Postovi

Prikazuju se postovi od ožujak, 2021

Škole i pandemija - otvarati ili ne?

Slika
Još uvijek ne postoji konsenzus oko pitanja koliko djeca različitih dobi šire virus SARS-CoV-2 te da li je otvaranja škola i vrtića moguće. Ovo je istovremeno i naučno, i društveno i političko pitanje te od preciznog odgovora na njega ovisi i ekonomija, epidemiološke odluke te obrazovanje. Školska djeca i studenti su zaista izgubili mnogo u toku protekle godine, kada je nastava bila onemogućena. Ovakva situacija se može još porediti jedino s s onim što se događalo i što se događa u područjima zahvaćenim ratnim sukobima. Na području država nastalih raspadom Jugoslavije se još uvijek osjeća utjecaj propusta u obrazovanju kod cijele jedne generacije koja se školovala u ratu. Na izazov online nastave su čak i znatno razvijenije zemlje imale ne baš dobar odgovor i organizaciju te samo možemo zamisliti kolike će posljedice sve ovo imati na pogođene generacije. Za sada se čini da manja djeca manje obolijevaju od COVID-19, ali se među djecom koja ipak obole javljaju problemi poput produžen

Postekspozicijska profilaksa protiv COVID-19 u obliku nazalnog spreja

Slika
  Virus SARS-CoV-2 inficira preko sluzokože disajnih puteva i prirodno mjesto ulaska virusa jesu usta i nos. Zato naučnici pokušavaju razviti i medicinske preparate koji će štititi od virusa tako što se daju upravo na isti način na koji virus ulazi u organizam – kao raspršene česticu na području nosa, usta i ždrijela. Profilaksa nakon izlaganja virusu Naučnici s Medicinskog centra Erasmus u Rotterdamu i Irving medicinskog centra pri Columbia univerzitetu u New Yorku razvijaju lijek protiv COVID-19 u obliku nazalnog spreja. Nedavno je ova grupa naučnika u časopisu Science    objavila rezultate pretkliničkih studija na feretkama efikasnosti ovog preparata u obliku nazalnog spreja. Životinje kojima je dat ovaj preparat su boravila sa drugim feretkama koje su bile zaražene virusom SARS-CoV-2 i pokazalo se da su tretirane životinje znatno otpornije na infekciju nego one kojima nije dat sprej. U suštini, ovdje nije riječ o vakcini, nego o lipopeptidu koji sprječava spajanje virusa s

Razvoj novih tipova nazalnih vakcina protiv COVID-19

Slika
Kako izgleda čestica Avalon vakcine koja imitira virus Koncept vakcina koje se daju u obliku nazalnog spreja nije nove - već postoje takve vakcina, one protiv gripe, koje se uglavom daju djecu, poput FluMist. već sam pisala kako su naučnici s Univerziteta Washington u St. Louisu krenuli u razvoj vakcine protiv COVID-19 u obliku nazalnog spreja , a ta njihova vakcina se bazira na adenovirusnom vektoru, baš kao AstraZeneca, Johnson&Johnson ili Sputnjik V vakcine protiv COVID-19. Ovakve vakcine mogu pomoći proces imunizacije, s obzirom da ih je lakše davati, jer se klasične vakcine, koje se obično daju injekcijom, mogu davati samo u posebnim uslovima i samo ih mogu davati za to obučene osobe. ovee vakcine prate ruti prirodne infekcije, a moguće je da, ako se razivju i odobre, budu čak nešto bolje u smanjivanju transmisije.  Međutim, postoje i drugačiji dizajni nazalnih vakcina protiv COVID-19 ("vakcine protiv korone") - a aktivna tvar u ovim vakcinama bi imitirala površinu v

Adenovirusne vektorske vakcine kao Sputnjik V nisu "stara tehnologija" vakcina - ali to nas ne treba plašiti

Slika
Stalno čujemo jednu veoma neobičnu priču - da je ruska vakcina Sputnjik V "klasična vakcina" i da ta tehnologija postoji "decenijama", ili, prema nekim drugim, "15 godina" i da je to bolja vakcina nego RNK vakcine poput Pfizer i Moderna jer one "nisu provjerene" i ne postoje dugo. Već sam na Vakcine.ba u objašnjavanju toga šta su adenovirusne vakcine odgovorila na pitanje jesu li vakcine bazirane na adenovirusnim vektorima, kakva je ruska Sputnjik V vakcina, neka stara tehnologija. Jasan odgovor je da ovo nije stara tehnologija i da su se adenovirusne vakcine tek odnedavno počele koristiti i da su prve vakcine ovog tipa odobrene u EU tek 2020.  Evo šta sam tada napisala: "Adenovirusne vektorske rekombinirane vakcine su prilično nov tip vakcina. Ovo nisu klasične žive – atenuirane vakcine. Virus u njima nije “mrtav” (ovo je namjerno u zagradi, jer virusi niti su živa bića, niti su anorganska, neživa tvar) – adenovirusi su živi, ali im je onem

