Postovi

Prikazuju se postovi od srpanj, 2021

Veliki koralni greben nije stavljen na listu svjetske baštine koja je u opasnosti

Slika
Veliki koralni greben, Source: Sarah Lai/AFP/Getty Images Odbor za svjetsku baštinu ( World Heritage Committee) , koji broji 21 zemlju članicu, donio je odluku da neće australski Veliki koralni greben staviti na popis svjetske baštine koja je "u opasnosti".  Odluka zanemaruje ocjenu naučnika koji su radili za  UNESCO, a koja je zaključila da je greben u opasnosti od klimatskih promjena te ga treba dodati na ovaj  popis. UNESCO i njegovi savjetnici ponovili su da je greben ispunio kriterije. “Činjenice su činjenice, a nauka je nauka. Odbor je podržao nauku, ali nije podržao da greben bude uvršten na listu baštine u opasnosti", kaže Fanny Douvere, voditeljica UNESCO -vog pomorskog programa. Ova razočaravajuća i nadasve bezobrazna odluka navodno  ima opravdanje koje kaže otrilike nešto kao - da ugrožen je Veliki koralni greben, ali to je zbog klimatskih promjena pa se ne može puno učiniti, potpuno zanemarivši činjenicu da je ovo prirodno bogatsvo i ekosistem ugroženo - ...

Zašto neki ljudi imaju težu kliničku sliku COVID-19 i šta SARS-CoV-2 radi epitelu dišnih puteva

Slika
Dva rada objavljena u julu 2021. godine pokazuju kako virus SARS-CoV-2 djeluje na epitelne stanice te pokazuju zašto je kod nekih ljudi klinička slika teža.   Nova studija u časopisu Cell pod naslovom " Impaired local intrinsic immunity to SARS-CoV-2 infection in severe COVID-19 " sugerira da prvi odgovori na ovom bojnom polju pomažu odrediti tko će razviti tešku bolest, a tko proći s blagom ili nikakvom bolešću. Kako bi dobili detaljnu sliku onoga što se događa u nazofarinksu, naučnici su sekvencirali RNK u svakoj stanici, jednu po jednu stanicu. Da biste bolje shvatili koliko je to posla, treba reći kako je svaki bris pacijenata dao u prosjeku 562 stanice. Podaci o RNK omogućili su timu da precizno utvrdi koje su stanice prisutne, a koje sadrže RNK koja potječe od virusa, što je pokazatelj infekcije te koje su gene stanice uključivale i isključivale kao odgovor. Epitelne stanice koje oblažu nos i grlo prolaze kroz velike promjene u prisutnosti virusa SARS-CoV-2.   Zabil...

Testovi krvi za Alzheimerovu bolest

Slika
Naučnici iz Hong Konga su razvili test krvi koji otkriva Alzeheimerovu bolest. Naime, neke molekule u krvi mogu reflektirati stanje mozga i dati rani uvid u razvoj bolesti.  Tim predvođen  Nancy Ip, neuronaučnicom s Univerziteta za nauku i tehnologiju u Hong Kongu razvio je  razvio test za identificiranje Alzheimerove bolesti i određivanje faze bolesti pacijenta na temelju nivoa 19 proteina u krvi. Alzheimer se danas otkriva na osnovu pozitronske emisijske tomografije (PET), zatim pomoću CT i MRI i određenim neuropsihijatrijskim testovima. Neka od ovih dijagnostičkih sredstva nisu svima dostupna jer ili ih na klinikama nema ili su preskupa. Također, za zdravstveni sistem, čak i bogatijih zemalja, veliko je opterećenje da se ovako testira svaki stariji pacijent s kognitivnim problemima.  Već postoje neki dostupni testovi krvi za ovu bolest,  poput C 2 N . Ovaj test krvi koristi  maseni spektrometar za mjerenje omjera dvije vrste beta amiloida (40 i 42) ...

