Quantum of Science

Veliki koralni greben, Source: Sarah Lai/AFP/Getty Images Odbor za svjetsku baštinu ( World Heritage Committee) , koji broji 21 zemlju članicu, donio je odluku da neće australski Veliki koralni greben staviti na popis svjetske baštine koja je "u opasnosti".  Odluka zanemaruje ocjenu naučnika koji su radili za  UNESCO, a koja je zaključila da je greben u opasnosti od klimatskih promjena te ga treba dodati na ovaj  popis. UNESCO i njegovi savjetnici ponovili su da je greben ispunio kriterije. “Činjenice su činjenice, a nauka je nauka. Odbor je podržao nauku, ali nije podržao da greben bude uvršten na listu baštine u opasnosti", kaže Fanny Douvere, voditeljica UNESCO -vog pomorskog programa. Ova razočaravajuća i nadasve bezobrazna odluka navodno  ima opravdanje koje kaže otrilike nešto kao - da ugrožen je Veliki koralni greben, ali to je zbog klimatskih promjena pa se ne može puno učiniti, potpuno zanemarivši činjenicu da je ovo prirodno bogatsvo i ekosistem ugroženo - zbog

Dva rada objavljena u julu 2021. godine pokazuju kako virus SARS-CoV-2 djeluje na epitelne stanice te pokazuju zašto je kod nekih ljudi klinička slika teža.   Nova studija u časopisu Cell pod naslovom " Impaired local intrinsic immunity to SARS-CoV-2 infection in severe COVID-19 " sugerira da prvi odgovori na ovom bojnom polju pomažu odrediti tko će razviti tešku bolest, a tko proći s blagom ili nikakvom bolešću. Kako bi dobili detaljnu sliku onoga što se događa u nazofarinksu, naučnici su sekvencirali RNK u svakoj stanici, jednu po jednu stanicu. Da biste bolje shvatili koliko je to posla, treba reći kako je svaki bris pacijenata dao u prosjeku 562 stanice. Podaci o RNK omogućili su timu da precizno utvrdi koje su stanice prisutne, a koje sadrže RNK koja potječe od virusa, što je pokazatelj infekcije te koje su gene stanice uključivale i isključivale kao odgovor. Epitelne stanice koje oblažu nos i grlo prolaze kroz velike promjene u prisutnosti virusa SARS-CoV-2.   Zabilježe

Naučnici iz Hong Konga su razvili test krvi koji otkriva Alzeheimerovu bolest. Naime, neke molekule u krvi mogu reflektirati stanje mozga i dati rani uvid u razvoj bolesti.  Tim predvođen  Nancy Ip, neuronaučnicom s Univerziteta za nauku i tehnologiju u Hong Kongu razvio je  razvio test za identificiranje Alzheimerove bolesti i određivanje faze bolesti pacijenta na temelju nivoa 19 proteina u krvi. Alzheimer se danas otkriva na osnovu pozitronske emisijske tomografije (PET), zatim pomoću CT i MRI i određenim neuropsihijatrijskim testovima. Neka od ovih dijagnostičkih sredstva nisu svima dostupna jer ili ih na klinikama nema ili su preskupa. Također, za zdravstveni sistem, čak i bogatijih zemalja, veliko je opterećenje da se ovako testira svaki stariji pacijent s kognitivnim problemima.  Već postoje neki dostupni testovi krvi za ovu bolest,  poput C 2 N . Ovaj test krvi koristi  maseni spektrometar za mjerenje omjera dvije vrste beta amiloida (40 i 42) u krvi. Smanjena razina određenih

