Budućnost OI

Photo: Reuters

Do 2085. većina gradova će biti isuviše topla da ugosti Ljetne olimpijske igre - bar tako kaže analiza u  časopisu The Lancet. Koristeći modele i mjerenja, Kirk R. Smith i saradnici su procjenjivali koliko bi određena mjesta bila pogodna za održavanje OI prema tome koliko bi klimatski uslovi bili sigurni za održavanje jedne od najnapornijih disciplina - maratona. Upravo su atletičari najosjetljivije na vrućine, kao što je pokazalo iskustvo maratona u Čikagu iz 2007. kada se maraton morao otkazati usred trke zbog stotina slučajeva trkača koji su imali toplotni udar i kojima se morala pružiti medicinska njega.

Naporne fizičke aktivnosti vani su već sada ograničene u nekim dijelovima svijeta zbog nepovoljne kombinacije temperature, vlažnosti, vjetrova i UV zračenja. Modeliranje u ovom radu je vršeno prema RCP8.5 scenariju - onim sa najvišom emisijom stakleničkih gasova. Također, rad je fokusiran na sjevernu hemisferu, koju naseljava oko 90% svjetske populacije te na gradove koji imaju više od 600 000 stanovnika, što je donji prag veličine grada-potencijalnog domaćina OI od perioda nakon Drugog svjetskog rata. 

Pronašli su da bi svega oko 25 gradova Zapadne Evrope i 8 gradova van ovog područja bilo pogodno za održavanje Ljetnih olimpijskih igara jer bi temperature u ovim područjima bile niže od 25°C. u hladu, što predstavlja nizak nivo rizika za učesnike maratona. Neki od tih gradova su: Dublin, Gotheburg, Malmo, Oslo, Stochholm, Helsinki, Riga, St. Peterburg, Den Hague, Amsterdan, Rotterdam, Calgary, Vancouver, Bishkek i Ulan Bator. Gradovi koji su nekada važili za potencijalne domaćine poput Istanbula, Madrida, Budimpešte, Pariza i Rima prema ovoj studiji neće biti pogodni za održavanje OI.

S obzirom da su se neki od spomenutih gradova do prije koju godinu smatrali pogodnim za održavanje Zimskih olimpijskih igara, a, prema ovoj studiji, postaju kandidati za održavanje Ljetnih OI, čini se da će se Ljetne OI održavati još neko vrijeme, ali da ćemo ostati bez Zimskih.