Postovi

Prikazuju se postovi od srpanj, 2021

Zašto je hrana bez mesa dobra za zdravlje? Stvar je u proteinima...

Slika
Analiza pokazuje da su aminokiselinski profili veganske, vegetarijanske i miješane prehrane slični. Biljna prehrana povezana je sa smanjenim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa tipa 2. Vegani i vegetarijanci obično jedu manje proteina od onih koji jedu meso, ali nije jasno koji aspekt prehrane bez mesa donosi koristi. Michael MacArthur sa švicarskog Federalnog tehnološkog instituta u Zürichu i njegove kolege otkrili su da prehrana ljudi koji su vegani, vegetarijanci i svejedi imaju slične aminokiselinske profile - uprkos razlikama u aminokiselinskom sastavu hrane. To sugeriše da bi na zdravlje mogla više utjecati ukupna količina proteina koju osoba unosi nego vrsta. Oni su uradili studiju koja je objavljena u Cell Metabolism u julu 2021. pod naslovom " Total protein, not amino acid composition, differs in plant-based versus omnivorous dietary patterns and determines metabolic health effects in mice ". Prema ovom radu, u kupni proteini, a ne aminokiselinski sas

Veo grafena štiti slike od propadanja

Slika
Sloj atoma ugljika iz grafena  čuva boje slike - i može se nanijeti i ukloniti bez oštećenja. Moderni umjetnički materijali su skloni nepovratnim promjenama boje pri izlaganju svjetlu i oksidantima. Međutim, grafen koji se može proizvoditi u tankim velikim pločama, blokira ultraljubičasto svjetlo i nepropustan je za kisik, vlagu i korozivna sredstva; stoga se može koristiti kao prozirni sloj za zaštitu umjetničkih predmeta u muzejima, tijekom skladištenja i prijevoza. Naučnici s  Institute of Chemical Engineering Sciences, Foundation for Research and Technology u Grčkoj testirali su ovajgrafenski štit na slici "Triton i Nereida".  Boje na polovici slike Triton i Nereida blijedile su dok je bila u svijetloj, toploj i vlažnoj komori. One s druge polovice, koja je imala grafenski štiti su se držale čvrsto, zaštićene  tim nevidljivim "velom". Grafen  je "čudesni materijal" iz mnogo razloga, a može blokirati ultraljubičasto svjetlo, kisik i vlagu - najveće nepr

Vitamin D kao suplement kod COVID-19? Nedovoljno dokaza

Slika
Za vrijeme najkritičnijih mjeseci pandemije, kada su se tražili lijekovi i sredstva  smanjenja rizika obolijevanja, jedan vitamin je bio naročito aktuelan - tvrdilo se da vitamin D smanjuje rizik obolijevanja i pomaže oboljelim od COVID-19.  Vitamin D je imunomodulator, i pomaže aktivnosti imunološkog sistema, pa čak i smanjuje sklonost infekcijama , ali kakve dokaze u 2021. imamo o njegovom utjecaju na bolest? Prema Cochrane, još nema dovoljno dokaza za efikasnost, ali ni puno dokaza protiv. Jednostavno, dizajn postojećih studija o vitaminu D je isuviše heterogen, pacijentima su davane različite doze vitamina D, bili su u različitom stanju... Tako se navodi da vitamin D može možda smanjiti potrebu da se pacijente  stavlja na ventilator kako bi im pomogao disati, ali dokazi nisu sigurni. Jedno istraživanje (na sudionicima s teškim COVID-19) izvijestilo je da je devet od 119 sudionika kojima je dat vitamin D trebalo staviti na ventilator, a 17 od 118 koji su dobivali placebo trebao je v

Azitromicin (Sumamed) nije efikasan za COVID-19 (jedino kada postoji bakterijska infekcija)

Slika
Azitromicin i nije nešto što bi se trebalo koristiti u liječenju COVID-19, osim u slučajevima da pacijent ima i sekundarnu bakterijsku infekciju koju je onda nužno liječiti antibiotikom. To je zaključak randomizirane studije iz UK objavljenu u julu 2021. u Lancet pod naslovom " Azithromycin versus standard care in patients with mild-to-moderate COVID-19 (ATOMIC2): an open-label, randomised trial ". Iz SZO su već dugo vremena upozoravali da se u tretmanu COVID-19 koji je virusno oboljenje ne trebaju koristiti antibiotici, osim ako zaista postoje i paralelne bakterijske infekcije. Ovaj oprez s antibioticima je opravdan - prevelika upotreba ovih lijekova generira antibiotsku rezistenciju bakterija, fenomen kada su bakterije evoluirale u sojeve otporne na antibiotike. Već je RECOVERY  studija sugerisala da nema koristi od azitromicina pri liječenju COVID-19. Međutim, pomama za azitromicinom, kod nas poznatim pod nazivom Sumamed, počela je nakon metodološki lošeg i više puta prozi