Uzgoj kanabisa i emisije stakleničkih plinova

Slika
Uzgoj   kanabisa stvara velike količine stakleničkih plinova koji zagrijavaju Zemljinu atmosferu, doznajemo iz rada objavljenog u Nature Sustainability pod naslovom " The greenhouse gas emissions of indoor cannabis production in the United States ".  Uzgoj kanabisa cvjeta u Sjedinjenim Državama zahvaljujući legalizaciji droge u Coloradu i drugdje. Hej, pa kanabis je biljka - ne bi li povećanje uzgoja kanabisa zapravo trebalo smanjiti emisije stakleničkih plinova? Ne, jer se za uzgoj koriste velike količine energije.  Jason Quinn i njegove kolege s Univerziteta Colorado State u Fort Collinsu istraživali su koliko je električne energije i prirodnog plina potrebno u raznim državama za uzgoj marihuane u zatvorenom prostoru u umjetnoj klimi, što omogućuje postojan proizvod u bilo kojem vremenu. Zatim su naučnici izračunali emisije stakleničkih plinova povezane s ovom potrošnjom energije. Tim je otkrio da energija potrebna za dobivanje jednog kilograma osušenog cvijeta kanabisa da

Varijante koje izazivaju zabrinutost mogu inficirati miševe i postaju neovisne od ljudskih ACE2 receptora

Slika
Varijante virusa SARS-CoV-2 B.1.351 ("južnoafrički soj") i P.1 ("brazilski soj") mogu da inficiraju stanice miševa i repliciraju se u njima bez potrebe za ljudskim ACE2 receptorom. Te mutacije ne samo da pojačavaju prenos i jačaju sposobnost izbjegavanja antitijela, nego i proširuju raspon domaćina za virus. Ovo je objavljeno u radu s Instituta Pasteur, koji još nije recenziran i nalazi se tek na pre-print platformi bioRxiv pod naslovom " The B1.351 and P.1 variants extend SARS-CoV-2 host range to mice" . Svakako da treba biti oprezan prilikom tumačenja pre-print radova, ali ovo je nešto što alarmira nauku i biće potrebno utvrditi činjenice vrlo brzo. Podsjetimo, SARS-CoV-2 virus inficira ljudske stanice preko ACE2 receptora koji je važan za održavanje nekih tjelesnih funkcija, ali je istovremeno poslužio kao kapija naših stanica za ovaj virus. Pomoću Spike proteina ("šiljaka"), virus bi se spajao s ACE2 receptorima. Do sada se smatralo kako vir

Model ljudske blastociste - rana faza razvoja embrija

Slika
  Umjetna blastocista, dobijena reprogramiranjem ćelija, Credit: UT Southwestern Naučnici su napravili model rane faze ljudskog embrija, blastociste, u laboratorijskim uslovima. Blastocista je nakupina ćelija koje nastanu dijeljenjem oplođene jajne ćelije u prvim danima od začeća. Ona se formira otprilike 5. dana nakon začeća. Dakle, svi smo mi jednom davno bili blastocista. Od ove nakupine ćelija ne nastaje isključivo embrio  dio ovih ćelija formira trofoblast, ćelije od kojih se razvijaju zaštitne ovojnice embrija i placenta. istovremeno, naučnici ne znaju dovoljno o razvoju blastociste, to je nekako ostalo zamagljeno jer je ovu fazu jako teško proučavati.  Stvaranje modela blastociste bi moglo omogućiti naučnicima da se bave važnim pitanjima o ljudskoj plodnosti, poput onoga zašto in vitro oplodnja (IVF) često zakaže. Naime, sada je teško je odgovoriti na pitanja poput onog koji to geni orkestriraju razvoj blastociste i zašto je implantacija tako često neuspješna te uopšte naučnic

Organoidi koji plaču

Slika
Naučnici s Hubrecht Instituta i Univerziteta Utrecht su razvili prve ‘organoide’ suznih žlijezda - sklopove stanica koji su dizajnirani da podsjećaju na minijaturne verzije organa.  Takvi organoidi su dosta dobar, mada ne savršen model za pojedine organe. Nakon jednog dana ti organoidi su počeli - i da plaču. Poslije su ih naučnici  "natjerali" da zaplaču za samo pola sata.  Da bi stimulirali stvaranje suza, potom su izložili ove organoide nekoliko hemikalija, uključujući neurotransmiter noradrenalin, koji prenosi poruke između nervnih stanica i žlijezda. Rad o ovome objavljen je u martu 2021. u časopisu Cell Stem cell pod naslovom " Exploring the human lacrimal gland using organoids and single-cell sequencing ". organoidi koji plaču Credit: Marie Bannier-Hélaouët/Hubrecht Institute  Budući da organoidima nedostaju odvodni kanali za suze, stvaranje "suza" uzrokuje da oni oteknu. Suzne žlijezde se nalaze u gornjem dijelu očne duplje. Izlučuju suznu tekućinu