Da li imate osjećaj da ljeti, pogotovo kada ste na moru, dlake rastu brže i kao da se morate brijati dva puta dnevno, naročito žene koje britivicom uklanjaju dlake? Ko je ovdje lud? Taman ujutro obavite sve, kada navečer opet morate. Obrve vam također rastu više iako ste ih uredno počupali i uredili, ali dlake na nogama i pod pazuhom posebno. I muškarcima koji ne nose bradu, kao da brada brže raste. Dakle šta se događa? Sve dlake na tijelu (uključujući i obrve, bradu kod muškaraca, pazuh i ostale dijelove) imaju trofazni ciklus rasta. Iako  obrve, vlasište i trepavice mogu rasti različitim brzinama, one sve slijede isti trofazni ciklus koji se sastoji iz anagen, katagen i telogen faze.  Anagena faza je faza aktivnog rasta, kada se folikuli dlake brzo dijele. Faza katagena je kratka prelazna faza koja označava kraj anagene faze. A faza telegena je faza mirovanja. Sva dlake na tijelu imaju taj trofazni ciklus rasta, ali ne prolaze svi folikuli istu fazu u isto vrijeme. Dakle, neki su fol

  Ako postoji i najmanji rizik da nešto pođe po zlu – dobar broj ljudi neće prihvatiti taj rizik, bez obzira što je omjer rizika i koristi na tasu vage racionalnog razmišljanja daleko u u korist prihvatanja rizika. Ovakve reakcije, čak i na dokazano lažne navode, smo već vidjeli i kod vakcina iz programa redovne imunizacije, kao i kada su se pojavili slučajevi tromboze nakon vektorskih vakcina. Međutim, nedavni smrtni slučajevi kod ljudi koji su primili obje doze vakcine protiv COVID-19, koji su prilično loše iskomunicirani iz hrvatskih zdravstvenih institucija, potakli su dosta ljudi koji su bili na neodlučni i više na strani da se ne vakcinišu da im to bude konačna odluka. Smrtni slučajevi u Norveškoj i kako su iskomunicirani Još na početku globalne akcije vakcinacije protiv COVID-19, u januaru, desilo se nešto slično u Norveškoj, kada je desetak osoba koje su bile štićenici domova za starija i iznemogla lica preminulo nakon vakcinacije Pfizer-BioNTech vakcinom. Radilo se o v

Analiza pokazuje da su aminokiselinski profili veganske, vegetarijanske i miješane prehrane slični. Biljna prehrana povezana je sa smanjenim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa tipa 2. Vegani i vegetarijanci obično jedu manje proteina od onih koji jedu meso, ali nije jasno koji aspekt prehrane bez mesa donosi koristi. Michael MacArthur sa švicarskog Federalnog tehnološkog instituta u Zürichu i njegove kolege otkrili su da prehrana ljudi koji su vegani, vegetarijanci i svejedi imaju slične aminokiselinske profile - uprkos razlikama u aminokiselinskom sastavu hrane. To sugeriše da bi na zdravlje mogla više utjecati ukupna količina proteina koju osoba unosi nego vrsta. Oni su uradili studiju koja je objavljena u Cell Metabolism u julu 2021. pod naslovom " Total protein, not amino acid composition, differs in plant-based versus omnivorous dietary patterns and determines metabolic health effects in mice ". Prema ovom radu, u kupni proteini, a ne aminokiselinski sas

Sloj atoma ugljika iz grafena  čuva boje slike - i može se nanijeti i ukloniti bez oštećenja. Moderni umjetnički materijali su skloni nepovratnim promjenama boje pri izlaganju svjetlu i oksidantima. Međutim, grafen koji se može proizvoditi u tankim velikim pločama, blokira ultraljubičasto svjetlo i nepropustan je za kisik, vlagu i korozivna sredstva; stoga se može koristiti kao prozirni sloj za zaštitu umjetničkih predmeta u muzejima, tokom skladištenja i prijevoza. Naučnici s  Institute of Chemical Engineering Sciences, Foundation for Research and Technology u Grčkoj testirali su ovajgrafenski štit na slici "Triton i Nereida".  Boje na polovini slike Triton i Nereida blijedile su dok je bila u svijetloj, toploj i vlažnoj komori. One s druge polovine, koja je imala grafenski štiti su se držale čvrsto, zaštićene  tim nevidljivim "velom". Grafen  je "čudesni materijal" iz mnogo razloga, a može blokirati ultraljubičasto svjetlo, kisik i vlagu - najveće neprij

