Quantum of Science

Kozmetika, poput pasti za zube i pilinga za tijelo i lice, nije jedini izvor mikroplastike . I nažalost, nisu samo vodeni ekosistemi ugroženi ovim sitnim česticama.  Sve više i više kozmetičkih kompanija izbacuje materijale od plastike u svojim proizvodima, što je dobro, mada mikroplastika može nastati i raspadanjem drugih plastičnjih predmeta pod dejstvom UV zraka, a ne samo od mikroperli.  No nova studija, objavljena u pod  PLoS One naslovom " Synthetic microfiber emissions to land rival those to waterbodies and are growing " upozorava da postoji jedan drugi oblik mikroplastike, mikrovlakna, koja također zagađuju ekosisteme a gomilaju se u terestrijalnim ekosistemima. Studija upozorava da se zagađenje kopnenih ekosistema plastičnim mikrovlaknima koja se sporo razlažu može uporediti sa zagađenjem koje se stvara usljed mikroplastike u vodenim ekosistemima.  Dakle, ako ta plastika ne dolazi o kozmetike, odakle dolazi? Činjenica je da sve više i više odjeće koju nosimo...

Novembar, decembar i januar su mjeseci koji gradovima širom BiH donese jednu vrlo neugodnu i opasnu pojavu: smog. Smog je tip zagađenja, a sama riječ je nastala kao neka vrsta složenice od engleskih riječi smoke (dim) i fog (magla). Gradovi u razvijenim dijelovima svijeta koji su imali ovaj problem, uspjeli su ga prevladati, zahvaljujući strogim i jasnim regulativama. Međutim, čini se da se kod nas smog doživljava kao uobičajena atmosferska pojava te da ne treba raditi na njegovom smanjenju. Nažalost, svijest o utjecaju smoga na zdravlje kod nas još nije na visokom nivou. Smog je smjesa raznih polutanata, koja se stvara pod određenim atmosferskim uslovima. Ova smjesa uključuje čestice veličine 2.5-10 mikrona, tzv “particulate matter”, te se ove čestice, u ovisnosti o dijametru, skraćeno obilježavaju kao PM2.5 I PM10. Ova komponenta smoga ima promjenljiv sastav, a mogu je činiti čestice različitih anorganskih soli poput sulfata, nitrata, amonijuma, različite kristalne čest...

Trenutno u Bosni i Hercegovina vlada panika: neki gradovi imaju stravične redukcije vode, uprkos tome što se nalaze u vodom bogatom području, a redukcije rezultiraju smanjenjem kvaliteta pijaće vode, dok u drugim gradovima postoji kontaminacija vode. Nažalost, ovo permanentno stanje približava barem dio stanovnika Bosne i Hercegovine onoj grupi od 2.5 milijardi stanovnika naše planete koji nemaju bazične sanitetske i higijenske uslove ( WHO/UN Global Analysis and Assessment of Sanitation and Drinking Water, 2014. Report ). Na stranu to što rukovodstvo ove nesretne države ima plan da je svrsta u zemlje Trećeg svijeta, gdje će njeni stanovnici obolijevati od difterije, kolere, enterokolitisa, žutice i moliti za čašu pitke vode, u datim uslovima je potrebno sačuvati živu glavu i zdravlje. Na internetu primjećujem rasprave o tome koliko dugo treba vodu kuhati, na kojoj temperaturi, da li na temperaturi ključanja ili na temperaturi nižoj od 100 °C  da bi se ubili potencijalni ...