Postovi

Prikazuju se postovi od rujan, 2016

Iza kulisa dodjele Nobelovih nagrada

Slika
Prva sedmica oktobra je rezervisana za objavu dobitnika Nobelovih nagrada. Imena laureata Nobelove nagrade za medicinu i fiziologiju 2016. će biti objavljena 3. oktobra, laureata Nobelove nagrade za fiziku 4. oktobra, a laureata Nobelove nagrade za hemiju 5.10. 2016. Dok se čekaju imena, osuđeni smo na spekulacije i predviđanja. Prognoziranje imena dobitnika nagrada je staro kao i sama dodjela - preko stotinu godina: prva dodjela je bila 1901, kada su dodijeljene nagrade za fiziku, hemiju, fiziologiju i medicinu te književnost i mir. Nobelova nagrada za ekonomiju se dodjeljuje od 1968.  Ove godine prognoze predviđaju da će Nobelova nagrada za fiziologiju i medicinu ići nekome ko je bio uključen u otkriće sistema reparacije gena kod bakterija, danas poznatog pod akronimom CRISPR/Cas 9 ili, jednostavno, CRISPR. Prognoze  oko Nobelove nagrade za fiziku se vrte oko LIGO eksperimenta u kojem je dokazano postojanje gravitacionih talasa koje je Einstein predvidio.  Lično

Opasne greške Univerziteta u Sarajevu: kako uniziti apsolvente

Slika
Rektorat UNSA, izvor:Studomat Univerzitet u Sarajevu, ili konkretnije, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu čini jednu naizgled malu, ali vrlo opasnu grešku. Zapravo, i većini vas će se na prvu učiniti kako je je ova greška naspram svega onoga što se dešava u cjelokupnom školstvu samo trun, ali dozvolite da vam objasnimo o čemu se radi i kakve su posljedice te greške.  Ako biste bili dokoni i posjetili neki od fakulteta UNSA u periodu kraja septembra te ako biste obratili posebnu pažnju na šaltere studentskih službi, primijetili biste ne samo velike redove, nego i veliku nervozu i među studentima i među osobljem studentskih službi. Kako ste vi sada nezainteresiran, vanjski posmatrač te ne poznajete dovoljno razloge ove nervoze, vrlo lako biste površno zaključili da se ovdje radi o gužvi uzrokovanoj time što se studenti moraju upisati na novu godinu studija, kao što je i red na izmaku jedne i početku druge akademske godine. I dio gužve je zaista uzrokovan time. Me

Zvjezdane staze - posveta pola vijeka postojanja

Slika
Nebula Enterprise, credit:NASA/JPL Caltech Ovaj septembar je obilježen nečim prilično simpatičnim - slavimo 50 godina emitovanja TV serije "Zvjezdane staze". Prvi put su emitovane 8. septembra 1966. na NBC-u, što će reć' oko 3 godine prije nego što su ljudi napravili onih par koraka na Mjesecu. Serija je stekla kultni status te su nakon originalne serije - sa kapetanom Kirkom, Spockom, Suluom, Uhurom, McCoyem i Scottyjem - uslijedili i spin-offovi The Next Generation, Deep Space Nine, Voyager i druge, te čak 13 filmova, od kojih smo zadnji, Beyond, mogli nedavno vidjeti u kinima. Kada posmatramo starije sezone Zvjezdanih staza , posebno one originalne serije, sa ove tačke gledišta, neke stvari nam se mogu učiniti naivnim. Međutim, odličan scenario i postojanje vizije održali su seriju sve do danas, pa tako 2017. očekujemo novi spin-off. Ono što je fascinantno u seriji, jeste to da su tvorci serije, na čelu sa Gene Roddenberrijem, u doba rata u Vijetnamu stvor

