukao je pažnju naučnika. Neuroanatom Rosalinda Roberts je već neko vrijeme primjećivala neobične oblike unutar mikroskopskih slika nervnog tkiva, ali nije obraćala pažnju na njih. Sve dok ona i njene kolege nisu shvatile da se izgleda radi o bakterijama. Da se razumijemo - nalaz bakterija u tkivu mozga obično znači da se nešto jako loše dešava za organizmom. Znači da je barijera postala permeabilna i onda opasne infektivne čestice mogu iz...

Termin "mikrobiom" danas se sve češće čuje, ali i zloupotrebljava. Zapravo ovaj termin označava bakterijski dio jednog višestaničnog, eukariotskog organizma, najčešće čovjeka. Preciznije-bakterije čine najveći dio  humanog mikrobioma, ali tu ima i gljivica, arheabakterija i nekih neklasificiranih organizama. Mikrobiom ne uključuje višestanične mikroskopske forme koje na nama žive kao komensali, poput recimo Demodexa . Odavno je poznata uloga bakterija tzv "crijevne flore" u varenju u debelom crijevu, ali nova saznanja o tome koliko zapravo mikrobiom utječe na nas potpuno mijenja način na koji poimamo procese u organizmu.  Međutim, odakle nam zapravo crijevna flora? Vjerovatno nas bakterije nasele po rođenju, o ovisnosti o tome čime se beba hrani, ali kako nas onda ne koloniziraju patogene bakterije? Zna se da je crijevna flora beba koje se hrane majčinim mlijekom kvalitetnija nego kod beba koje se hrane kravljim mlijekom ili nadomjescima, međutim odakle do...