Quantum of Science

  Golemi ledeni glečer na Antarktiku se nedavno odlomio od ledenog masiva Brunt, dvadesetak kilometara od britanske istraživačke postaje na Južnom polu.  Odlomljeni led ukupne je površine 1270 kvadratnih kilometara, a debljina mu je 150 metara. Nekoliko novih studija, ali i opservacija arktičkog kruga, govore o devastirajućem utjecaju klimatskih promjena na ovo područje. U Sibiru su prošle godine zabilježene izuzetno visoke temperature, ali i požari koje je teško obuzdati. Naša planeta velikom brzinom gubi ogromne količine leda: radi se o 28 biliona tona u manje od 25 godina, pokazuje analiza, objavljena krajem januara u časopisu Cryosphere . U ovoj studiji su naučnici koristili satelitska promatranja i računalne modele za procjenu globalnih trendova gubitka leda.   Izračunali su da je od 1994. do 2017.   planeta Zemlja izgubila 7.6 biliona tona arktičkog morskog leda, 6.5 biliona tona leda na Antarktiku i 6.1 biliona tona leda s planinskih glečera. Kombinovani led...

Skoro cijela populacija polarnih medvjeda će biti izbrisana do 2100. godine ako ne preokrenemo trend gubitka leda u morima. Polarnim medvjedima ( Ursus maritimus ) potreban je morski led za lov tuljana a očekuje se da će se količina leda smanjivati jer se globalno zagrijavanje i gubitak morskog leda nastavljaju. "Vrlo je mala šansa da polarni medvjedi opstanu bilo gdje u svijetu, osim možda na vrlo visokim geografskim širinama Arktika u jednoj maloj podpopulaciji, ako nastavimo poticati klimatske promjene uobičajenim razinama emisija", kaže klimatski naučnik Peter Molnar. Molnar i njegove kolege analizirali su koliko dugo polarni medvjedi mogu preživjeti i  imati mladunce tokom sve dužih razdoblja kada su dijelovi Arktika bez leda. U radu, objavljenom u Nature Climate Change , pod nazivom   "Fasting season length sets temporal limits for global polar bear persistence" , dali su p rojekcije koje pokazuju da će se, ako se nastave sadašnje stope zagrijav...

Ljepote arktičkog pojasa. Izvor Shutterstock Modeli klimatskih promjena su osjetljiv instrument predikcije klime - i male promjene u parametrima, zaboravljanje na neki parametar ili neshvatanje da postoji još neka varijabla u proračunu, mogu promijeniti model. Međutim danas neću pričati o modeliranju, niti ću ubijeđivati climate deniers kako su promjene u klimi posljedica antropogene djelatnosti i industrijalizacije, negu ću ispričati priču o nečemo, izgleda vrlo nepovoljnom, što se događa na Arktiku.  Ok, kada sad kažem "Arktik", ne mislim samo na usku zonu Sjevernog pola i Arktika - mislim na zonu prostiranja arktičke klime, na dio Zemljine balote Sjevernog polarnog kruga, do polarnice. Dakle, u ovom području imamo dosta Sibira, nešto Evrope, Grenland, Kanadu i nešto SAD. Nije da ne znamo da procenat karbon-dioksida u ovim područjima nekad raste, a nekad se smanjuje - ove fluktuacije su poznate u nauci, a objašnjavaju se time što u proljeće i ljeto...