Za vrijeme najkritičnijih mjeseci pandemije, kada su se tražili lijekovi i sredstva  smanjenja rizika obolijevanja, jedan vitamin je bio naročito aktuelan - tvrdilo se da vitamin D smanjuje rizik obolijevanja i pomaže oboljelim od COVID-19.  Vitamin D je imunomodulator, i pomaže aktivnosti imunološkog sistema, pa čak i smanjuje sklonost infekcijama , ali kakve dokaze u 2021. imamo o njegovom utjecaju na bolest? Prema Cochrane, još nema dovoljno dokaza za efikasnost, ali ni puno dokaza protiv. Jednostavno, dizajn postojećih studija o vitaminu D je isuviše heterogen, pacijentima su davane različite doze vitamina D, bili su u različitom stanju... Tako se navodi da vitamin D može možda smanjiti potrebu da se pacijente  stavlja na ventilator kako bi im pomogao disati, ali dokazi nisu sigurni. Jedno istraživanje (na sudionicima s teškim COVID-19) izvijestilo je da je devet od 119 sudionika kojima je dat vitamin D trebalo staviti na ventilator, a 17 od 118 koji su dobivali placebo trebao je v

Azitromicin i nije nešto što bi se trebalo koristiti u liječenju COVID-19, osim u slučajevima da pacijent ima i sekundarnu bakterijsku infekciju koju je onda nužno liječiti antibiotikom. To je zaključak randomizirane studije iz UK objavljenu u julu 2021. u Lancet pod naslovom " Azithromycin versus standard care in patients with mild-to-moderate COVID-19 (ATOMIC2): an open-label, randomised trial ". Iz SZO su već dugo vremena upozoravali da se u tretmanu COVID-19 koji je virusno oboljenje ne trebaju koristiti antibiotici, osim ako zaista postoje i paralelne bakterijske infekcije. Ovaj oprez s antibioticima je opravdan - prevelika upotreba ovih lijekova generira antibiotsku rezistenciju bakterija, fenomen kada su bakterije evoluirale u sojeve otporne na antibiotike. Već je RECOVERY  studija sugerisala da nema koristi od azitromicina pri liječenju COVID-19. Međutim, pomama za azitromicinom, kod nas poznatim pod nazivom Sumamed, počela je nakon metodološki lošeg i više puta prozi

Do mene je našla put jedna teška, preteška pseudonauka, lažna vijest, koja je - nećete vjerovati(ili hoćete), dobila 238 k pregleda sa jednog FB profila domaćeg imena.  Na FB profilu čiji link ne sadrži ime osobe nego - vrlo zanimljivo i "kredibilno" - frazu "jebemtimatermilionputa" podijeljen je video podkasta osobe po imenu Stew Peters, koji ima tamo nekakav ultradesničarski kjuenon show i sve što dijeli su zapravo ultraultradesni sadržaji, mržnja, antivakcinalne skarednosti, Sherri Tenpenny i slične stvari. Ukratko, novi Alex Jones i Infowars. Zašto? Zato. Zato što prolazi. Zašto što ima ljudi da se upeca na te gadosti.  U videu je rečeno kako postoje  dokazi da su nekakvi španski naučnici, koje ne možete naći u ozbiljnim bazama našli da u Pfizer vakcini - koju im je "donijela osoba iz policije" - ima jedinjenja koje se zove grafen oksid, a koje je izuzetno toksično. Sugovornica je nekakva dr. Jane Ruby, koja se predstavlja za osobu čija je ekspertiza d