Grafen oksid u COVID-19 vakcinama? Samo u lažnim vijestima

Slika
Do mene je našla put jedna teška, preteška pseudonauka, lažna vijest, koja je - nećete vjerovati(ili hoćete), dobila 238 k pregleda sa jednog FB profila domaćeg imena.  Na FB profilu čiji link ne sadrži ime osobe nego - vrlo zanimljivo i "kredibilno" - frazu "jebemtimatermilionputa" podijeljen je video podkasta osobe po imenu Stew Peters, koji ima tamo nekakav ultradesničarski kjuenon show i sve što dijeli su zapravo ultraultradesni sadržaji, mržnja, antivakcinalne skarednosti, Sherri Tenpenny i slične stvari. Ukratko, novi Alex Jones i Infowars. Zašto? Zato. Zato što prolazi. Zašto što ima ljudi da se upeca na te gadosti.  U videu je rečeno kako postoje  dokazi da su nekakvi španski naučnici, koje ne možete naći u ozbiljnim bazama našli da u Pfizer vakcini - koju im je "donijela osoba iz policije" - ima jedinjenja koje se zove grafen oksid, a koje je izuzetno toksično. Sugovornica je nekakva dr. Jane Ruby, koja se predstavlja za osobu čija je ekspertiza d

Način ishrane i klimatske promjene

Slika
Da se razumijemo - ovaj tekst se neće svidjeti ni vegetarijancima/veganima ni ljudima koji jedu meso - jer ne zagovaram potpuni prelazak na nemesnu hranu, nego drastično smanjenje mesa u ishrani i bolju iskorištenost životinjskih proizvoda. Smatram da se mesom ne možemo razbacivati, da je to barbarski i loše po okoliš, ali smatram i da su proteini životinjskog porijekla visokovrijedni i ne treba ih se potpuno odreći.  Kada sam bila u Njemačkoj u posjeti koju je organiziralo njemačko Ministarstvo vanjskih poslova, bili smo ugošćeni u prostorijama poslužen nam je lagani ručak. Nijemci su nam ljubazno naglasili da je ručak vegetarijanski kao znak posvećenosti Ministarstva borbi protiv klimatskih promjena. Zamislite – Nijemci kao nacija poznata po kobasicama promovišu vegetarijansku prehranu i prehranu s malo mesa. Prosječnom građaninu BiH ova ideja je za sada u najmanju ruku smiješna, možda i uvredljiva. Ideja obroka prosječnog građanina BiH je puno mesa. Ovo pišem kao   nevegetarijan

I manja doza aktivne tvari u Moderninoj vakcini daje dobar dobar imunološki odgovor

Slika
Dvije doze koje su sadržavale samo jednu četvrtinu standardne doze Modernine  vakcine protiv COVID-19 (koja se sada zove Spikevax) dovele su do do stvaranja dugotrajnih zaštitnih antitijela i T stanica koje se bore protiv virusa. Naučnici su analizirali imunološki odgovor 35 ljudi koji su primili manju dozu kao dio najranijeg ispitivanja ova iRNK (mRNA) vakcine/cjepiva. U najranijem ispitivanju Modernine vakcine, sudionici studije primili su jednu od tri doze: 25, 100 ili 250 mikrograma. Najviša doza pokazala se previše teškom. Niska doza izazvala je najslabiji imunološki odgovor. Činilo se da srednja doza nudi najbolju ravnotežu: pokrenula je jak imunitet i imala prihvatljive nuspojave.Tako je doza od 100 mikrograma za ovu vakcinu postala normalna.  Za Pfizerovu vakcinu, primjerice, doza aktivne tvari iznosi 30 mikrograma. Upravo je tu i najveća razlika između ove dvije vakcine, pa su kod Moderna Spikevax malo izraženije nuspojave, vjerovatno.  Razine antitijela/protutijela i T stanic

Ostaci stari oko 5000 godina kriju najstariji soj bakterije kuge

Slika
Ostatak lobanje muškarca s lokaliteta u Latviji, star oko 5000 godina, kod koje je nađen dokaz zaraze bakterijom Yersinia pestis Credit: Dominik Göldner, BGAEU Genomska analiza sugeriše da je kuga započela kao manje virulentna i manje prenosiva bolest.  Prijašnje analize su pokazale i kako prve kuge nisu prenosile buhe , nego se bakterija postepeno razvila u  tom smjeru, pokazano je i da su bolest donijeli u Evropu praistorijski migranti iz stepa današnje Rusije , prije oko 5000 godina, a sada je u ostacima lobanje jednog lovca-sakupljača iz Latvije, starog 5000 godina pronađen najstariji genetički "pečat" bakterije Yersinia pestis, uzročnika kuge. Prvi soj bakterije kuge Yersinia pestis mogao je s dabra preskočiti na ljude i možda je uzrokovao blažu bolest od kasnijih smrtonosnih verzija. Ben Krause-Kyora s Univerziteta Kiel u Njemačkoj i njegove kolege izvadili su DNK iz zuba muškarca lovca-sakupljača koji je pokopan prije više od 5000 godina u današnjoj Latviji. Sekvenci

