Bolja oralna higijena - zaštita od Alzheimerove bolesti?

Izgleda da dobrom oralnom higijenom smanjujemo i rizik od Alzheimerove bolesti. Jedna bakterija, Porphyromonas gingivalis, izazivač bolesti zuba i gingive je u novom radu, objavljenom u Science Advances, povezana sa Alzheimerovom bolešću.

Već dugo vremena uzrok ove bolesti nije do tančina jasan, ali se zna da je degradacija moždanog tkiva povezana sa pojavom beta amiloidnih peptidnih depozita i tau proteina. 

Također, izdvojene su i varijante određenih gena, povezane sa većim rizikom za obolijevanje od ove neurodegenerativne bolesti te znamo da kod ove bolesti postoji i genetički faktor. Ono što je bilo nejasno jeste to šta bi moglo uzrokovati stvaranje depozita, "plaka" beta amiloida i tau proteina u mozgu. 

Izvor: https://www.asceneuron.com

U novoj, veoma hrabroj hipotezi, iznijetoj u radu pod naslovom "Porphyromonas gingivalis in Alzheimer’s disease brains: Evidence for disease causation and treatment with small-molecule inhibitors", prikazani su dokazi  kako i bakterije mogu biti faktor koji doprinosi razvoju ove bolesti. U radu je sugerirano kako se β-amiloidni plak stvara kako zaštitni odgovor tkiva na prisutnost bakterije Porphyromonas gingivalis.  Inače, ova bakterija razara fibroblaste gingive tako što razlaže kolagen. Pronađena je u gornjem probavnom traktu, u kolonu, pa čak i u vagini kod žena sa bakterijskom vaginozom.

Kolonije Porphyromonas gingivalis na krvnom agaru
Izvor: Microbe Wiki

Treba se prisjetiti toga da je nedavno predstavljeno otkriće kako su pronađene crijevne bakterije u mozgu, ali ovo otkriće treba još potvrda. 

Tim koji stoji iza ovog rada, sastavljen od naučnika iz laboratorija u Australiji, SAD, Novom Zelandu, Norveškoj i Poljskoj pokazao je kako u 90% uzorka iz oko 50 mozgova ljudi sa Alzheimerovom bolešću postoji ova bakterija. Zatim su naučnici pokušali utvrditi da li je ovaj nalaz tek korelacija ili postoji kauzalnost. Inficirali su desne zdravih miševa sa Porphyromonas gingivalis i poslije utvrdili kako su se kod ovih miševa nivoi β-amiloidnog plaka povećali u odnosu na normalne vrijednosti. Davanje antibiotika miševima je reduciralo nivoe plaka.

Također, neki drugi patogeni se povezuju sa stvaranje plaka - spiroheta bakterija i virus herpesa također dovode do inflamacije i pronađeni su kod pacijenata sa Alzheimerovom bolešću.

Još je rano reći kako ova bakterija izaziva Alzheimerovu bolest te je ovaj nalaz, kao uostalom i hipoteza da Helicobacter pylori izaziva čir želuca svojedobno, veoma hrabar. Za sada možemo govoriti o jakim dokazima postojanja kauzalnog odnosa između infekcije P. gingivalis i pojave β-amiloidnog plaka a ne o tek korelaciji. 

Ovo čak nije ni prvi put da se povezuju mikrobiom i patogene bakterije sa Alzheimerovom bolešću: jedan rad iz 2018. u PLOS One je također pokazao kako je infekcija P. gingivalis povezana sa ovom bolešću, dok se u članku iz 2015. godine, objavljenom u North American Journal of Medical Sciences govori o povezanosti Alzheimera te infekcije nekim drugim patogenima-izazivačima periodontalnih bolesti kao što su to Aggregatibacter actinomycetemcomitans, Porphyromonas gingivalis, Prevotella intermedia, Fusobacterium nucleatum, Tannerella forsythensis, Eikenella corrodens i Treponema denticola. 

Istraživanje je finansirao privatni biotehnološki start-up iz San Francisca, Cortexyme Inc, koji također razvija i terapiju Alzheimerove bolesti zasnovanu na lijekovima koji blokiraju enzime bakterije Porphyromonas gingivalis.