O smrtnim slučajevima nakon COVID-19 vakcina: činjenice

Slika
  Ako postoji i najmanji rizik da nešto pođe po zlu – dobar broj ljudi neće prihvatiti taj rizik, bez obzira što je omjer rizika i koristi na tasu vage racionalnog razmišljanja daleko u u korist prihvatanja rizika. Ovakve reakcije, čak i na dokazano lažne navode, smo već vidjeli i kod vakcina iz programa redovne imunizacije, kao i kada su se pojavili slučajevi tromboze nakon vektorskih vakcina. Međutim, nedavni smrtni slučajevi kod ljudi koji su primili obje doze vakcine protiv COVID-19, koji su prilično loše iskomunicirani iz hrvatskih zdravstvenih institucija, potakli su dosta ljudi koji su bili na neodlučni i više na strani da se ne vakcinišu da im to bude konačna odluka. Smrtni slučajevi u Norveškoj i kako su iskomunicirani Još na početku globalne akcije vakcinacije protiv COVID-19, u januaru, desilo se nešto slično u Norveškoj, kada je desetak osoba koje su bile štićenici domova za starija i iznemogla lica preminulo nakon vakcinacije Pfizer-BioNTech vakcinom. Radilo se...

Zašto je hrana bez mesa dobra za zdravlje? Stvar je u proteinima...

Slika
Analiza pokazuje da su aminokiselinski profili veganske, vegetarijanske i miješane prehrane slični. Biljna prehrana povezana je sa smanjenim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa tipa 2. Vegani i vegetarijanci obično jedu manje proteina od onih koji jedu meso, ali nije jasno koji aspekt prehrane bez mesa donosi koristi. Michael MacArthur sa švicarskog Federalnog tehnološkog instituta u Zürichu i njegove kolege otkrili su da prehrana ljudi koji su vegani, vegetarijanci i svejedi imaju slične aminokiselinske profile - uprkos razlikama u aminokiselinskom sastavu hrane. To sugeriše da bi na zdravlje mogla više utjecati ukupna količina proteina koju osoba unosi nego vrsta. Oni su uradili studiju koja je objavljena u Cell Metabolism u julu 2021. pod naslovom " Total protein, not amino acid composition, differs in plant-based versus omnivorous dietary patterns and determines metabolic health effects in mice ". Prema ovom radu, u kupni proteini, a ne aminokiselinski sas...

Veo grafena štiti slike od propadanja

Slika
Sloj atoma ugljika iz grafena  čuva boje slike - i može se nanijeti i ukloniti bez oštećenja. Moderni umjetnički materijali su skloni nepovratnim promjenama boje pri izlaganju svjetlu i oksidantima. Međutim, grafen koji se može proizvoditi u tankim velikim pločama, blokira ultraljubičasto svjetlo i nepropustan je za kisik, vlagu i korozivna sredstva; stoga se može koristiti kao prozirni sloj za zaštitu umjetničkih predmeta u muzejima, tokom skladištenja i prijevoza. Naučnici s  Institute of Chemical Engineering Sciences, Foundation for Research and Technology u Grčkoj testirali su ovajgrafenski štit na slici "Triton i Nereida".  Boje na polovini slike Triton i Nereida blijedile su dok je bila u svijetloj, toploj i vlažnoj komori. One s druge polovine, koja je imala grafenski štiti su se držale čvrsto, zaštićene  tim nevidljivim "velom". Grafen  je "čudesni materijal" iz mnogo razloga, a može blokirati ultraljubičasto svjetlo, kisik i vlagu - najveće neprij...