Genetika ušnog voska

Slika
Sigurno ne želite da pričamo o vosku iz ušiju, ljepše i stručnije nazvanom cerumen . O da, ta smolasta tvar koja vam je jako važna za uši, ima i antimikrobna svojstva, ali je ružna i većina ljudi zaboravlja onaj doktorski savjet da "u uho ide samo lakat" tj. da se uši ne smiju čačkati i čistiti na svoju ruku. A da li ste znali da postoje dva zastupljena tipa cerumena i da ljudska vrsta rasno i etnički pokazuje veliku varijabilnost u pogledu ove male ružne stvarčice? Naime, bijelci i crnci imaju dominantno vlažan (masan) cerumen, dok Azijci - Kinezi, Japanci Koreanci i dr. te Nativni Amerikanci imaju suh ušni vosak koji pomalo podsjeća na perut. 30-50% ljudi s područja Pacifika i Južne Azije imaju suhi tip ušnog voska. Vlažni tip ima više lipida - čak oko 50% sadržaja čine lipidi, ali i pigmenata, pa je zato tamniji, dok suhi ima samo oko 20% lipida. Varijacije jednog jedinog gena određuju koju vrstu ušnog voska imamo, a alel (varijacija gena) za vlažni ušni vosak dominantan j

50% vakcinisanih među zaraženima nije isto kao 50% vakcinisanih se zarazilo!

Slika
Podatak da je 50% oboljelih u „Delta valu“ u Izraelu potpuno vakcinisano, mnogima se učinio kao argument protiv vakcinacije jer „ionako će oboljeti“ i „vakcine ne pomažu“. Međutim, ovo je jedan od onih slučajeva kada relativni brojevi ne govore mnogo i kada treba pogledati veću sliku, odnosno, naći podatke koliko je vakcinisanih u odnosu na sve vakcinisae oboljelo, a koliko nevakcinisanih u odnosu na nevakcinisane i sve to još jednom sagledati na opštoj populaciji. Haaretz  je prenio odgovor iz jedne radijske emisije generalnog direktora izraelskog Ministarstva zdravstva, profesora Chevy Levyja, na pitanje koliko je novih slučajeva COVID-19 vakcinisano. Levy je izjavio da "gledamo stopu od 40 do 50%". To nije isto kao da je rekao da je pola vakcinisanih ljudi inficirano. Ovo je logička greška pogrešnog tumačenja odnosa i relativnih brojeva. Naime, što je više vakcinisanih u populaciji, više će biti i slučajeva infekcije među vakcinisanima jer vakcine, podsjetimo, nisu 100% ef

DNK zamke za viruse: 3D puzzle zatvori za viruse

Slika
DNK u nauci o materijalima nije samo genetički kod, nego je zapravi o gradivni materijal. Naučnici pokušavaju od DNK dobijati origamije , nano-strukture koje se mogu presavijati, asemblirati, kao neki nano-puzzle i takve DNK strukture žele primijeniti na različite stvari - naročito na lijekove ili dostavu lijekova. Sada su naučnici s Tehničkog univerziteta u Minhenu, predvođeni Hendrikom Dietzom dizajnirali DNK ploče koje mogu prepoznati specifične viruse i stegnuti se oko patogena, zarobljavajući virusne čestice unutar neosvojive DNK "školjke". Na taj način se sprječava interakcija virusa s ćelijama i zapravo sprječava infekcija i pogubno djelovanje virusa.  Naučnici su prvo dizajnirali trokutaste panele koji su se sami sastavili od DNK niti i imali rubove i šupljine na rubovima. To je značilo da su se paneli mogli asemblirati zajedno poput dijelova slagalice, tvoreći niz 3D oblika ili školjki. Naučnici su uspjeli napraviti ovakve strukture od različitog broja panela - od 8

