Quantum of Science

Naučnici iz Hong Konga su razvili test krvi koji otkriva Alzeheimerovu bolest. Naime, neke molekule u krvi mogu reflektirati stanje mozga i dati rani uvid u razvoj bolesti.  Tim predvođen  Nancy Ip, neuronaučnicom s Univerziteta za nauku i tehnologiju u Hong Kongu razvio je  razvio test za identificiranje Alzheimerove bolesti i određivanje faze bolesti pacijenta na temelju nivoa 19 proteina u krvi. Alzheimer se danas otkriva na osnovu pozitronske emisijske tomografije (PET), zatim pomoću CT i MRI i određenim neuropsihijatrijskim testovima. Neka od ovih dijagnostičkih sredstva nisu svima dostupna jer ili ih na klinikama nema ili su preskupa. Također, za zdravstveni sistem, čak i bogatijih zemalja, veliko je opterećenje da se ovako testira svaki stariji pacijent s kognitivnim problemima.  Već postoje neki dostupni testovi krvi za ovu bolest,  poput C 2 N . Ovaj test krvi koristi  maseni spektrometar za mjerenje omjera dvije vrste beta amiloida (40 i 42) ...

  FDA je ovaj lijek odobrila na osnovu dokaza da uklanja amiloidni plak, a n na osnovu dokaza da poboljšava kliničku sliku pacijenata, i kontra preporukama panela stručnjaka. Vrijeme će pokazati da li je ovo bila dobra ili loša odluka. nema dovoljno dokaza da lijek stvarno pomaže, ali s druge strane, ljudi očajnički žele neki lijek i nadu... Američka administracija za hranu i lijekove (US Food and Drug Administration-FDA) dala je odobrenje za hitnu upotrebu za lijek za Alzheimerovu bolest zvani aducanumab (adukanumab, komercijalno ime Aduhelm) kompanije Biogen Inc. Međutim, ovaj vijest nije naišla na odobravanje i oduševljenje baš sviju. Još 2015. ova stranice je s oprezom pisala o ovom potencijalnom lijeku, ali u nekoliko godina istraživanja nisu ponudila ubjedljive dokaze da lijek pomaže pacijentima, ali je ipak odobren.  Kaa postoji neka teška bolest, koja, kao Alzheimerova bolest, uništavaju individualnost, nezavisnost, integritet jedne osobe, vijesti o istraživanjima uz...

Arboleda-Velasquez et al., Nature Medicine, 2019 Jedna žena iz Kolumbije, iako je genetički osuđena na porodičnu istoriju Alzheimerove bolesti, ipak ni u svojoj 73. godini nije razvila ovaj oblik demencije. Zapravo, imala je rezistenciju na autosomalno dominatno nasljeđivanog Alzheimera, zahvaljujući jednoj drugoj mutaciji. Upravo taj slučaj se opisuje u radu objavljenom 4. novembra 2019. u Nature Medicine . Rad je dostupan na linku ovdje i ovdje . Zapravo, u jednom prethodnom istraživanju, praćeno je oko 6000 osoba koje su sa ovom ženom bili u nekom srodstvu i oko 1/5 njih je imalo mutacije na genu presenilin 1 ( PSEN1 ) koje uzrokuju Alzheimerovu bolest. Kod autosomalnog dominantnog nasljeđivanja, dovoljno je da jedna kopija gena bude mutirana i da se osobina ispolji i upravo je to slučaj sa PSEN1 mutacijom.  Međutim, pozitronska tomografija ove žene je pokazala kako kod nje ima neuobičajeno mnogo beta-amiloidnog plaka, ali opet nije došlo do razvoja demenc...

Pixabay Jedna nedavna japanska studija je pokazala kako su transmasti opasnije nego što smo mislili i predstavljaju veći rizik po zdravlje, kao i junk food koji je uglavnom prepun transmasti.  Studija, čiji je naslov " Serum elaidic acid concentration and risk of dementia" ,   objavljena 23. oktobra 2019. u časopisu Neurology    ("Hisayama studija") istraživala je nivo elaidinske kiseline, inače markera transmasti u serumu i rizika od demencije.  U studiji je praćeno   1628 stanovnika Japana starijih od 60 godina bez demencije prospektivno od trenutka kada su podvrgnuti  prvom skriningu 2002.–2003. godine  pa sve do kraja 2012.   Razine elaidinske kiseline u serumu izmjerene su plinskom hromatografijom i masenom spektrometrijom.  Na početku studije naučnici su analizirali količinu  transmasnih kiselina u  krvi ispitanika i pratili su njihovu ishranu. Onda su u analitiku uvrstili i druge faktore ...