SIREN studija: reinfekcije COVID-19 su rijetke, ali doprinose širenju virusa

Slika
  Ljudi koji su prethodno bili zaraženi s COVID-19 vjerojatno će biti zaštićeni od ponovne infekcije nekoliko mjeseci, ali i dalje bi mogli nositi virus u nosu i grlu i prenositi ga drugima, pokazalo je istraživanje koje je redovito testiralo hiljade zdravstvenih radnika. Ovo je samo jedan od zaključaka velike studije SIREN   Državne agencija za javno zdravstvo Engleske (Public Health England) koja je vođena između 18. juna i 24. novembra 2020. Tokom tog razdoblja istraživači su otkrili 44 potencijalne ponovne infekcije i 409 novih infekcija. Sam naziv studije je akronim od SARS-CoV-2 Immunity and Reinfection Evaluation, odnosno Evaluacija SARS-CoV-2 imuniteta i reinfekcije. U studiji je učestvovalo oko 20 000 zdravstvenih radnika. SIREN je najveća studija o reinfekciji virusom SARS-CoV-2 koja je provjeravala i asimptomatske infekcije. Svake dvije do četiri sedmice sudionici su radili krvne pretrage za antitijela na SARS-CoV-2, kao i PCR testove za otkrivanje samog virusa.   R

Nepobjedivi um u slomljenom tijelu - srednjovjekovni znanstvenik Herman Contractus

Slika
Piše: Tomislav Matić Herman Contractus je rođen 1013. godine u južnoj Njemačkoj, kao prvi sin moćnog grofa od Altshausena. Međutim, nedugo nakon njegova rođenja bilo je jasno da on neće biti nikakav grof ni ratnik, da mu ljudi neće klicati i da ni jedna djevojka neće uzdisati za njime. Hermanu je teška bolest živčanog sustava u ranom djetinjstvu gotovo u potpunosti paralizirala mišiće. Jedva je govorio i teško se kretao. Uglavnom su ga morali nositi, a nije mogao ni dugo sjediti. Kako bi mu nekako pomogli, njegovi su ga roditelji poslali u samostan Reichenau na otoku u Bodenskom jezeru, gdje je položio redovničke zavjete. Tamo su se drugi redovnici trebali brinuti za njega dok ne umre. Nitko nije mislio da će na to trebati dugo čekati. I zaista, nije. Herman je umro u 42. godini života. Hromi, gotovo nepokretni i mucavi redovnik ostao je upamćen kao Herman Bogalj. Ukratko, svijet ga je sažalijevao. Međutim, nitko nije računao na to da je Hermanu bilo žao svijeta. Mogao se komotno zak

More kvarkova i antikvarkova u protonu: malo više dolje nego gore

Slika
Source: Nature Fizičari su uočili neravnotežu u vrstama antimaterije u nečemu što fizičari nazivaju "more kvarkova" (sea quarks) unutar protona.  Eksperiment  nazvan SeaQuest, u Fermilabu u Bataviji  otkrio je da u protonskom moru ima više donjih antikvarkova nego gornjih antikvarkova: u prosjeku na 1.4 donjih antikvarkova dođe 1 gornji antikvark. Asimetrija bi mogla pomoći u boljem shvatanju modela protona.  Protoni su građeni od tri kvarka - dva "gornja" kvarka i jedan "donji" kvark koji međusobno djeluju preko gluona, jedne vrste bozona. Gluoni se mogu razdvojiti na parove kvark - antikvark, koji tvore ovo "more kvarkova" (ustvari "more kvarkova i antikvarkova"). Sve to čini i građu protona znatno složenijom od onog da se sastoji od jednog donjeg i dva gornja kvarka.  To more kvarkova i antikvarkova koji  brzo nastaju i nestaju i fluktuiraju komplicira interakcije unutar protona. Međutim, nekako bismo pretpostavili da postoji određen

