Quantum of Science

Njemačka mapa koja prikazuje širenje pandemije influence 1889/90. Autor: specijalista pedijatrije Jovan Raičević Prvi slučajevi bolesti zabilježeni su u maju u gradu Buhari, u Centralnoj Aziji. Odatle se talas epidemije polako širio i na istok i na zapad. Početkom novembra, bolest je stigla u Sankt Petersburg. Od tog trenutka širenje epidemije je bilo munjevito, za manje od četiri mjeseca, bolest se proširila na cijelu Sjevernu hemisferu, a zatim i na Južnu. Bila je godina 1889. a epidemija je ostala poznata kao Ruski ili Azijski grip. Bila je to prva pandemija koja je iskoristila moderna saobraćajna sredstva da bi se brzo proširila na sve kontinente. Evropske države, uključujući Rusko Carstvo, imale su u tom trenutku preko 200 000 kilometara željezničkih pruga, a put parobrodom od Evrope do Sjeverne Amerike trajao je oko nedjelju dana (1). Broj oboljelih u zahvaćenim gradovima brzo se povećavao i vrhunac smrtnih ishoda je u prosjeku bilježen pet sedmica nakon prvog registrovanog sluča...

Ne vjerujem u koronu. Razlozi za to su vrlo jednostavni i nemaju veze s teorijama zavjere. 1.  U nauku se ne može vjerovati ili ne vjerovati. Nauka je sistem koji podržava činjenice, tumači prirodne i društvene pojave, a u činjenice se ne vjeruje. U ono što je dokazano ne možete reći da vjerujete ili ne vjerujete, ono je tu, bez obzira na našu vjeru - ili nevjeru. Vjerovati možemo u nešto za što ne postoje dokazi da postoji ili ne postoje dokazi da ne postoji. Možemo vjerovati ili ne vjerovati u život poslije smrti, Boga, život na planetama van Solarnog sistema. Naučne činjenice prihvatamo ili ne prihvatamo, ali one su tu. 2. Korona svakako ne postoji. To je samo simplificirani laički naziv za bolest koja se zove  COVID-19, nastao usljed toga što je neko bio lijen da izgovara " novi koronavirus " ili "nova koronavirusna bolest" kako smo u početku pandemije zvali virus i infekciju koju izaziva. Sad, godinu dana nakon toga, stvarno nema opravdanja da COVID-19 zovemo ...

U javnosti je veliku buru i zabrinutost izazvala vijest kako je tigrica iz zoo-vrta u Bronxu zaražena novim koronavirusom SARS-CoV-2 te da joj je infekciju prenio čuvar zoo vrta. Prije toga je zabilježen slučaj infekcije i kod jedne domaće mačke iz Belgije, ali se spominjao i nejasan slučaj infekcije kod jednog psa iz Hong Konga. U zoo-vrtu u Nebraski u novembru 2021. uginuli su izuzetno rijetki sniježni leopardi koji su imali COVID-19. Postavilo se pitanje kako je moguće da je virus tako brzo postao adaptiran na jednu drugu vrstu i znači li to da se mi možemo zaraziti od naših kućnih ljubimaca. Jedna od prvih informacija o COVID-19, odnosno, virusu koji izaziva ovu respiratornu infekciju, bila je da je ne mogu prenositi kućni ljubimci i to je bilo jasno označeno na stranicama Svjetske zdravstvene organizacije. Naravno, ovdje bismo morali izuzeti hipotetičke slučajeve ako bi krzno ili šape kućnog ljubimca bile kontaminirane virusom, recimo ako je neko dodirivao životin...

Koji sapun trebate kupiti kako bi se zaštitili od SARS-CoV-2 (koronavirusa)? Javile se se tvrdnje kako je sapun koji ima pH vrijednost kao koža - blago kiselu 5.5, bolje štiti od virusa. To nije tačno - taj sapun samo manje isušuje kožu, ali svaki sapun je dobar za temeljno pranje ruku u cilju zaštite od SARS-CoV-2, ali i drugih respiratornih virusa, poput virusa koji izazivaju gripu ili prehladu. Naime, nije pH vrijednost - kiselost ili baznost - to što ubija infektivne čestice.  Virusi se obično sastoje od malog paketa nasljednog materijala - dezoksiribonukleinske kiseline (DNK) ili, češće ribonukleinske kiseline (RNK), preko kojeg, otimajući DNK naših ćelija, stvaraju svoje komponente. Taj njihov nasljedni materijal se nalazi okružen kapsulom koja je građena od nešto bjelančevina i molekula masti . Građa virusa SARS-CoV-2, izvor The Economist, Manuel Bortoletti: Source: The Economist Sve što može razdvojiti molekule masti - može i uništavati o...

Elektronski mikrograf SARS-CoV-2, izvor: HKUMed Naučnici širom svijeta utrkuju se u razvoju potencijalnih vakcina i lijekova za borbu protiv novog koronavirusa, sada nazvanog SARS-Cov-2, prije poznatog kao 2019-nCoV. U međuvremenu, nije se samo naziv virusa promijenio, nego i naziv bolesti - više je ne zovemo "novi koronavirus", nego COVID-19. U nazivu virusa i nazivu bolesti je bilo važno da se ne stigmatizira region u kojem se infekcija prvo pojavila, tako da se ne može govoriti o Wuhan virusu.  Već imamo i prvog kandidata  za vakcinu protiv nove bolesti, a koju razvijaju naučnici sa Univerziteta Queensland i koja će uskoro kreniti u testiranje. Nadajmo se da će se pokazati dovoljno dobrom, efikasnom i sigurnom i nadajmo se da će druge institucije, privatne i državne pronaći i efikasan lijek, kao i druge vakcine.  U međuvremenu, grupa naučnika je pronikla u  molekularnu strukturu ključnog proteina koji koronavirus koristi za invaziju na ljudske stan...

Krajem 2019. godine, ili još prezicnije 31. decembra 2019. zdravstvene institucije u Kini su prijavile nekoliko slučajeva upale pluća uzrokovanih nepoznatim virusom i o tome obavijestile Svjetsku zdravstvenu organizaciju.   Kineske medicinske institucije su kod novih slučajeva misteriozne bolesti uradile specifične testove na gripu, ptičiju gripu, SARS, MERS, adenovirus i druge uobičajene patogene koji uzorkuju respiratorne infekcije i isključili su ove viruse kao potencijalni uzrok. Sekvencioniranje genoma novog virusa pokazalo je kako ovaj novi virus spada u grupu koronavirusa, nazvanih tako jer na slikama specijanim mikroskopima izgleda kao da imaju „krunu“. Koronavirusi su uobičajeni i obično uzrokuju blage respiratorne simptome, poput kašlja ili curenja iz nosa te su česti uzročnici prehlada.  Danas znamo oko 7 koronavirusa koji inficiraju ljude. Međutim, neke vrste koronavirusa su mnogo opasnije. Takav je SARS, koji je zarazio više od 8000 ljudi, a bio odg...