Budućnost OI

Slika
Photo: Reuters Do 2085. većina gradova će biti isuviše topla da ugosti Ljetn e olimpijske igre - bar tako kaže analiza u  časopisu The Lancet . Koristeći modele i mjerenja, Kirk R. Smith i saradnici su procjenjivali koliko bi određena mjesta bila pogodna za održavanje OI prema tome koliko bi klimatski uslovi bili sigurni za održavanje jedne od najnapornijih disciplina - maratona. Upravo su atletičari najosjetljivije na vrućine, kao što je pokazalo iskustvo maratona u Čikagu iz 2007. kada se maraton morao otkazati usred trke zbog stotina slučajeva trkača koji su imali toplotni udar i kojima se morala pružiti medicinska njega. Naporne fizičke aktivnosti vani su već sada ograničene u nekim dijelovima svijeta zbog nepovoljne kombinacije temperature, vlažnosti, vjetrova i UV zračenja. Modeliranje u ovom radu je vršeno prema RCP8.5 scenariju - onim sa najvišom emisijom stakleničkih gasova. Također, rad je fokusiran na sjevernu hemisferu, koju naseljava oko 90% svjetske pop

Stigma lepre

Slika
Kralj Baldwin IV od Jeruzalema, prema filmu Kingdom of Heaven, bio je obolio od lepre Indija će uskoro početi testiranje prve vakcine protiv lepre. Vakcina je namijenjena isključivo prevenciji ove bolesti, koju izazivaju dvije vrste bakterija iz roda Mycobacterium - Mycobacterium leprae i Mycobacterium lepromatosis , bakterije bliske Mycobacterium tuberculosis, koja izaziva tuberkulozu.  Godišnje u Indiji oko 125 000 ljudi bude zaraženom leprom, što čini oko 60% novih slučajeva lepre u svijetu. Lepra je karakteristična za siromašna područja, ali, suprotno opštem vjerovanju, nije visoko zarazna: pokazalo se da je lepra prelazi sa jedne na drugu osobo samo pri dugom ili ponavljanom kontaktu, najčešće među članovima porodice.  Leprozni zvone kako bi upozorili stanivnike da dolaze, ilustracija iz 14. vijeka, The Granger Collection, New York,, via Britannica Ova vakcina je razvijena upravo u Indiji, jer zapadnim farmaceutskim kompanijama očigledno nije bilo

Nevolje sa slonom

Slika
afrički šumski slon, izvor: wikimediacommons Nedavno sam pisala kako je utvrđeno da postoje 4 vrste žirafa , pa bih se sada posvetila jednom žirafinom susjedu - slonu. Nekada se smatralo da postoje 2 vrste slona - onaj indijski ( Elephas maximus ), sa manjim ušima i afrički ( Loxodonta africana ), sa velikim ušima. Zatim su naučnici podijelili afričkog slona na dvije podvrste - afrički slon i šumski afrički slon dok od 2010. važi podjela na dvije zasebne vrste afričkog slona, na Loxodonta africana - afrički slon i Loxodonta cyclotis - afrički šumski slon.  Loxodonta cyclotis je nešto manji od Loxodonta africana i Elephas maximus , a naseljava šume centralne Afrike.  Izvor: Nature magazine Krivolov stravično ugrožava populacije afričkih slonova, međutim, prema radu koji su Andrea K. Turkalo i saradnici objavili nedavno u Journal of Applied Ecology , pod nazivom "Slow intrinsic growth rate in forest elephants indicates recovery from poaching will req

S neba, pa u rebra

Slika
ATP, Image by Francis Leroy, Biocosmos Još jedna mana udžbenika kod nas je to što autori imaju običaj spomenuti neki važan pojam, ali komplikovan za objasniti uzrastu djece za koju je udžbenik, pa onda taj pojam samo ostane "visiti" u zraku. Tako se u udžbeniku za 7. razred Hadžihalilović-Begić-Tupkušić odjednom spomenu enzimi, a ne objasni se šta su to enzimi (bjelančevine koje ubrzavaju hemijske reakcije u organizmu). Doduše, piše kako "mitohondriji sadrže enzime pomoću koji se obavlja razgradnja složenih materija, pri čemu se proizvodi energija", ali sve ovo iza riječi "mitohodriji" nije definicija enzima. Tako se može pomisliti da su enzimi samo tvari koje služe da se neke druge tvari razgrade, što nije tačno. Trebam naglasititi da se djeca nikad prije u biologiji nisu susrela sa pojmom enzima, te da se enzimi rade iz predmeta Hemija tek u 9. razredu. Još gori primjer za ovaj problem "pojmova padobranaca" imamo u

Kako "uzgojiti" genijalca?