Pomoć kod alergije na kikiriki: Palforzia

Slika
Američka Administracija za hranu i lijekove (Food and Drug Administration/FDA) je krajem januara odobrila prvi lijek namijenjen terapiji alergije na kikiriki u SAD. Lijek, čije je ima Palforzia, kompanije Aimmune Therapeutics, Inc. umanjuje rizik od teških reakcija prilikom nenamjernog izlaganja alergenu. Radi se o oralnoj imunoterapiji namijenjenoj za smanjenje težine alergijskih reakcija, uključujući anafilaktički šok, do kojih može doći prilikom slučajnog izlaganja kikirikiju, recimo ako alegičar pojede hranu za koju nije bilo naznačeno da sadrži   kikiriki. Ovo   ne znači da će djeca sa ovim tipom alergije moći jesti kikiriki i slatkiše u kojima se nalazi ovaj plod, ali znači da konačno, bar u SAD, postoji registrovan lijek koji može olakšati život ovim alergičarima. Oni koji imaju alergiju na kikiriki, i dalje će ga morati izbjegavati. Ovaj tip alergije samo u SAD ima oko 1 milion djece. Neka od njih u odrasloj dobi prestanu biti alergični na kikiriki, ali to se dešava samo

Zašto nije bilo dinosaura mesojeda srednje veličine?

Slika
Kod većine današnjih porodica životinja i sistematskih redova imamo i male vrste, i gigantske i vrste srednje veličine. U ekosistemima imamo i mesoždere različitih veličina - od malih poput lasice, srednjih poput lisice i vuka ili velikih, kao što su to medvjedi. Međutim, kod dinosaura karnivora imamo ili male dinosaure mesojede, veličine kokoši ili ogromne. To bi, preneseno na naše doba i moderne ekosisteme izgledalo kao da u šumi imate samo lasice i medvjede. Naučnici su se dugo vremena pitali zašto nije bilo dinosaura mesojeda srednje veličine. Odgovor je - za njih jednostavno nije bilo mjesta. U studiji objavljenoj u februaru 2021. u Science pod naslovom " The influence of juvenile dinosaurs on community structure and diversity " , pokazano je kako su nišu dinosaura srednje veličine zauzeli juvenilni primjerci velikih dinosaura, njihovi "tinejdžeri". Suštinski, oni su imali velik apetit, koji nije davao prostora za evoluciju mesojednih dinosaura srednje veličine

Ne, ivermektin nije lijek za COVID-19 nego čista dezinformacija

Slika
Konstantno neko negdje napiše kako "postoji lijek za koronu" (šta god da je ta korona, znamo da se bolest zove COVID- 19), ali da se taj lijek krije. U posljednjih nekoliko mjeseci imali smo hidroksihlorokin, azitromicin/Sumamed (koji se pokazao neefikasnim prema studiji u Lancetu ), pa niz lijekova koji su obećavali (Remdesivir i dr.), pa nisu ispunili nade, a nova čarobna riječ i lijek je postao  - ivermektin. NE, IVERMEKTIN NIJE LIJEK ZA COVID- 19 I NE POSTOJE KLINIČKE, DVOSTRUKO SLIJEPE RANDOMIZIRANE STUDIJE KOJE DOKAZAJU DA JE IVERMEKTIN LIJEK ZA OVU BOLEST. Odakle onda ove tvrdnje? Ivermektin je antiparazitik koji se kod nas uglavnom koristi za tretman određenih parazitarnih bolesti u veterinarskoj praksi. U BiH i Srbiji nije odobren za upotrebu na ljudima, ali, koliko vidim, hrvatski Halmed ga odobrava i za ljude, ali samo i jedino u vrlo rijetkim okolnostima i to topikalno (na kožu, recimo kod teških slučajeva vašljivosti). Ivermektin se može koristiti i peroralno kod

Vakcinacija i mutacije virusa: čekati najefikasniju vakcinu ili primiti prvu dostupnu?

Slika
  Virus SARS-CoV-2 mutira, kao, uostalom, i drugi virusi. Međutim, već se pokazuje kako su neke od vakcina koje su trenutno dostupne slabije efikasne protiv novih sojeva virusa. Zbog toga neki ljudi misle da je imunizacija protiv COVID-19 uzaludna i da se ne treba vakcinisati. To nije tačno – vakcinacija velikog procenta ljudi, čak i nešto manje efikasnim vakcinama, i pored mutacija, iznimno je važna jer smanjuje mogućnost dalje cirkulacije virusa i razvoj još virulentnijih sojeva.   Postoji velik broj varijanti i mutacija virusa SARS-CoV-2, ali tri varijate posebno zabrinjavaju naučnike. To su B.1.1.7 (prvi put detektovan u Velikoj Britaniji), B1.351 (detektovan u Južnoafričkoj Republici) i P.1. (detektovan u Brazilu).   Kod B.1.1.7. varijante virusa ključne mutacije uključuju mutaciju N501Y unutar domene koja veže receptor i identificirana je da povećava afinitet za vezivanja virusa na ACE2 kod ljudi i miševa. „N501Y“ znači da je na poziciji 501 aminokiselina asparaginska kiselin