I zgleda da dobrom oralnom higijenom smanjujemo i rizik od Alzheimerove bolesti. Jedna bakterija, Porphyromonas gingivalis , izazivač bolesti zuba i gingive je u novom radu, objavljenom u Science Advances , povezana sa Alzheimerovom bolešću. Već dugo vremena uzrok ove bolesti nije do tančina jasan, ali se zna da je degradacija moždanog tkiva povezana sa pojavom beta amiloidnih peptidnih depozita i tau proteina.  Također, izdvojene su i varijante određenih gena, povezane sa većim rizikom za obolijevanje od ove neurodegenerativne bolesti te znamo da kod ove bolesti postoji i genetički faktor. Ono što je bilo nejasno jeste to šta bi moglo uzrokovati stvaranje depozita, "plaka" beta amiloida i tau proteina u mozgu.  Izvor: https://www.asceneuron.com U novoj, veoma hrabroj hipotezi, iznijetoj u radu pod naslovom " Porphyromonas gingivalis  in Alzheimer’s disease brains: Evidence for disease causation and treatment with small-molecule inhib...

Izgleda da postoji korelacija između razine nivoa spolnih hormona estrogena i progesterona kod žena i rizika za razvoj Alzheimerove bolesti. Analize pokazuju kako su u SAD čak 2/3 oboljelih od Alzheimerove bolesti žene, a na ovogodišnjoj godišnjoj konferenciji Alzheimer's Association International u Čikagu je iznesen izvještaj kako žene koje imaju 3 ili više djece imaju 12% manji rizik razvoja ovog oblika demencije od žena koje imaju jedno dijete.  Na konferenciji su istaknuta još dva potencijalna faktora rizika, također povezana sa nivoima progesterona i estrogena. Pokazalo se da žene koje ranije uđu u menopazu - oko 45.-te godine, te one koje imaju menarhu ranije, imaju također povećan rizik obolijevanja. Menopauza u 45.-toj godini i ranije se povezuje sa povećanjem rizika obolijevanja od čak 28%. Još nije jasan mehanizam preko kojeg estrogen i progesteron potencijalno povećavaju rizik oboljevanja od Alzheimerove bolesti te da li su u pitanju sami hormoni ili ...

Source: David Whittle / Imagezoo Koliko sati spavate? 8? 9? 6 sati? Nakon ovog teksta ćete možda poželjeti odvojiti više vremena za spavanje.  Naime, nedostatak sna i premalo sna utiču na povećanje razine beta-amiloida, proteina u mozgu koji se povezuje sa nastankom Alzheimerove bolesti. Sam beta-amiloid je produkt metabolizma moždanih stanica, a molekule ovog proteina imaju tendenciju da agregiraju i stvaraju plak, karakterističan za kliničku sliku Alzheimerove bolesti.  2018. godine se pojavilo nekolo radova koji pokazuju upravo ovo.  U studiji, objavljenoj u PNAS ( Proceedings of the National Academy of Sciences ), pod naslovom "Beta-Amyloid accumulation in the human brainafter one night of sleep deprivation " (1), rađena je pozitronska emisiona tomografija na 20 osoba starosti od 22 do 72 godine. U ovoj studiji je pokazano kako razina beta-amiloida raste za 5% nakon svega jedne neprospavane noći. Kod pacijenata sa Alzheimerovom bolesti, procenat...

Jedan od uzroka Alzheimerove bolesti, tau-protein, se možda može  prenositi sa neurona na neuron . Ovo je još uvijek hipoteza, zasnovana na snimcima načinjenim magnetnom rezonancom (MRI) i pozitronskom emisionom tomografijom (PET). Name, uz beta-amiloidni plak, nakupine hiperfosforiliziranog tau-proteina dovode do oštećenja nervnih stanica, što je uzrok Alzheimerove bolesti. Abnormalna i povećana fosforilacija tau-proteina može imati uzrok u nekim mutacijama. Inače, normalan tau protein ima veliku ulogu u nervnim stanicama u stabilizaciji mikrotubula, formacija unutar životinjskih stanica koje čine citoskelet ovih stanica. Naučnici već dugo vremena diskutuju o tome da li je postojanje beta-amiloidnog plaka, ili, pak, tau-proteina, osnovni uzrok Alzheimerove bolesti te koji poremećaj je bolje adresirati u terapijama.  Naučnici sa Univerziteta Cambridge u Ujedinjenom Kraljevstvu su kombinirali dvije tehnike skeniranja mozga - MRI i PET  - 17 osoba sa Alzheimer...

