Quantum of Science

Privučeni konceptom upotrebe modernih tehnologija u obrazovanju, a smoreni i razočarani u tradicionalne metode podučavanja prisutne u našem regionu, skloni smo "poletjeti" za bilo kojim primjernom koji se pojavi na internetu, a tiče se upravo toga. Interaktivne lekcije, mobilne  aplikacije i igrice, explanatory animirani videi (preporuke kanala su It's Okay to be Smart , In a Nutshell , Ted-Ed , Veritasium i naravno, QoS kanal ), proširena stvarnost i virtuelna realnost, virtualne ure po muzejima - zaista sve je to divno i predstavlja novu eru obrazovanja...osim ako nije pogrešno.  Nedavno sa na FB stranici Quantum of Science podijelila jedan video koji je hvaljen kao primjer upotrebe proširene stvarnosti u obrazovanju (" Great example of augmented reality in education..." piše ispod videa). Video možete pogledati na linku ovdje   sa stranice E-space. Potom sam pozvala fanove QoS da kažu šta sve nije ok u tom videu. U ovom videu faktički ništa ni...

Prosječan čovjek dnevno udahne 11 000 litara zraka. To je 15.9 kg zraka. Moramo disati zrak jer se u njemu nalazi kisik, a kisik treba našim ćelijama da bi živjele. I ne samo našim – gotovo sva živa bića, osim nekih vrsta bakterija trebaju kisik iz zraka ili vode. Sad zamislite šta se događa, kada je taj zrak zagađen, pa uz kisik, unosimo i različite tvari koje nam ugrožavaju zdravlje. Upravo se to dešava kada udišemo smog. Šta je smog? U toku zimskih mjeseci, u nekih bh. gradovima zapažamo pojavu smoga. To su oni dani kada je sve sivo i ne možete skoro ništa vidjeti i kada nas upozoravaju da se ne bismo trebali puno kretati. Smog je smjesa zraka i još nekih gasova te čvrstih čestica, poput čestica čađi. Međutim, ako u zraku nema čađi i vidljivost je dobra – to opet ne znači da je zrak čist. Riječ smog sastavljena je od engleskih riječi smoke-dim i fog-magla i smog jeste upravo to: magla sa dimom. Neki gradovi imaju ograničen protok vazdušnih stru...

Pogledajte video u Full HD: Tekst videa:  Klon je jedinka koja je genetički ista sa nekom drugom jedinkom –svi geni su im isti, što znači da su im sve one osobine koje su uslovljene genima tj. kodirane u DNK iste. Kada se jednoćelijski organizmi dijele, oni to čine prostom diobom, pa su sve ćelije koje nastanu diobom jednake i zapravo su klonovi. Međutim, mi i drugi višećelijski organizmi nismo identične kopije naših roditelja – ličimo na njih, ali nismo isti jer nismo nastali prostom diobom. Međutim, kada se u medijima ili filmovima naučne fantastike spomene termin „kloniranje“ obično se misli na kloniranje u laboratorijama pomoću tehnologije zvane somatski stanični nuklearni transfer. Upravo tom metodom su naučnici u Ujedinjem kraljevstvu 1996. godine dobili čuvenu ovcu Dolly. Istom tehnikom su naučnici u Kini 2017. uspjeli po prvi put klonirati jednog primata, makaki majmune. Tim škotskog naučnika Iana Wilmuta je 1997. godine zaprepastio svijet kada su svi...

Video odgledajte u 720p. Kada kažemo da je nešto so, ljudi obično prvo pomisle na kuhinsku so, koja je jedinjenje natrijuma i hlora. Međutim, kuhinjska so je samo jedno jedinjenje iz klase spojeva koje zovemo soli. Svaka so se sastoji od dijela koji sadrži metal ili amonijak i kiselinskog ostatka. Zapravo, metal i vodik se zamijene. Primjer soli je magnezijum sulfat, MgSO 4 . Magnezijum je metal, a SO 4 kiselinski ostatak. Ako baza i kiselina stupe u hemijsku reakciju, nastaće spoj koji zovemo so. Tu reakciju nazivamo neutralizacija , jer je došlo do neutraliziranja kiseline, odnosno, pH vrijednost soli će uvijek biti veća od pH vrijednosti kiseline, ali manja od pH vrijednosti baze. Primjer neutralizacije je recimo, reakcija magnezij-hidroksida i sulfatne kiseline: Mg(OH) 2 +H 2 SO 4                            ...

Pogledajte video u HD 720p: Iz svakodnevnog života znamo da postoje tvari koje imaju kiseo okus i koje zovemo kiseline. Vinsko sirće koje se koristi kao začin za salatu je razblažena sirćetna kiselina. Solna kiselina je jaka, korozivna i opasna kiselina koja služi za čišćenje kamenca u domaćinstvu. Postoji i limunska kiselina, koja daje kiseo okus limunu i drugom voću, a prodaje se u kesicama pod nazivom limuntos i služi sa pravljenje zimnice. Jogurt je kiseo zahvaljujući tome što sadrži mliječnu kiselinu. Mravi u svom organizmu stvaraju mravlju kiselinu, koja je prisutna i u koprivi. Upravo je mravlja kiselina ono što izaziva osjećaj žarenje ako dodirnemo koprivu ili nas ugrize mrav. Zapravo, većina kiselina su opasne i razjedaju tkiva. Što je kiselina koncentrovanija, to je i opasnija i sa kiselinima moramo rukovati pažljivo. Međutim, šta hemija kaže o kiselinama? Kiseline su jedinjenja koja nastaju u reakciji oksida nemetala sa vodom. Zapravo, oksidi nemetala se j...

Pogledajte video u HD formatu:  Iz svakodnevnog života znamo da se kuhinjska so lako otapa u vodi, ali i da ju je vrlo teško rastaliti na vatri. Za razliku od nje, šećer se vrlo brzo rastali na vreloj ploči štednjaka i formira smeđu masu-karamel. Međutim i šećer je, kao i sol, kristalna, čvrsta tvar na sobnoj temperaturi. Za razliku od njih postoje tvari koje su na sobnoj temperaturi tekućine, poput vode, ili gasovi, kao što su to kisik ili ugljen-dioksid. Također, dijamant i pijesak se ne otapaju u vodi iako su i oni kristalne strukture, baš kao šećer i kuhinjska so, a drvo ne provodi struju. Zašto tvari imaju tako različita svojstva? Odgovor leži u prirodi veze između atoma različitih elementata. Kod kuhinjske soli, već smo vidjeli, čak i ne postoji prava veza, nego se joni drže čvrsto privučeni suprotnim nabojima, dok kod metala kationi plivaju u moru elektrona koji mogu prenositi struju i toplotu. Međutim, atomi se mogu udruživati i na druge načine. Rekli s...