Kakica mladih miševa poboljšava kognitivne sposobnosti senior-miševa

Moždane stanice mladog miša (lijevo) izgledaju slično onima starijeg miša koji je dobio transplantaciju fecesa od mlađeg (desno) - ali ne i stanice starijeg miša koji je primio transplantat od starijeg (srednje). Zasluge: M. Boehme i sur./Nature aging



Već neko vrijeme naučna zajednica vodi rasprave o - kakici i transplantatima kakice. Jasno je da smo utvrdili kako mikrobiom ima utjecaja na mnogo štotšta u organizmima životinja, pa čak i na nervne aktivnosti - ali treba uvijek biti oprezan sa slobodnijim tumačenjima koliko mikrobiom zaista ima utjecaja i "moći" nad nama. 

Ponovimo - mikrobiom je zajednica mikroorganizama u nekom organizmu, recimo kod čovjeka. 

Sada se pokazalo kako transplantacije izmeta mladih miševa mogu poboljšati kognitivne funkcije kod starijih životinja.

John Cryan s Univerzitetskog koledža Cork u Irskoj i njegove kolege prikupili su uzorke fecesa od mladih miševa i transplantirali ih u utrobu starijih miševa. Zatim su proveli stare miševe kroz niz kognitivnih testova smišljenih za mjerenje pamćenja, tjeskobe i sposobnosti učenja.

Stari miševi koji su primili fekalne transplantacije od mlađih davatelja bolje su prošli ove kognitivne testove nego oni koji su primili transplantate od drugih starih miševa. Kad su naučnici pogledali hipokampus - područje mozga koje reguliše učenje i pamćenje - otkrili su obrasce aktivnosti gena i metaboličke promjene koje su prethodno bile povezane s poboljšanom kognitivnom funkcijom i imunološkom funkcijom u mozgu.

Naučnici sumnjaju da metabolička aktivnost u "mladim" crijevnim bakterija proizvodi molekule koje prelaze krvno -moždanu barijeru i pomlađuju ostarjeli mozak. Rad je objavljen u Nature Aging pod naslovom "Microbiota from young mice counteracts selective age-associated behavioral deficits".


Boehme, M., Guzzetta, K.E., Bastiaanssen, T.F.S. et al. Microbiota from young mice counteracts selective age-associated behavioral deficits. Nat Aging 1, 666–676 (2021).

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni tekstovi

Frka oko Jablaničkog jezera

Slika
Jablaničko jezero trenutno, izvor: Al Jazeera Balkans Pošto vidim da su svi bijesni sa ovim oko Jablaničkog jezera: jeste, ružna je slika. Međutim, koliko ja shvatam i koliko sam se raspitivala kod ljudi su na jezeru, Elektroprivreda i uprava akumulacije su morale to uraditi da ne bi došlo do presušivanja u donjim tokovima, Akumulacija je vlasništvo Elektroprivrede i nije prirodni ekosistem. Pustinja koju ste vidjeli na uskukalim snimcima Al Jazeere će se obnoviti uz malo sreće, ako bude snijega i kiša. Nemojte previše plakati za populacijom smuđa - to nije riba koja pripada slivu Neretve. Unesen je u Jablaničkom početkom osamdesetih, a to su uradili nesavjesni ribari. Ispalo je da je smuđ kompeticija autohtonoj i endemičnoj neretvanskoj mekousnoj pastrmci koja je potisnuta. Ipak, ribolovci su uporno nastavljali poribljavanje smuđem. Nažalost, nakon ovoga, populacija smuđa je uništena, kao i drugih riba, a kako je smuđ, pored šarana, postao praktično jedina riba u jezeru, t...
Pročitajte više

Kreacionizmi i inteligentni dizajn: infantilni pristup nauci kao "rješenje" za sva pitanja čovječanstva

Slika
Da, bila sam na predavanjima Tomislava Terzina koja je prošle sedmice održao u Sarajevu. Smatram da je biti na predavanju nekoga ko zastupa poziciju kreacionizma ili inteligentnog dizajna kulturološki kuriozitet te da svako ko se ozbiljno bavi pisanjem o nauci mora vidjeti i to čudo jer jednostavno, morate vidjeti sa čim se suočavate, a ne na slijepo konstatovati stavove ljudi koji imaju ovakvu poziciju. Naime, ima mnogo kreacionizama i inteligentih dizajna i glup je potez jedne optuživati za ideje koje brane druge frakcije.  Dakle, prvo malo o Terzinu. Kao prvo nije nimalo nesimpatičan - blag je, pastozan, mogao bi biti sjajan pop. Ako ga zamišljate kao ekscentrika a la Semir ili da je nekakav  psycho - razočaraću vas. Kada priča o genetici, strukturi DNK, restriktivnim enzimima, rekombinatnoj DNK, predavanja su mu tačna, jasna i bez nekih prevelikih pojednostavljenja. Ipak, čovjek je molekularni biolog. Zanimljivo je da je on više na strani inteligentnog dizajn...
Pročitajte više

Glodari šire kugu. O jednom ženskom magazinu i jednoj profesorici

Slika
Bubonska kuga, ruke bolesnika, izvor CDC Što pametan krije, time se budala hvali. Pa se tako neki univerzitetski profesori hvale kako im djeca nisu vakcinisana. Eto, mi smo svi budale što dižemo graju oko toga, jer, ko biva, možda jeste bolje.  Omalovažavanje nauke je tipičan diskurs ovog predapokaliptičnog doba. Naučnici su poput one mitske proročice Kasandre, koja je govorila o padu Troje, a niko je nije fermo. Zašto se to dešava? Pa jednostvano, urednici nekakvog polutrač žurnala gurnu inferiornu izjavu jedne pogubljene žene iz prostora sitnih slova, na naslovnicu, gdje su slova prilično velika. I ne može proći da se to ne vidi. To što jedna žena lupeta ko Maksim po diviziji, sad je postalo bolje vidljivo, jer naslov i naslovnice kriče - svi oni koji su upoznati sa diskursnom analizom teksta, znaju da su ova mjesta jake pozicije u tekstu i da se "lijepe za oči". Naravno, na tviteru mi je rečeno da je to posao ovakvih medija. Jeste. Imaju pravo azre to da rade...
Pročitajte više