Zapadni Sibir, jedna od najhladnijih regija na Zemlji, prolazi kroz period toplinskog talasa bez presedana. Ova je zima bila najtoplija u Sibiru od kada se prate temperature prije 130 godina.  Arktički grad Khatanga postavio je novi rekord od 25 °C u maju, kada su obično temperature još uvijek jako niske. Toplina je povezana s opasnim odmrzavanjem permafrosta, rasprostranjenim divljim požarima i rojevima kukaca koji uništavaju drveće. U maju su površinske temperature bile i do 10 °C iznad prosjeka u tim dijelovima Sibira. Došlo je do ranog probijanja leda u rijekama Sibira, ali se dogodilo i veliko izlijevanje dizela zbog topljenja permafrosta ispod nosača spremnika goriva. Temberatura u Verhojansku je u junu dostigla  38°C. Izvor: COPERNICUS Freja Vamborg, naučnica u COPERNICUS službi za praćenje klimatskih promjena (C3S), kaže: „To je nesumnjivo alarmantan znak, ali ne samo da je mjesec maj bio neobično topao na ovim prostorima. Cijela zima i prolj...

Požari na Arktiku, izvor: NASA Ne samo da se Arktik topi, nego se u tom području događaju i požari. Naučnici iz Službe za nadgledanje atmosfere Copernicus upozoravaju intenzivne požare na Arktiku nakon neobično toplog proljeća. Copernicus prati signale izvora toplotne anomalije sa satelitskih slika. Počinje sezona borealnih požara na sjevernoj hemisferi, i naučnici iz  Copernicus Atmosphere Monitoring Service (CAMS)  budno prate aktivnosti u arktičkom krugu dok sateliti počinju otkrivati ​​aktivne požare. CAMS upozorava na mogućnost "zombi" požara "Zombi" na Arktiku, iako ta hipoteza trenutno nije potvrđena, s obzirom na nepostojanje zemaljskih mjerenja. CAMS, koji provodi Evropski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) u ime Europske komisije, dosljedno prati intenzitet i emisije požara širom svijeta. Nakon prošlogodišnjih neviđenih požara u nekim područjima sjeverne polutke, naučnici pri CAMS su uočili požare na području arktičkog krug...

Topljenje permafrosta - tog zaleđenog tla u podrušku Arktika - bi moglo da dovede do niza poremećaja. Osim oslobađanja rezervi metana, osim oslobađanja patogena za koje možda ni ne znamo da postoje ili znamo, ali su, poput antraksa, izuzetno opasni, moglo bi doći i do povećanja nivoa žive u vodene tokove. Tim naučnika sa Univerziteta Alberta u Edmontonu (Kanada) je u radu objavljenom u časopisu Environmental Science & Technology krajem novembra 2018. godine procijenio da bi topljenje permafrosta moglo osloboditi 90 000 tona žive. Ova količina čini oko 5% žive trenutno "sakrivene" u permafrostu. Topljenje permafrosta oslobađa velike količine sedimenata, koji potom dospijevaju u rijeke. Naučnici su izmjerili da su na području Sjeverozapadnih teritorija nivoi žive u donjim tokovima dvostruko veći nego u gornjim tokovima, usljed nakupljanja sedimenata. Nikada prije na nekada nekontaminiranim područjima kanadskog Arktika nisu izmjerene ovako velike koncentracije ...

Mora i oceani su puni plastike i mikroplastike, a stvar nije drugačija ni sa ledenim morima okolo Arktika. Mnogo bi plastičnog otpada, naročito u obliku mikroplastike moglo biti oslobođeno u mora ako arktički led otopi.  Naučnici sa  Alfred Wegener Institute for Polar and Marine Research u Bremerhavenu su analizirali uzorke leda prikupljenog sa podrušja Arktika u periodu 2014. - 2015. Analize uzoraka su pokazale količinu čestica plastike tri puta veću nego u prethodnim analizama, što se tumači boljim i preciznijim alatima analize.  Već je nekoliko studija pokazalo kako bi područje Arktika - Sjeverno polarno more (Arktički ocean)  moglo biti "slijepa ulica" za našu nerecikliranu plastiku . Rad, objavljen u Nature Communications pod naslovom " Arctic sea ice is an important temporal sink and means of transport for microplastic " krajem aprila 2018. godine, nije prvi rad koji projicira scenario oslobađanja plastike iz arktičkog leda , ali značajno po...