Kako su lame inspirisale naučnike da pokušaju napraviti univerzalnu vakcinu protiv gripe

(Tekst je u drugačijem i proširenom obliku prvi put objavljen na Glas Amerike)

Univerzalna vakcina protiv gripe je nešto što naučnici dugo vremena pokušavaju stvoriti, ali im ovo stalno „bježi iz ruku“ jer virusi gripe brzo mutiraju. Međutim, jedna životinja iz udaljene Latinske Amerike može dati rješenje na ovaj problem. Možda je univerzalna vakcina protiv gripe ipak moguća.

Stvar je u tome što je H-komponenta (hemaglutinin) kapside virusa influence ako promjenljiva, a upravo je to komponenta - antigen, na koju reaguje naš organizam. Međutim, N-komponenta kapside virusa influence nije sklona promjenama. Više o tome šta je H-kompoenta, a šta N-komponenta, pročitajte ovdje.

Kada bi naš organizam reagovao na ovaj dio virusa, ne bi bilo problema se sezonskim promjenama sojeva – naš organizam bi svejedno prepoznao virus. Ipak, to se ne dešava. Stvar je u tome što su naša antitijela – proteini koji nas štite od antigena, a molekularna građa im podsjeća na slovo „Y“ – osjetljiva na hemaglutininsku komponentu virusa influence, ali ne i na N-komponentu.

Građa antitijela

Ljudska antitijela su kompleksne molekule proteina sa visokouređenom 3D strukturom. Imaju 2 laka i dva teška lanca, a prostorna kombinacija lakih i teških lanaca stvara mjesto koje može za sebe vezati antigen – strani element nepoželjan organizmu, u ovom slučaju virus.

Međutim, kod nekih životinja, kao što su to lame (naučni naziv Lama glama) i srodne alpake ili vikunje (Vicugna pacos), antitijela su nešto jednostavnije građe i manje molekulske mase te umjesto da se vežu na vanjsku, varijabilnu H-komponentu virusa gripe, ova antitijela se mogu vezati na antigene koji se nalaze dublje u kapsidi virusa – na nepromjenljivu N-komponentu.

U radu objavljenom početkom novembra u magazinu Science, grupa naučnika, predvođena istraživačima sa Insituta Scripps u La Jolli te iz kompanije Jannsen u Holandiji i Belgiji, naučnici su opisali prve korake stvaranja univerzale vakcine protiv gripe koristeći se osobinom antitijela lama.

Naučnici su prvo vakcinisali lame protiv virusa gripa A i B, a potom u krvi životinja tražili antitijela. Određena antitijela u serumu krvi lama su bile male molekulske mase i naučnici su ih nazvali  nanotijela odnosno, nano-antitijela (eng. „nanobodies“). Zatim su iz ovih nanotijela izdvojili jedan jedini protein, „multidomensko antitijelo MD3606“, molekulu koja se može uvući u prostore do kojih obična antitijela ne mogu. Potom su stvorili gen – šifru za stvaranje ovih superantitijela i pomoću bezopasnog virusa-vektora izvvršili fuziju ovog antitijela i običnih ljudskih antitijela.

Idući korak je bio ispitivanje efikasnosti ovih superantitijela na viruse u uslovima „in vivo“ tj. na laboratorijskim životinjama – miševima u ovom slučaju. Miševi su dobili dozu ove nove vakcine i sutradan su bili zaraženi virusom gripa, a nakon toga se pokazalo da su miševi bili otporni na čak oko 60 sojeva virusa.

Ovaj tretman još nije ispitan na ljudima i moraće čekati dozvole za faze testiranja koje uključuju ljude. Zbog toga se ne zna da li i koliko je često potrebno vršiti tzv. „boostove“ vakcine – ponavljanja doza u cilju sticanja imunosti niti koliko imunitet traje. Zanimljivo je da je ova vakcina djelotvorna i nakon infekcije tj. djeluje kao antiotrov. Međutim, moguće je i da ljudski organizam antitijela lama tretira kao antigene i napadne ih, što bi onemogućilo korištenje ovog pristupa u imunizaciji protiv gripe.