Slika
Izvor:The Brain Jedan članak u časopisu  Nature je vrlo zanimljiv sa aspekta pedagogije i didaktike jer govori o 45-godišnjoj studiji djece nadarene za matematiku. Ovu studiju, Study of Mathematically Precocious Youth ( SMPY ), započeo je Julian C. Stanley sa John Hopkins University 1971., a nastavili su je Camilla Benbow i David Lubinski sa Vanderbilt University. Cilj SMPY je bolje razumijevanje potreba djece koja su iznimno talentovana za STEM područje (za one koji ne znaju, STEM je akronim o Science, Technology, Engineering i Mathematics, a postaje internacionalizam i u jezicima našeg regiona). Dake radi se o studiji djece koja su znatno ispred svojih vršnjaka u područjima poput matematike, programiranja, pa i egzaktnih nauka, djece koje mi poznajemo pod pomalo vulgarnim nazivom "genijalci". Zapravo, studija je  nezvanično započela 1968, onda kada je Julian upoznao tada 12-godišnjeg Josepha Batesa, dječaka iznimnog talenta za matematiku, ali kojem obrazovni sis

Udžbenici loši, nikakvi

Slika
The Scale of the Universe, by Carry and Michael Huang, screenshot Kada sam tek počinjala čitati domaće udžbenike za predmete Fizika, Hemija i Biologija koji su namijenjeni osnovnim i srednjim školama, mislila sam da su udžbenici autorica Jasminke Halilović i Amele Begić nešto bolji od konkurencije. Međutim, danas definitivno povlačim riječ jer je broj grešaka - mislim na materijalne greške - u ovim udžbenicima prešao razinu koja se može tolerirati.  Pored toga što su ipak bolji od ostalih koje sam vidjela (zamislite sad kakvi su ostali udžbenici), ovi udžbenici su podosadni i nisu makli dalje od onoga kakvi su udžbenici bili prije 20-30 godina. U ovom postu se vraćam na udžbenik Biologija za 7. razred osnovne škole autorica Jasminke Hadžihalilović, Aide Begić i Rasime Tupkušić. Recimo, ime švedskog botaničara Carla von L innéa  se može pisati na više načina - možemo ga pisati ovako kako sam ga ja napisala, sa dva "n" i akcentom na "e", možemo ga pi

Ne jedna, nego četiri vrste žirafa!

Slika
Izvor:WLDavies Danas ću vas malo zabavljati sa biosistematikom. Opet. Međutim, mislim da će vam se svidjeti jer imam super cool vijest: pažljivom DNK analizom je otkriveno da ne postoji jedna, nego četiri vrste žirafa! Giraffa giraffa, izvor Wikimediacommons by Steve Juvertson Ono što smo nekada poznavali kao vrstu Giraffa camelopardalis jesu 4 vrste i to, pored spomenute G. camelopardalis ( Kongo, Kameun, Čad, CAR), tu su Giraffa giraffa (južna žirafa - Angola, Namibija, Južna Afrika, Bocvana, Zambija, Zimbabve, Mozambik), Giraffa tippelskirchi (Masai žirafa, Kenija, Tanzanija, Zambija, naročito područje ispod Kilimandžara) i Giraffa reticulata (sjeverna žirafa - Somalija, Etiopija, sjeverna Kenija). Rod Giraffa , pripada porodici Giraffidae, kojoj pripada i okapi (Okapia) i redu Artiodactyla (papkari). Sam rod broji 11 vrsta, od kojih je 7 izumrlo.  Masai žirafa, Izvor Wikimediacommons  Ove elegantne, krupnooke, dugonoge i dugovrate životinje sav