Vitamin D kao suplement kod COVID-19? Nedovoljno dokaza

Slika
Za vrijeme najkritičnijih mjeseci pandemije, kada su se tražili lijekovi i sredstva  smanjenja rizika obolijevanja, jedan vitamin je bio naročito aktuelan - tvrdilo se da vitamin D smanjuje rizik obolijevanja i pomaže oboljelim od COVID-19.  Vitamin D je imunomodulator, i pomaže aktivnosti imunološkog sistema, pa čak i smanjuje sklonost infekcijama , ali kakve dokaze u 2021. imamo o njegovom utjecaju na bolest? Prema Cochrane, još nema dovoljno dokaza za efikasnost, ali ni puno dokaza protiv. Jednostavno, dizajn postojećih studija o vitaminu D je isuviše heterogen, pacijentima su davane različite doze vitamina D, bili su u različitom stanju... Tako se navodi da vitamin D može možda smanjiti potrebu da se pacijente  stavlja na ventilator kako bi im pomogao disati, ali dokazi nisu sigurni. Jedno istraživanje (na sudionicima s teškim COVID-19) izvijestilo je da je devet od 119 sudionika kojima je dat vitamin D trebalo staviti na ventilator, a 17 od 118 koji su dobivali ...

Azitromicin (Sumamed) nije efikasan za COVID-19

Slika
Azitromicin i nije nešto što bi se trebalo koristiti u liječenju COVID-19, osim u slučajevima da pacijent ima i sekundarnu bakterijsku infekciju koju je onda nužno liječiti antibiotikom. To je zaključak randomizirane studije iz UK objavljenu u julu 2021. u Lancet pod naslovom " Azithromycin versus standard care in patients with mild-to-moderate COVID-19 (ATOMIC2): an open-label, randomised trial ". Iz SZO su već dugo vremena upozoravali da se u tretmanu COVID-19 koji je virusno oboljenje ne trebaju koristiti antibiotici, osim ako zaista postoje i paralelne bakterijske infekcije. Ovaj oprez s antibioticima je opravdan - prevelika upotreba ovih lijekova generira antibiotsku rezistenciju bakterija, fenomen kada su bakterije evoluirale u sojeve otporne na antibiotike. Već je RECOVERY  studija sugerisala da nema koristi od azitromicina pri liječenju COVID-19. Međutim, pomama za azitromicinom, kod nas poznatim pod nazivom Sumamed, počela je nakon metodološki lošeg i više puta prozi...

Grafen oksid u COVID-19 vakcinama? Samo u lažnim vijestima

Slika
Do mene je našla put jedna teška, preteška pseudonauka, lažna vijest, koja je - nećete vjerovati(ili hoćete), dobila 238 k pregleda sa jednog FB profila domaćeg imena.  Na FB profilu čiji link ne sadrži ime osobe nego - vrlo zanimljivo i "kredibilno" - frazu "jebemtimatermilionputa" podijeljen je video podkasta osobe po imenu Stew Peters, koji ima tamo nekakav ultradesničarski kjuenon show i sve što dijeli su zapravo ultraultradesni sadržaji, mržnja, antivakcinalne skarednosti, Sherri Tenpenny i slične stvari. Ukratko, novi Alex Jones i Infowars. Zašto? Zato. Zato što prolazi. Zašto što ima ljudi da se upeca na te gadosti.  U videu je rečeno kako postoje  dokazi da su nekakvi španski naučnici, koje ne možete naći u ozbiljnim bazama našli da u Pfizer vakcini - koju im je "donijela osoba iz policije" - ima jedinjenja koje se zove grafen oksid, a koje je izuzetno toksično. Sugovornica je nekakva dr. Jane Ruby, koja se predstavlja za osobu čija je ekspertiza d...

I manja doza aktivne tvari u Moderninoj vakcini daje dobar dobar imunološki odgovor

Slika
Dvije doze koje su sadržavale samo jednu četvrtinu standardne doze Modernine  vakcine protiv COVID-19 (koja se sada zove Spikevax) dovele su do do stvaranja dugotrajnih zaštitnih antitijela i T stanica koje se bore protiv virusa. Naučnici su analizirali imunološki odgovor 35 ljudi koji su primili manju dozu kao dio najranijeg ispitivanja ova iRNK (mRNA) vakcine/cjepiva. U najranijem ispitivanju Modernine vakcine, sudionici studije primili su jednu od tri doze: 25, 100 ili 250 mikrograma. Najviša doza pokazala se previše teškom. Niska doza izazvala je najslabiji imunološki odgovor. Činilo se da srednja doza nudi najbolju ravnotežu: pokrenula je jak imunitet i imala prihvatljive nuspojave.Tako je doza od 100 mikrograma za ovu vakcinu postala normalna.  Za Pfizerovu vakcinu, primjerice, doza aktivne tvari iznosi 30 mikrograma. Upravo je tu i najveća razlika između ove dvije vakcine, pa su kod Moderna Spikevax malo izraženije nuspojave, vjerovatno.  Razine antitijela/protutij...

