Quantum of Science

Batagur trivittata, izvor:   Myo Min Win/WCS Myanmar Program. Dvije životinjice koje su bile "izgubljene za nauku" i smatralo se da su izumrle, imaju svoj veliki comeback.  Burmanska nasmijana nosata kornjača   ( Batagur trivittata ), za koju se pretpostavljalo se da je izumrla prije samo 20 godina je na putu da se spase. Nakon što su  naučnici ponovo 2017. otkrili šačicu preživjelih životinja, konzervatori su povećali populaciju na gotovo 1000 kornjačica u zatočeništvu, od kojih su neke uspješno puštene u divljinu. Galegeeska revoilii, izvor: By Steven Heritage - Steven Heritage​, Houssein Rayaleh, Djama G. Awaleh and Galen B. Rathbun: New records of a lost species and a geographic range expansion for sengis in the Horn of Africa. PeerJ 8, 2020, pp. e9652 (fig. 1), doi:10.7717/peerj.9652, CC BY 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=93279494 Druga životinjica za koju se pokazalo da ipak nije izumrla je jedna slatka somalijska surlasta rovčica...

Izvor: Save the Rhino Naučnici pokušavaju stvoriti embrije gotovo izumrlog sjevernog bijelog nosoroga, što je dio napora da se vrsta spasi od nestanka. Ovaj proces konzervacije sjevernog bijelog nosoroga je izuzetno delikatan i težak, jer više nema mužjaka ove vrste. Od 2016. saradnja između zoo vrta u San Diegu i češkog te vrta Dvur Kralove i još nekih naučnih institucije, uključujući biotehnočke kompanije i  Leibniz Institute for Zoo and Wildlife Research u Berlinu    možda i učini neke pozitivne pomake za ove sisare. Sjeverni bijeli nosorog ( Ceratotherium simum cottoni) je na pragu izumiranja, sa samo dvije ženke, Fatu (stara 17 godina) i Najin (stara 27 godina). Posljednji mužjak ove životinje, Sudan, uginuo je 2018. u Kenije i od tada se smatra da je ova vrsta tj. podvrsta funkcionalno izumrla, a IUCN je kritično ugrožena. Ove dvije spomenute ženke pripadaju češkom zoo-vrtu Dvur Kralove, ali se nalaze u OI Pejeta Conservancy području u Keniji, gdje ih ...

Kada naučnici najave da rade na obnavljanju neke vrste, prvo pomislimo da stvaraju dinosaure, što, naravno, nije moguće jer je u uzorcima koji sadrže DNK dinosaura ova molekula toliko degradirana da se ne može koristiti u te svrhe. Onda čujemo da George Church, praktično alfa i omega moderne genetike, najavljuje "vaskrsavanje" mamuta . Ali, prirodno pitanje koje bi slijedilo iz svega ovoga je to da li naučnici biotehnologijom mogu spašavati vrste koje nestaju upravo sada, nama pred očima? Nedavno su gotovo svi mediji prenijeli tužnu vijest da je u martu 2018. uginuo posljednji mužjak bijelog nosoroga, te da na svijetu imaju samo još dvije ženke. Mužjak je uspavan usljed uznapredovale degenerativne bolesti. Ali, postoji mogućnost da se sa ove dvije ženke radi in vitro oplodnja.  Analize DNK zaleđenih stanica devet primjeraka sjevernog bijelog nosoroga ( Ceratotherium simum cottoni)   i četiri južna bijela nosoroga ( Ceratotherium simum simum)  nudi nadu z...

Maxime Aliaga/SOCP-Batang Toru Programme Nakon sto godina sumnji da postoji još jedna vrsta orangutana, pronađena je mala, izolovana populacija koja je potvrđena kao nova vrsta, i to baš u trenutku kada ovim stvorenjima prijeti izumiranje zbog ugroženosti habitata.  Orangutani spadaju u čovjekolike majmune, zajedno sa gorilama, čimpanzama ( Pan troglodytes ) i bonobo-čimpanzama ( Pan paniscus ). Orangutani su obuhvaćeni rodom Pongo, a do sada su bile poznate vrste Sumatranski orangutan ( Pongo abelii ) i Borneo orangutan ( Pongo pygmaeus ). Nova vrsta je Tapanuli orangutan ( Pongo tapanuliensis ), nativan za Južni Tapanuli na Sumatri. Orangutani dijele oko 97% DNK sa nama. Populacija ove vrste iznosi oko 800 jedinki koje žive u šumi Batang Toru na zapadu Sumatre. Teritorija ima je sužena na nekih 1000 kvadratnih kilometara i sve to čini da je Tapanuli orangutan najugroženiji od svih čovjekolikih majmuna. Od do sada poznatih vrsta roda Pongo razlikuju se po tome što ...