Udžbenici loši, nikakvi
 |
| The Scale of the Universe, by Carry and Michael Huang, screenshot |
Kada sam tek počinjala čitati domaće udžbenike za predmete Fizika, Hemija i Biologija koji su namijenjeni osnovnim i srednjim školama, mislila sam da su udžbenici autorica Jasminke Halilović i Amele Begić nešto bolji od konkurencije. Međutim, danas definitivno povlačim riječ jer je broj grešaka - mislim na materijalne greške - u ovim udžbenicima prešao razinu koja se može tolerirati.
Pored toga što su ipak bolji od ostalih koje sam vidjela (zamislite sad kakvi su ostali udžbenici), ovi udžbenici su podosadni i nisu makli dalje od onoga kakvi su udžbenici bili prije 20-30 godina. U ovom postu se vraćam na udžbenik Biologija za 7. razred osnovne škole autorica Jasminke Hadžihalilović, Aide Begić i Rasime Tupkušić.
Recimo, ime švedskog botaničara Carla von Linnéa se može pisati na više načina - možemo ga pisati ovako kako sam ga ja napisala, sa dva "n" i akcentom na "e", možemo ga pisati fonteski, kao "Karl fon Line", ponekad se može i izostaviti ovo "von", a možemo koristiti i latinizirano ime Carolus Linnaeus, pa i Carl Linnaeus, ali nikako Karl Linne - dva "n" ovdje nemaju šta raditi:
 |
Naravno, ovo je više greška lektora što se nisu pravilno odlučili za fonetsko ili izvorno pisanje stranih imena.
Također, koliko ja znam, a uvažiću ako neko ima pravopisne argumente da obori moje mišljenje, tačno je da se imena rodova i porodica prema znanstvenoj nomenklaturi pišu velikim početnim slovom (npr. Felis, Canis, Canidae), ali u našim jezicima - bosanskom, hrvatkom i srpskom, imena porodica i rodova se pišu malim početnim slovom. Dakle, treba pisati "mačka pripada rodu mačaka" i "mikoplazma". Ne pišemo "Majčina dušica", "Bijela ajkula", "Domaća mačka" i sl.
 | |
|
Međutim, autoricama i recenzentima je promaklo nešto puno krupnije - prefiksi koji označavaju red veličina u nauci. Znate, to su oni prefiksi mili-, mikro-, nano-, piko-, femto-, ato- te prefiksi kilo-, mega-, giga-, tera-, peta-, eksa-, zeta-, jokta- i još neki prefiksi, a koji su, na neki način "imena" veličina koje su manje ili veće od osnovne mjerne jedinice, a izražavaju se eksponencijama sa bazom 10. Eksponencije mogu biti pozitivne i negativne, a, osim za redove veličina označene prefiksima hekto-, centi- , deci- i deka, eksponencije se razlikuju za 3: 0, 3, 6, 9, 12, 15 itd. ili 0, -3, -6, -9, -12, -15 itd.
Evo šta autorice tvrde:
 |
First things first. Prvo, nanometar (nm) nije 10−12m nego 10−9m što također znači da to nije 10−9mm, nego 10−6m. 10−12m ima prefiks piko-. Drugo, jedinica "mikromikron" ili kako su je ovde označili, µµ, ne postoji. Postoji milimikron, mµ, a zašto je to ovdje napisano tako kako je napisano, sam Manitu zna.
Od pet recenzenata udžbenika (Hajrija Hamidović, Šefkija Muzaferović, Dženisa Buljugić, Marija Đukić i Mirsada Begović) niti jedan nije zapazio ove greške, a već sam pisala o još grešaka u istom udžbeniku. Šefkija Muzaferović je preminuo, ali ostaje 4 drugih recenzenata koji peru ruke od odgovornosti za ovaj udžbenik. Svi su završili biologiju i rade u prosveti.
Ja se iskreno nadam da djeca ništa ne nauče iz ovih i ovakvih udžbenika, jer ako zapamte ovakve gluposti, nepismenosti, netačnosti, kuku se i nama, i državi i svijetu zajedno sa nama.
Do izmjena i prepravki grešaka, na temu redova veličina, preporučujem ovu interaktivnu animaciju:
Primjedbe
Objavi komentar