Olovo korišteno kao aditiv gorivu davno i dalje zagađuje zrak

Slika
Tetraetil olovo je organsko-olovni spoj, a riječ je o aditivu za gorivo, koji se počeo dodavati benzinu početkom 1920-ih kao patentirani pojačivač oktanskog nivoa koji je omogućio znatno povećanje kompresije motora. Aditiv je razvio hemičar Thomas Midgley, za General  Motors, koji ga je patentirao. Ovaj aditiv se dugo koristio, dok nije izmišljen bezolovni benzi i na kraju benzin s dodakom tetraetil olova izbačen. Više od 20 godina nakon što su britanski dužnosnici zabranili olovno gorivo za automobile, olovo iz ove istorijske upotrebe benzina još uvijek ostaje u zraku u Londonu. A vjerovatno i u našem regionu i drugdje u svijetu. Atmosferske koncentracije otrovnih onečišćenja znatno su pale u Evropi i SAD nakon što je krajem 1980-ih smanjena upotreba olova kao aditiva za benzin. No, Eléonore Resongles i Dominik Weiss s Imperial Collegea u Londonu i njihov tim otkrili su da staro olovo u zraku i danas utječe na kvalitet zraka u britanskoj prijestolnici. Naučnici su analizirali hemijski

Izrael i Kina krili do sad nepoznate vrste hominina

Slika
Ovo ste vjerovatno već pročitali u mainstream medijima - kosti pronađene u izraelskom kamenolomu pripadaju grani jednoj grani našeg roda Homo i evolucijski su nam bliske, a stare su između 120.000 i 140.000 godina. No još nemaju imena - onog naučnog. Antropolozi s Hebrejskog univerziteta u Jeruzalemu i Univerziteta Tel Aviv godinama su analizirali fragmente lubanje, kosti donje čeljusti i zub otkrivene 2010. godine u Nesher Ramli, jugoistočno od Tel Aviva. Izraelski fosili nagovještavaju da je prethodno nepoznata skupina hominina, za koju se pretpostavljalo da su izravni preci neandertalaca, možda dominirala Levantom i živjela zajedno s Homo sapiens . Ono što je također privuklo pažnju antropologa ove godine, jeste i jedno staro-novo otkriće iz Kine. Naučnici su proučavali izuzetno dobro očuvanu drevnu ljudsku lubanju pronađenu u Kini 1930-ih kontroverzno su je klasificirali kao novu vrstu - nazvanu Zmajev čovjek (Dragon man). Ali ove kineske zmajske hominine bi mogle biti još bliže

Aducanumab- lijek za Alzheimerovu bolest: obećanje ili loše odluke?

Slika
  FDA je ovaj lijek odobrila na osnovu dokaza da uklanja amiloidni plak, a n na osnovu dokaza da poboljšava kliničku sliku pacijenata, i kontra preporukama panela stručnjaka. Vrijeme će pokazati da li je ovo bila dobra ili loša odluka. nema dovoljno dokaza da lijek stvarno pomaže, ali s druge strane, ljudi očajnički žele neki lijek i nadu... Američka administracija za hranu i lijekove (US Food and Drug Administration-FDA) dala je odobrenje za hitnu upotrebu za lijek za Alzheimerovu bolest zvani aducanumab (adukanumab, komercijalno ime Aduhelm) kompanije Biogen Inc. Međutim, ovaj vijest nije naišla na odobravanje i oduševljenje baš sviju. Još 2015. ova stranice je s oprezom pisala o ovom potencijalnom lijeku, ali u nekoliko godina istraživanja nisu ponudila ubjedljive dokaze da lijek pomaže pacijentima, ali je ipa odobren.  Kaa postoji neka teška bolest, koja, kao Alzheimerova bolest, uništavaju individualnost, nezavisnost, integritet jedne osobe, vijesti o istraživanjima uzroka boles

CRISPR terapija injicirana u krv može liječiti rijedak poremećaj

Slika
CRISPR je "It" tehnologija zadnje dekade i ko zna šta će se sve postići s ovom metodom editovanja gena. Pomoću ovog sistema moguće je izrezati mutirani gen koji je odgovora za neku nasljednu bolest, i zamijeniti ga ispravnom kopijom. Čak inačice ove tehnologije mogu utišati neki gen, promijeniti njegovu aktivnost i ekpresiju gena i njegovog produkta -proteina. Međutim, većina eksperimenata s CRISPR je na kulturama stanica. Za sada, na ljudima se ova tehnologija koristila jedino za pokušaje terapije srpaste anemije 2020. te ranije u jednom pokušaju kineskog naučnika He Jiankuia da izmijeni jedna gen kod embrija, koji je uspio, ali je završio skandalom, pošto se takve stvari na embrijima koji će biti rođeni još ne smiju raditi . Naime, kod ove tehnologije postoji mogućnost da se isiječe i neki drugi gen, mimo mete i zato postoji oprez prema upotrebi ove tehnologije na ljudima. Međutim, postoje i oni koji se usuđuju da CRISPR-om izmijene mutirane gene kod ljudi.  Liječenje CRIS