Dvije doze koje su sadržavale samo jednu četvrtinu standardne doze Modernine  vakcine protiv COVID-19 (koja se sada zove Spikevax) dovele su do do stvaranja dugotrajnih zaštitnih antitijela i T stanica koje se bore protiv virusa. Naučnici su analizirali imunološki odgovor 35 ljudi koji su primili manju dozu kao dio najranijeg ispitivanja ova iRNK (mRNA) vakcine/cjepiva. U najranijem ispitivanju Modernine vakcine, sudionici studije primili su jednu od tri doze: 25, 100 ili 250 mikrograma. Najviša doza pokazala se previše teškom. Niska doza izazvala je najslabiji imunološki odgovor. Činilo se da srednja doza nudi najbolju ravnotežu: pokrenula je jak imunitet i imala prihvatljive nuspojave.Tako je doza od 100 mikrograma za ovu vakcinu postala normalna.  Za Pfizerovu vakcinu, primjerice, doza aktivne tvari iznosi 30 mikrograma. Upravo je tu i najveća razlika između ove dvije vakcine, pa su kod Moderna Spikevax malo izraženije nuspojave, vjerovatno.  Razine antitijela/protutijela i T stanic

Ostatak lobanje muškarca s lokaliteta u Latviji, star oko 5000 godina, kod koje je nađen dokaz zaraze bakterijom Yersinia pestis Credit: Dominik Göldner, BGAEU Genomska analiza sugeriše da je kuga započela kao manje virulentna i manje prenosiva bolest.  Prijašnje analize su pokazale i kako prve kuge nisu prenosile buhe , nego se bakterija postepeno razvila u  tom smjeru, pokazano je i da su bolest donijeli u Evropu praistorijski migranti iz stepa današnje Rusije , prije oko 5000 godina, a sada je u ostacima lobanje jednog lovca-sakupljača iz Latvije, starog 5000 godina pronađen najstariji genetički "pečat" bakterije Yersinia pestis, uzročnika kuge. Prvi soj bakterije kuge Yersinia pestis mogao je s dabra preskočiti na ljude i možda je uzrokovao blažu bolest od kasnijih smrtonosnih verzija. Ben Krause-Kyora s Univerziteta Kiel u Njemačkoj i njegove kolege izvadili su DNK iz zuba muškarca lovca-sakupljača koji je pokopan prije više od 5000 godina u današnjoj Latviji. Sekvenci

Neke žene koje su vakcinisane protiv COVID-19 primijetile su da im je ciklus ili malo duži ili kraći, a menstruacija obilnija ili manje obilna nego inače. Kakve veze imaju COVID-19 vakcine i menstruacija i mogu li ove vakcine utjecati na menstrualni ciklus i samu menstruaciju? Primanje COVID-19 vakcina vjerovatno može utjecati na menstrualni ciklus i samu menstruaciju, mada još nema istraživanja na tu temu. Kada primite ove vakcinu, ona započinje niz reakcija koje dovode do imunološkog odgovora, stvaranja specifičnih B i T limfocita te antitijela koja su specifična na Spike protein virusa SARS-CoV-2 ili na cijeli virus. Kod nekih ljudi postojanje tog imunološkog odgovora znači da će dobiti neke  nuspojave  – poput glavobolje, temperature, biće malaksali. Međutim, imunološki odgovor, bar kod nekih žena, može utjecati i na matericu i njen endometrij, pa je logično da bi mogla postojati neka odstupanje od onoga što je normalna menstruacija za neku ženu. Recimo, neke žene mogu primijetiti

Sigurno ne želite da pričamo o vosku iz ušiju, ljepše i stručnije nazvanom cerumen . O da, ta smolasta tvar koja vam je jako važna za uši, ima i antimikrobna svojstva, ali je ružna i većina ljudi zaboravlja onaj doktorski savjet da "u uho ide samo lakat" tj. da se uši ne smiju čačkati i čistiti na svoju ruku. A da li ste znali da postoje dva zastupljena tipa cerumena i da ljudska vrsta rasno i etnički pokazuje veliku varijabilnost u pogledu ove male ružne stvarčice? Naime, bijelci i crnci imaju dominantno vlažan (masan) cerumen, dok Azijci - Kinezi, Japanci Koreanci i dr. te Nativni Amerikanci imaju suh ušni vosak koji pomalo podsjeća na perut. 30-50% ljudi s područja Pacifika i Južne Azije imaju suhi tip ušnog voska. Vlažni tip ima više lipida - čak oko 50% sadržaja čine lipidi, ali i pigmenata, pa je zato tamniji, dok suhi ima samo oko 20% lipida. Varijacije jednog jedinog gena određuju koju vrstu ušnog voska imamo, a alel (varijacija gena) za vlažni ušni vosak dominantan j