Ostaci stari oko 5000 godina kriju najstariji soj bakterije kuge

Slika
Ostatak lobanje muškarca s lokaliteta u Latviji, star oko 5000 godina, kod koje je nađen dokaz zaraze bakterijom Yersinia pestis Credit: Dominik Göldner, BGAEU Genomska analiza sugeriše da je kuga započela kao manje virulentna i manje prenosiva bolest.  Prijašnje analize su pokazale i kako prve kuge nisu prenosile buhe , nego se bakterija postepeno razvila u  tom smjeru, pokazano je i da su bolest donijeli u Evropu praistorijski migranti iz stepa današnje Rusije , prije oko 5000 godina, a sada je u ostacima lobanje jednog lovca-sakupljača iz Latvije, starog 5000 godina pronađen najstariji genetički "pečat" bakterije Yersinia pestis, uzročnika kuge. Prvi soj bakterije kuge Yersinia pestis mogao je s dabra preskočiti na ljude i možda je uzrokovao blažu bolest od kasnijih smrtonosnih verzija. Ben Krause-Kyora s Univerziteta Kiel u Njemačkoj i njegove kolege izvadili su DNK iz zuba muškarca lovca-sakupljača koji je pokopan prije više od 5000 godina u današnjoj Latviji. Sekvenci...

50% vakcinisanih među zaraženima nije isto kao 50% vakcinisanih se zarazilo!

Slika
Podatak da je 50% oboljelih u „Delta valu“ u Izraelu potpuno vakcinisano, mnogima se učinio kao argument protiv vakcinacije jer „ionako će oboljeti“ i „vakcine ne pomažu“. Međutim, ovo je jedan od onih slučajeva kada relativni brojevi ne govore mnogo i kada treba pogledati veću sliku, odnosno, naći podatke koliko je vakcinisanih u odnosu na sve vakcinisae oboljelo, a koliko nevakcinisanih u odnosu na nevakcinisane i sve to još jednom sagledati na opštoj populaciji. Haaretz  je prenio odgovor iz jedne radijske emisije generalnog direktora izraelskog Ministarstva zdravstva, profesora Chevy Levyja, na pitanje koliko je novih slučajeva COVID-19 vakcinisano. Levy je izjavio da "gledamo stopu od 40 do 50%". To nije isto kao da je rekao da je pola vakcinisanih ljudi inficirano. Ovo je logička greška pogrešnog tumačenja odnosa i relativnih brojeva. Naime, što je više vakcinisanih u populaciji, više će biti i slučajeva infekcije među vakcinisanima jer vakcine, podsjetimo, nisu 100% ef...

DNK zamke za viruse: 3D puzzle zatvori za viruse

Slika
DNK u nauci o materijalima nije samo genetički kod, nego je zapravi o gradivni materijal. Naučnici pokušavaju od DNK dobijati origamije , nano-strukture koje se mogu presavijati, asemblirati, kao neki nano-puzzle i takve DNK strukture žele primijeniti na različite stvari - naročito na lijekove ili dostavu lijekova. Sada su naučnici s Tehničkog univerziteta u Minhenu, predvođeni Hendrikom Dietzom dizajnirali DNK ploče koje mogu prepoznati specifične viruse i stegnuti se oko patogena, zarobljavajući virusne čestice unutar neosvojive DNK "školjke". Na taj način se sprječava interakcija virusa s ćelijama i zapravo sprječava infekcija i pogubno djelovanje virusa.  Naučnici su prvo dizajnirali trokutaste panele koji su se sami sastavili od DNK niti i imali rubove i šupljine na rubovima. To je značilo da su se paneli mogli asemblirati zajedno poput dijelova slagalice, tvoreći niz 3D oblika ili školjki. Naučnici su uspjeli napraviti ovakve strukture od različitog broja panela - od 8...