Piti ili ne piti alkohol pitanje je sad. Većina ljudi, kada dođe do ovog pitanja, a nemaju neku veliku medicinsku kontraindikaciju da ne smiju nimalo piti, kaže "pa dobro, sve se može, umjereno". Međutim, duboko u sebi, znamo da je alkohol dobro izbjegavati, pogotovo ako što duže želite izgledati mladoliko. No, studija objavljena u Nature pod naslovom " Beneficial effects of low alcohol exposure, but adverse effects of high alcohol intake on glymphatic function " pokazuje da je pijenje dvije čaše alkohola dnevno dobro za nervni sistem jer pomaže u pročišćavanju toksina u limfatičkom sistemu mozga, uključujući čak i beta-amiloid i tau protein te smanjuje upalu.  Tim koji je napravio ovaj rad, predvođen Maikenom Nedergaardom, 2011. godine je opisao limfni sistem mozga, tzv. glimfatični sistem , "drenažni sistem" mozga pomoću kojeg se iz moždanog tkiva uklanjaju proteini, a distribuiraju hranljive molekule, poput glukoze, aminokiselina, l...

Kada govorimo o Alzheimerovoj bolesti, obično se spominju dvije hipoteze o uzrocima ove tihe i nemilosrdne bolesti: amiloidni plak i inflamatorna reakcija. Osim ovih, postoje još i tau hipoteza, holinergična hipoteza te hipoteza o povezanosti Alzheimerove bolesti sa nekim infekcijama te, naravno, genetička predispozicija za obolijevanje.  Kada biste pogledali  i uporedili presjek tkiva mozga preminule osobe koja je bolovala od Alzheimera i osobe koja nema bolest, primijetili biste područja gdje nema tkiva: bukvalno, "rupe" u mozgu. Kao da je neko poharao tkivo mozga i pobio nervne stanice. Sama bolest je vrlo teška tim prije što osobi oduzima dio po dio ličnosti. Svako ko je pogledao film Still Alice ili ima u porodici slučaj Alzheimerove bolesti, zna koliko su neumjesne šale u situacijama kada neko nešto zaboravi, pa mu kažu da ga je "posjetio Alzheimer". Nimalo smiješno. Dakle, postoji nekoliko hipoteza u igri. Međutim, nedavno objavljen r...

Naučnici su pronašli način kako da se pokvaren zub obnovi iznutra, od samog tkiva zuba te smatraju kako će ova nova metoda smanjiti potrebu za plombiranjem zuba. Tim naučnika sa Kings koledža u Londonu (King's College London, KCL) je 9. januara ove godine publikovao rad pod nazivom „ Promotion of natural toothrepair by small molecule GSK3 antagonists “ u Scientific Reports . U istraživanju na miševima pokazano je kako lijek Tideglusib promovira staničnu diobu i diferencijaciju kod matičnih stanica u pulpi zuba, što rezultira stvaranjem novih stanica koje grade dentin, dio zuba ispod cakline. Dentin, pored zubne cakline, pulpe i cementa predstavlja specijalizirano tkivo koje čini naše zube. Oko 45% dentina čini mineral hidroksiapatit, oko 33% je organska materija, a 22% voda. Lijek koji aktivira matične stanice dat je preko spužvice od kolagena natopljene rastvorom lijeka koja je potom umetnuta u šupljinu nastalu nakon uklanjanja oštećenog dijela zuba. Nakon ove ...

Sjećate se cijele one priče o BRCA genima, istim onim genima koji su postali strašno poznati zbog ispovijesti Angeline Jolie ? Dakle, BRCA1 gen je gen koji kontroliše popravke DNK - kada se DNK duplicira, mogu nastati "tipfeleri", a određeni enzimi imaju sposobnost da prepoznaju i izrežu kopiju sa greškom. Neki drugi enzimi ne djeluju tako što izrezuju greške, već sprječavaju da se stanica dijeli sve dok se greška ne ispravi, a ukoliko do toga ne dođe, stanica bude uništena u procesu apoptoze. BRCA1 gen kodira jedan od ovih enzima za popravke DNK. Nalazi se na hromsomu broj 17 u ljudskom genomu i to na njegovom q kraku.  Međutim, može se desiti da i ovi geni sadrže grešku - tada kažemo da BRCA gen nije funkcionalan, da je mutiran. Zaista, ironija je da gen koji kodira protein (enzimi su proteini, ne zaboravljajte) za popravku DNK, može biti "pokvaren". Međutim, kada je ovaj enzim mutiran, dolazi do vrlo neugodnih situacija u organizmu, a te situacije imaj...