Podatak da je 50% oboljelih u „Delta valu“ u Izraelu potpuno vakcinisano, mnogima se učinio kao argument protiv vakcinacije jer „ionako će oboljeti“ i „vakcine ne pomažu“. Međutim, ovo je jedan od onih slučajeva kada relativni brojevi ne govore mnogo i kada treba pogledati veću sliku, odnosno, naći podatke koliko je vakcinisanih u odnosu na sve vakcinisae oboljelo, a koliko nevakcinisanih u odnosu na nevakcinisane i sve to još jednom sagledati na opštoj populaciji. Haaretz  je prenio odgovor iz jedne radijske emisije generalnog direktora izraelskog Ministarstva zdravstva, profesora Chevy Levyja, na pitanje koliko je novih slučajeva COVID-19 vakcinisano. Levy je izjavio da "gledamo stopu od 40 do 50%". To nije isto kao da je rekao da je pola vakcinisanih ljudi inficirano. Ovo je logička greška pogrešnog tumačenja odnosa i relativnih brojeva. Naime, što je više vakcinisanih u populaciji, više će biti i slučajeva infekcije među vakcinisanima jer vakcine, podsjetimo, nisu 100% ef

DNK u nauci o materijalima nije samo genetički kod, nego je zapravi o gradivni materijal. Naučnici pokušavaju od DNK dobijati origamije , nano-strukture koje se mogu presavijati, asemblirati, kao neki nano-puzzle i takve DNK strukture žele primijeniti na različite stvari - naročito na lijekove ili dostavu lijekova. Sada su naučnici s Tehničkog univerziteta u Minhenu, predvođeni Hendrikom Dietzom dizajnirali DNK ploče koje mogu prepoznati specifične viruse i stegnuti se oko patogena, zarobljavajući virusne čestice unutar neosvojive DNK "školjke". Na taj način se sprječava interakcija virusa s ćelijama i zapravo sprječava infekcija i pogubno djelovanje virusa.  Naučnici su prvo dizajnirali trokutaste panele koji su se sami sastavili od DNK niti i imali rubove i šupljine na rubovima. To je značilo da su se paneli mogli asemblirati zajedno poput dijelova slagalice, tvoreći niz 3D oblika ili školjki. Naučnici su uspjeli napraviti ovakve strukture od različitog broja panela - od 8

Tetraetil olovo je organsko-olovni spoj, a riječ je o aditivu za gorivo, koji se počeo dodavati benzinu početkom 1920-ih kao patentirani pojačivač oktanskog nivoa koji je omogućio znatno povećanje kompresije motora. Aditiv je razvio hemičar Thomas Midgley, za General  Motors, koji ga je patentirao. Ovaj aditiv se dugo koristio, dok nije izmišljen bezolovni benzi i na kraju benzin s dodakom tetraetil olova izbačen. Više od 20 godina nakon što su britanski dužnosnici zabranili olovno gorivo za automobile, olovo iz ove istorijske upotrebe benzina još uvijek ostaje u zraku u Londonu. A vjerovatno i u našem regionu i drugdje u svijetu. Atmosferske koncentracije otrovnih onečišćenja znatno su pale u Evropi i SAD nakon što je krajem 1980-ih smanjena upotreba olova kao aditiva za benzin. No, Eléonore Resongles i Dominik Weiss s Imperial Collegea u Londonu i njihov tim otkrili su da staro olovo u zraku i danas utječe na kvalitet zraka u britanskoj prijestolnici. Naučnici su analizirali hemijski