Olovo korišteno kao aditiv gorivu davno i dalje zagađuje zrak

Slika
Tetraetil olovo je organsko-olovni spoj, a riječ je o aditivu za gorivo, koji se počeo dodavati benzinu početkom 1920-ih kao patentirani pojačivač oktanskog nivoa koji je omogućio znatno povećanje kompresije motora. Aditiv je razvio hemičar Thomas Midgley, za General  Motors, koji ga je patentirao. Ovaj aditiv se dugo koristio, dok nije izmišljen bezolovni benzi i na kraju benzin s dodakom tetraetil olova izbačen. Više od 20 godina nakon što su britanski dužnosnici zabranili olovno gorivo za automobile, olovo iz ove istorijske upotrebe benzina još uvijek ostaje u zraku u Londonu. A vjerovatno i u našem regionu i drugdje u svijetu. Atmosferske koncentracije otrovnih onečišćenja znatno su pale u Evropi i SAD nakon što je krajem 1980-ih smanjena upotreba olova kao aditiva za benzin. No, Eléonore Resongles i Dominik Weiss s Imperial Collegea u Londonu i njihov tim otkrili su da staro olovo u zraku i danas utječe na kvalitet zraka u britanskoj prijestolnici. Naučnici su analizirali hemi...

Izrael i Kina krili do sad nepoznate vrste hominina

Slika
Ovo ste vjerovatno već pročitali u mainstream medijima - kosti pronađene u izraelskom kamenolomu pripadaju grani jednoj grani našeg roda Homo i evolucijski su nam bliske, a stare su između 120.000 i 140.000 godina. No još nemaju imena - onog naučnog. Antropolozi s Hebrejskog univerziteta u Jeruzalemu i Univerziteta Tel Aviv godinama su analizirali fragmente lubanje, kosti donje čeljusti i zub otkrivene 2010. godine u Nesher Ramli, jugoistočno od Tel Aviva. Izraelski fosili nagovještavaju da je prethodno nepoznata skupina hominina, za koju se pretpostavljalo da su izravni preci neandertalaca, možda dominirala Levantom i živjela zajedno s Homo sapiens . Ono što je također privuklo pažnju antropologa ove godine, jeste i jedno staro-novo otkriće iz Kine. Naučnici su proučavali izuzetno dobro očuvanu drevnu ljudsku lubanju pronađenu u Kini 1930-ih kontroverzno su je klasificirali kao novu vrstu - nazvanu Zmajev čovjek (Dragon man). Ali ove kineske zmajske hominine bi mogle biti još bliže ...

Aducanumab- lijek za Alzheimerovu bolest: obećanje ili loše odluke?

Slika
  FDA je ovaj lijek odobrila na osnovu dokaza da uklanja amiloidni plak, a n na osnovu dokaza da poboljšava kliničku sliku pacijenata, i kontra preporukama panela stručnjaka. Vrijeme će pokazati da li je ovo bila dobra ili loša odluka. nema dovoljno dokaza da lijek stvarno pomaže, ali s druge strane, ljudi očajnički žele neki lijek i nadu... Američka administracija za hranu i lijekove (US Food and Drug Administration-FDA) dala je odobrenje za hitnu upotrebu za lijek za Alzheimerovu bolest zvani aducanumab (adukanumab, komercijalno ime Aduhelm) kompanije Biogen Inc. Međutim, ovaj vijest nije naišla na odobravanje i oduševljenje baš sviju. Još 2015. ova stranice je s oprezom pisala o ovom potencijalnom lijeku, ali u nekoliko godina istraživanja nisu ponudila ubjedljive dokaze da lijek pomaže pacijentima, ali je ipak odobren.  Kaa postoji neka teška bolest, koja, kao Alzheimerova bolest, uništavaju individualnost, nezavisnost, integritet jedne osobe, vijesti o istraživanjima uz...